načelo dispozitivnosti

Report
GRAĐANSKO PARNIČNO
PROCESNO PRAVO
predavanja ljetni semestar 2013/2014
Dr. sc. Dinka Šago
ODNOS PARNIČNOG I
IZVANPARNIČNOG POSTUPKA
•
•
•
•
PARNIČNI
JEDNOOBRAZAN - ZPP
POSTOJI SPOR
NIKAD SE NE POKREĆE PO
SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
• UVIJEK IMAMO GLAVNU
RASPRAVU
• UVIJEK DVIJE STRANKE
• DEVOLUTIVNI PRAVNI
LIJEKOVI
•
•
•
•
IZVANPARNIČNI
HETEROGEN
NEMA SPORA
MOŽE SE POKRENUTI I PO
SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
• RASPRAVA JE IZUZETAK
• JEDNA, DVIJE, VIŠE
STRANAKA
• DEVOLUTIVNO REMONSTRATIVNI PRAVNI
LIJEKOVI
• PARNIČNI
• RIGOROZAN, UNIFORMIRAN
• RASPRAVNO NAČELO
• OGRANIČENA
INKVIZITORNA OVLAŠTENJA
SUDA
• IZVANPARNIČNI
• ELASTIČNOST –
PRILAGODLJIVOST
SPECIFIČNIM MATERIJAMA
• ISTRAŽNO NAČELO
• OJAČANA INKVIZITORNA
OVLAŠTENJA SUDA
ZAKON O SUDSKOM
VANPARNIČNOM POSTUPKU OD 26.
SRPNJA 1934.
IZVANPARNIČNI POSTUPCI
• STATUSNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI
• - POSTUPAK ZA LIŠENJE I VRAĆANJE POSLOVNE
SPOSOBNOSTI
• - POSTUPAK ZA PRODUŽENJE RODITELJSKOG
PRAVA
• - POSTUPAK ZA LIŠENJE I OGRANIČENJE
RODITELJSKOG PRAVA
• - DAVANJE DOZVOLE ZA ZAKLJUČENJE BRAKA
• - PRIZNANJE OČINSTVA
STATUSNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI
• - ZADRŽAVANJE U USTANOVAMA ZA DUŠEVNE
BOLESTI
• - POSTUPAK ZA PROGLAŠENJE NESTALIH OSOBA
UMRLIMA I ZA DOKAZIVANJE SMRTI
IZVANPARNIČNI POSTUPCI U
NASLJEDNIM STVARIMA
• - SASTAVLJANJE SUDSKE OPORUKE, ČUVANJE I
OPOZIV OPORUKE
• - MEĐUNARODNA OPORUKA
• - OSTAVINSKI POSTUPAK
DRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI
IZVANPARNIČNI POSTUPCI
• - AMORTIZACIJA ISPRAVA – SUDSKI PONIŠTAJ
ISPRAVA
• - UREĐENJE MEĐA
• - UREĐENJE ODNOSA MEĐU SUVLASNICIMA
• - DIOBA ZAJEDNIČKE STVARI – RAZVRGNUĆE
ZAJEDNICE
• - UREĐENJE ODNOSA IZMEĐU ETAŽNIH VLASNIKA
DRUGI IMOVINSKOPRAVNI I OSTALI
IZVANPARNIČNI POSTUPCI
• - IMOVINSKOPRAVNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI U
BRAČNIM I OBITELJSKIM ODNOSIMA
• - IZVANPARNIČNI POSTUPCI U STAMBENIM
STVARIMA
• - POSTUPAK ZA ODREĐIVANJE NAKNADE ZA
NACIONALIZIRANE I EKSPROPRIRANE NEKRETNINE
• - PROTESTI – poziv a izvršenje zahtijevane činidbe koja
proistječe iz mjeničnog dugovanja
ODNOS PARNIČNOG I KAZNENOG
POSTUPKA
RAZLIČIT PREDMET I METODA SUĐENJA
- PARNIČNI SUD ODLUČUJE U
GRAĐANSKOPRAVNIM SPOROVIMA
- KAZNENI SUD UTVRĐUJE JE LI POČINJENO
KAZNENO DJELO, TKO JE POČINITELJ I
TREBA LI POČINITELJ BITI SANKCIONIRAN
POVEZNICE
• isti činjenični supstrat može biti predmet razmatranja u
oba postupka
• rješavanje prejudicijelnih pitanja (odlučivanje u parnici
može zavisiti od rješenja nekog prejudicijelnog pitanja
kaznenopravne naravi o kojem, kao o glavnom, odlučuju
kazneni sudovi, i obrnuto).
• kazneni sud je ovlašten provoditi adhezijski postupak (u
kaznenom postupku odlučiti o imovinskopravnom
zahtjevu oštećenog kaznenim djelom).
ADHEZIJSKI POSTUPAK
- Parnica u okviru kaznenog postupka
BILO KOJI IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV
najčešće je riječ o:
• naknadi štete
- izazivanje prometne nesreće
• povratu stvari
- krađa
• poništaju određenog pravnog posla
- lihvarski ugovor
AKO KAZNENI SUD RJEŠAVA IMOVINSKOPRAVNI
ZAHTJEV
• zahtjev usvojiti u cijelosti (samo u osuđujućoj presudi)
• zahtjev usvojiti djelomično, a za ostatak ga uputiti na
parnicu (također samo u osuđujućoj presudi)
• uputiti oštećenika da zahtjev u cijelosti može ostvariti u
parnici (u oslobađajućoj presudi ili ako podaci kaznenog
postupka ne daju pouzdanu osnovu za presuđivanje)
PREJUDICIJELNO PITANJE
• To je pitanje koje nije neposredan predmet spora, ali se
bez prethodnog rješenja tog pitanja ne može odlučivati o
osnovanosti tužbenog zahtjeva.
• To je pitanje koje predstavlja samostalu pravnu cjelinu o
kojoj bi se moglo meritorno rješavati kao o glavnom
pitanju pred nadležnim sudom ili drugim organom.
• To je pitanje pravne prirode (a ne činjenične).
PARNIČNI SUD SAM RJEŠAVA PRETHODNO
PITANJE
• Samo pod uvjetom da kazneni sud još nije riješio o
takvom kaznenopravnom pitanju
• Taj stav ima pravni učinak samo u parnici u kojoj je to
pitanje riješeno
• Odluka o prejudicijelnom pitanju je deklaratorne naravi
• Nije sastavni dio dispozitiva, već ulazi u obrazloženje
• Niti jedan drugi organ nije vezan za prejudicijelne
stavove parničnog suda
PARNIČNI SUD SAM NE RJEŠAVA
PRETHODNO PITANJE
• Parnični sud nije dužan sam riješiti prethodno pitanje
• Može prekinuti postupak i sačekati da nadležni organ o
tome meritorno odluči
• Kad kazneni sud donese svoju odluku, parnični sud će
za nju biti vezan u granicama njene pravomoćnosti
VEZANOST PARNIČNOG SUDA ZA ODLUKU
KAZNENOG SUDA
• vezan i za oslobađajuću i osuđujuću presudu kaznenog
suda, kad se tom presudom odlučuje o nekom
kaznenopravnom pitanju kao prejudicijelnom pitanju
• ne može biti vezan za shvaćanja oslobađajuće kaznene
presude, kada je opseg kaznene odgovornosti uži od
građanske
• vezan samo za osuđujuću presudu kaznenog suda i kad
ta odluka nije od prejudicijelnog značenja za parnicu, ali
se odnosi na činjenični kompleks koji je predmet obaju
postupaka
PARNIČNI POSTUPAK I POSTUPAK
PRED USTAVNIM SUDOM
POSEBNO TIJELO HRVATSKOG
USTAVNOPRAVNOG PORETKA
• - odlučuje o ustavnosti i zakonitosti propisa, važećih i
onih koji više nisu na snazi
• Imajući u vidu težinu povrede Ustava, zakona
• Interes pravne sigurnosti
• Vrijeđanje ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih
Ustavom
• Stavljaju li se pojedinci, skupine ili udruge neosnovano u
• povoljniji ili nepovoljniji položaj
ODLUČUJE U POVODU USTAVNIH TUŽBI
• - nakon što su iscrpljeni svi drugi putevi pravne zaštite
• REDOVNA USTAVNA TUŽBA
• - prije iscrpljenja drugih pravnih puteva
• - zato što o pravima i obvezama stranke nije odlučeno u
razumnom roku
• - zato što se osporenim aktom grubo vrijeđaju ustavna
prava – IZVANREDNA USTAVNA TUŽBA
• - odlučuje o sukobu nadležnosti između zakonodavne,
izvršne i sudske vlasti – zahtjev se podnosi u roku od 30
dana od saznanja da je došlo do pozitivnog sukoba
nadležnosti
• Ustavni sud može odrediti da se do njegove odluke
prekine postupak pred tijelima među kojima je došlo do
sukoba nadležnosti
• ODLUKU O PREKIDU MOŽE DONIJETI NA
PRIJEDLOG STRANKE ILI PO SLUŽBENOJ
DUŽNOSTI
AKO JE DOŠLO DO NEGATIVNOG SUKOBA
NADLEŽNOSTI
ZAHTJEV SE PODNOSI U ROKU OD 30 DANA
• - od dana pravomoćnosti sudske odluke
• - od nastupa konačnosti odluke tijela izvršne vlasti
• - od donošenja odgovarajuće odluke zakonodavnog
tijela kojom se drugo tijelo državne vlasti oglasilo
nenadležnim
• Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao
primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu
suglasni s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti
Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona,
odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom
• Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis (podzakonski
akt) koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova
odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na
konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, a
Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu
suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove
odredbe s Ustavom i zakonom
• O podnesenim zahtjevima Ustavni sud mora izvijestiti
Vrhovni sud Republike Hrvatske
• Svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu
podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine
odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe
drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud
njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno
odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog
za ponavljanje postupka za izmjenu pravomoćne
odluke kojom joj je povrijeđeno pravo, a koja je
donesena na temelju ukinute zakonske odredbe,
odnosno ukinute odredbe drugog propisa
• Svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo
pravomoćnom odlukom donesenom na temelju
poništene odredbe drugog propisa, neovisno o tome je li
podnijela prijedlog Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti
ili zakonitosti, ima pravo podnijeti prijedlog za
ponavljanje postupka za izmjenu te odluke
• Kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis
zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni
sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno
nezakonitost ne postoji, svatko kome je povrijeđeno
neko pravo može podnijeti prijedlog za ponavljanje
postupka za izmjenu te odluke
ODNOS PARNIČNOG I OVRŠNOG
POSTUPKA
• Nakon svakog parničnog postupka ne slijedi ovršni
postupak
• Dekleratornim i konstitutivnim presudama ne treba ovrha
• Ni svakom ovršnom postupku ne prethodi parnični
postupak
• Isprave na temelju kojih se može tražiti ovrha ne moraju
potjecati od parničnog suda
• Parnični i ovršni postupak mogu teći paralelno kad se
tijekom parnice poduzimaju mjere osiguranja
• - u bračnim i paternitetskim sporovima
• - u radnim sporovima
• privremeno vraćanje zaposlenika na rad; plaćanje
naknade za vrijeme radnoga spora, ako je to nužno za
njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je po
zakonu dužan uzdržavati
• - u parnicama zbog smetanja posjeda
• U OVRŠNOM POSTUPKU SE PRISILNO OSTVARUJU
NAREDBE SUDA
- samo iz kondemnatornih presuda,
- samo kad nema dobrovoljnog ispunjenja
tuženiku se ostavlja paricijski rok - rok za dobrovoljno
ispunjenje
- samo kad vjerovnik to zahtijeva
ODNOS PARNIČNOG I STEČAJNOG
POSTUPKA
• OVRŠNI POSTUPAK – REDOVNA METODA
PRISILNOG NAMIRENJA VJEROVNIKA
• STEČAJNI POSTUPAK – IZVANREDNA METODA
PRISILNOG OSTVARIVANJA VJEROVNIKOVIH
TRAŽBINA
• OVRŠNI – SINGULARNA EGZEKUCIJA
• INDIVIDUALNO PRISILNO OSTVARENJE ODREĐENE
TRAŽBINE NA INDIVIDUALNO ODREĐENOJ IMOVINI
DUŽNIKA
• STEČAJNI – GENERALNA EGZEKUCIJA
• GENERALNA EGZEKUCIJA NA CJELOKUPNOJ
IMOVINI STEČAJNOG DUŽNIKA U PRAVILU U
KORIST SVIH STEČAJNIH VJEROVNIKA
PARNIČNI POSTUPAK I POSTUPAK
PRED EUROPSKIM SUDOM ZA
LJUDSKA PRAVA
NADLEŽNOST EUROPSKOG SUDA
• SVI MEĐUDRŽAVNI, POJEDINAČNI I SAVJETODAVNI
PREDMETI O TUMAČENJU I PRIMJENI KONVENCIJE
I DODATNIH PROTOKOLA
• SUD MOŽE PRIMATI I ZAHTJEVE BILO KOJE FIZIČKE
OSOBE, NEVLADINE ORGANIZACIJE ILI SKUPINE
POJEDINACA KOJI TVRDE DA SU ŽRTVE POVREDE
PRAVA PRIZNATIH U KONVENCIJI ILI DODATNIM
PROTOKOLIMA KOJE JE POČINILA JEDNA DRŽAVA
UGOVORNICA
POSTUPAK U POVODU POJEDINAČNIH
ZAHTJEVA
• Nakon što su iscrpljena sva raspoloživa domaća pravna
sredstva u skladu s općeprihvaćenim pravilima
međunarodnog prava
• U roku od šest mjeseci od dana donošenja konačne
odluke
SUD NEĆE RAZMATRATI NIJEDAN
POJEDINAČNI ZAHTJEV KOJI JE:
• ANONIMAN
• ISTI KAO NEKI PREDMET KOJEG JE SUD VEĆ
ISPITIVAO, ILI KOJI JE VEĆ PODVRGNUT NEKOM
DRUGOM MEĐUNARODNOM POSTUPKU ISTRAGE
ILI RJEŠAVANJA TE AKO NE SADRŽI NIKAKVE NOVE
RELEVANTNE ČINJENICE
SUD ĆE PROGLASITI NEDOPUŠTENIM
POJEDINAČNI ZAHTJEV:
• ZA KOJEG SMATRA DA JE INKOMPATIBILAN S
ODREDBAMA KONVENCIJE I DODATNIH
PROTOKOLA
• OČITO NEOSNOVAN
• PODNESEN ZLOUPOTREBOM PRAVA NA
PODNOŠENJE ZAHTJEVA
• SUD ĆE ODBACITI SVAKI ZAHTJEV ZA KOJI
SMATRA DA JE NEDOPUŠTEN
• ODLUKU O ODBAČAJU MOŽE DONIJETI U
BILO KOJEM STADIJU POSTUPKA
PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU ODLUKE
EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
• POSTUPAK PRED EUROPSKIM SUDOM U POVODU
POJEDINAČNIH ZAHTJEVA PROVODI SE IZMEĐU
FIZIČKE ILI PRAVNE OSOBE ČIJA SU PRAVA
ZAJAMČENA KONVENCIJOM NAVODNO
POVRIJEĐENA ODLUKOM SUDA I DRŽAVE KOJOJ
TAJ SUD PRIPADA
• SUDSKA ODLUKA KOJOM JE PRAVO ZAJAMČENO
KONVENCIJOM NAVODNO POVRIJEĐENO NIJE U
POSTUPKU PRED EUROPSKIM SUDOM IZRAVNI
PREDMET POBIJANJA NITI TAJ SUD IMA U ODNOSU
NA TU ODLUKU KASATORNA ILI REVIZIJSKA
OVLAŠTENJA
• O PRAVU SVAKE POJEDINE DRŽAVE ČLANICE
OVISI HOĆE LI I NA KOJI NAČIN U POVODU
PRESUDE EUROPSKOG SUDA KOJOM JE
UTVRĐENO DA JE SUDSKOM ODLUKOM
POVRIJEĐENO KOJE OD PRAVA ILI SLOBODA
ZAJAMČENIH KONVENCIJOM DOĆI DO
PREISPITIVANJA I EVENTUALNO IZMJENE TAKVE
ODLUKE
NOVELA 2003 UNIJELA JE U ZPP NOVU
ODREDBU 428. a
• NAVEDENOM ODREDBOM OMOGUĆENO JE
PONAVLJANJE POSTUPKA U POVODU KONAČNE
PRESUDE EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
U STRASBURGU O POVREDI TEMELJNIH LJUSKIH
PRAVA ILI SLOBODA
PONAVLJENJE POSTUPKA
• KAD EUROPSKI SUD UTVRDI POVREDU STRANKA
MORA U ROKU OD 30 DANA OD KONAČNOSTI
PRESUDE EUROPSKOG SUDA PODNIJETI SUDU U
RH KOJI JE SUDIO U PRVOM STUPNJU U
POSTUPKU U KOJEMU JE DONESENA ODLUKA
KOJOM JE POVRIJEĐENO LJUDSKO PRAVO ILI
TEMELJNA SLOBODA
• - ZAHTJEV ZA IZMJENU ODLUKE KOJOM JE TO
PRAVO ILI TEMELJNA SLOBODA POVRIJEĐENO
• U PONOVLJENOM POSTUPKU SUDOVI SU
DUŽNI POŠTOVATI
• PRAVNA STAJALIŠTA IZRAŽENA U
KONAČNOJ PRESUDI
• EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA
KOJOM JE UTVRĐENA POVREDA
TEMELJNOG LJUDSKOG PRAVA I SLOBODE
PRAVNA POMOĆ
• U pravilu određeni parnični sud može poduzimati
parnične radnje samo na svome području
• IZUZETNO AKO POSTOJE OPRAVDANI RAZLOZI
MOŽE PODUZIMATI ODREĐENE RADNJE NA
PODRUČJU DRUGOG SUDA U RH
• DAKLE, NE SAMO SUSJEDNOG KAKO JE TO MOGAO
DO NOVELE 2003
• O TAKVOM POSTUPKU DUŽAN JE OBAVIJESTITI
SUD NA ČIJEM JE PODRUČJU RADNJU PODUZEO
PODUZIMANJE PARNIČNIH RADNJI NA
PODRUČJU DRUGOG SUDA JE NUŽNO:
• JER SE DOKAZI NE NALAZE NA PODRUČJU
PARNIČNOG SUDA NITI IH JE MOGUĆE DONIJETI ILI
DOVESTI PRED PARNIČNI SUD
• JER BI BILO NEEKONOMIČNO I NESVRSISHODNO
DA SE DOKAZI DOVODE PRED PARNIČNI SUD JER
BI TO PROUZROKOVALO NERAZMJERNE
TROŠKOVE
• PARNIČNI SUD KOJEM JE POTREBNA PRAVNA
POMOĆ DRUGOG SUDA OBRAĆA SE TOM SUDU
• ZAMOLNICOM – PISMOM U KOJEMU SE TRAŽI DA
ZAMOLJENI SUD ZA NJEGA PODUZME ODREĐENU
PARNIČNU RADNJU
• OD ZAMOLJENOG SUDA NE MOŽE TRAŽITI
- PROVOĐENJE GLAVNE RASPRAVE NITI
- DONOŠENJE ODLUKE O GLAVNOJ STVARI
ODNOS DELEGACIJE NADLEŽNOSTI I
PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI OD STRANE
DRUGOG SUDA
• KOD DELEGACIJE NADLEŽNOSTI OD NADLEŽNOG
SUDA ODREĐENI PREDMET SE ODUZIMA RADI
TOGA DA GA SE U CIJELOSTI POVJERI NA
RASPRAVLJANJE I ODLUČIVANJE NEKOM DRUGOM
SUDU KOJI PO ZAKONU NIJE MJESNO NADLEŽAN
• KOD TRAŽENJA PRAVNE POMOĆI NADLEŽNI SUD
ZADRŽAVA PREDMET RADI RASPRAVLJANJA I
ODLUČIVANJA, A OD ZAMOLJENOG SUDA TRAŽI
PODUZIMANJE SAMO ODREĐENIH PARNIČNIH
RADNJI
PRAVNA POMOĆ MEĐU DOMAĆIM
SUDOVIMA I DRUGIM TIJELIMA
• SUDOVI SU JEDAN DRUGOM DUŽNI PRUŽATI
PRAVNU POMOĆ
• OSTALA DRŽAVNA TIJELA DUŽNA SU PRUŽATI
PRAVNU POMOĆ SUDOVIMA
• TIJELA KOJA POSTUPAJU U UPRAVNOM
POSTUPKU MOGU OD SUDOVA TRAŽITI PRAVNU
POMOĆ SAMO AKO TO DOPUŠTAJU POSEBNI
PROPISI
• ZAMOLJENI SUD NIJE OVLAŠTEN OCJENJIVATI
SVRSISHODNOST ZAMOLNICE
MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ
• SUDOVI SU DUŽNI PRUŽATI PRAVNU POMOĆ I
INOZEMNIM SUDOVIMA U SLUČAJEVIMA
• - PREDVIĐENIM MEĐUNARODNIM UGOVOROM
• - KADA POSTOJI UZAJAMNOST
• ZPP SADRŽI SAMO ODREDBE O UVJETIMA POD
KOJIMA JE DOMAĆI SUD OVLAŠTEN I DUŽAN
PRUŽITI PRAVNU POMOĆ INOZEMNOM SUDU
USKRAĆIVANJE PRUŽANJA PRAVNE
POMOĆI
• KAD USKRATI PRUŽANJE PRAVNE POMOĆI
ZAMOLJENI SUD MORA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
DOSTAVITI PREDMET VRHOVNOM SUDU RH RADI
KONAČNE ODLUKE
• - ZBOG NASTOJANJA PROVOĐENJA
JEDINSTVENOG KRITERIJA U SLIČNIM
SLUČAJEVIMA
• PROTIV ODLUKE VSRH NEMA MOGUĆNOSTI
ULAGANJA PRAVNOG LIJEKA
SUDOVI POSTUPAJU PO ZAMOLNICAMA
INOZEMNIH SUDOVA:
• AKO SU DOSTAVLJENE DIPLOMATSKIM PUTEM
• AKO SU MOLBA I PRILOZI NAPISANI NA
HRVATSKOM JEZIKU ILI
• AKO JE PRILOŽEN PRIJEVOD NA HRVATSKI JEZIK
• I KAD SE DOMAĆI SUDOVI OBRAĆAJU ZA PRAVNU
POMOĆ INOZEMNIM SUDOVIMA VAŽI PRAVILO O
DOSTAVI DIPLOMATSKIM PUTEM I PRAVILO JEZIKA
PRIZNANJE I OVRHA STRANIH
SUDSKIH ODLUKA
DELIBACIJSKI POSTUPAK
EGZEKVATURA
• Odluke suda važe samo na teritoriju pravnog sustava u
kojemu su donesene
• STRANE SUDSKE ODLUKE MOGU PROIZVODITI
EFEKTE PRAVOMOĆNOSTI I OVRŠNOSTI SAMO
AKO IH PRIZNA NADLEŽNO TIJELO DRŽAVE U
KOJOJ BI TAKVA ODLUKA TREBALA PROIZVODITI
PRAVNI UČINAK
• ODLUKA STRANOG SUDA MORA BITI PODVRGNUTA
ISPITIVANJU
• Postupak u kojem se odluka stranog suda ispituje da bi
se utvrdilo ispunjava li pretpostavke da joj se prizna
učinak domaće sudske odluke i da se dozvoli njeno
prisilno izvršenje – naziva se delibacijski postupak
U LIBERALNOJ VARIJANTI OVOG
SUSTAVA SE ISPITUJE
• a) revision au fond – PONOVNO MERITORNO
SUĐENJE O OSNOVANOSTI TUŽBENOG ZAHTJEVA
• je li se strani sud pridržavao osnovnih procesnih odredbi
• je li pravilno utvrđeno činjenično stanje
• je li pravilno primjenjeno materijalno pravo
• b) je li ta odluka vrijeđa domaći javni poredak
• O PRIZNANJU STRANE SUDSKE ODLUKE MOŽE SE
ODLUČITI:
• - u posebnom delibacijskom postupku – priznanje je
glavno pitanje postupka ili
• - kao o prejudicijelnom pitanju - ali samo s učinkom u
parnici u kojoj je rješavano
• O DOZVOLI OVRHE SE MOŽE ODLUČIVATI SAMO
KAO O GLAVNOM PITANJU
ZA ODLUČIVANJE O PRIZNANJU I DAVANJU
DOZVOLE OVRHE MJERODAVNI SU:
• primarno se primjenjuju međunarodni ugovori
• BILATERALNI I MULTILATERALNI UGOVORI
• supsidijarno domaće procesno pravo
• OVA PITANJA REGULIRA
• ZAKON O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA S
PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA
PRIZNANJE STRANIH SUDSKIH ODLUKA
• POSTUPAK PRIZNANJA SVODI SE NA ISPITIVANJE
POSTOJE LI PRETPOSTAVKE DA SE ODLUCI
PRIZNAJU SVOJSTVA PRAVOMOĆNOSTI I
OVRŠNOSTI NA TERITORIJU ZEMLJE U KOJOJ SE
DELIBACIJSKI POSTUPAK PROVODI
• PRIZNATA STRANA SUDSKA ODLUKA SE
IZJEDNAČAVA S DOMAĆOM PRAVOMOĆNOM I
OVRŠNOM ODLUKOM
OBJEKTI DELIBACIJSKOG POSTUPKA
• SVE VRSTE SUDSKIH ODLUKA:
•
•
•
•
PRESUDE
- DEKLARATORNE
- KONDEMNATORNE
- KONSTITUTIVNE
• RJEŠENJA
• SUDSKE NAGODBE
PRETPOSTAVKE ZA PRIZNANJE
STRANE SUDSKE ODLUKE
• SUD ĆE PRIHVATITI DA SE STRANA ODLUKA
PRIZNA AKO UTVRDI DA POSTOJE POZITIVNE
PRETPOSTAVKE TE AKO NE UTVRDI POSTOJENJE
NEKE NEGATIVNE PRETPOSTAVKE
• POZITIVNA PRETPOSTAVKA
• - podnositelj zahtjeva za priznanje mora podnijeti
potvrdu stranog suda da je odluka pravomoćna
NEGATIVNE PRETPOSTAVKE
• STRANA SUDSKA ODLUKA NEĆE SE PRIZNATI AKO
SUD RH UTVRDI:
• 1. Da osoba protiv koje je donesena odluka nije mogla
sudjelovati u postupku
• - primjerice zbog neuredne dostave
• 2. Da je u postupku postojala isključiva nadležnost suda
RH
• - međutim, ako u bračnom sporu priznanje sudske
odluke traži tuženik, ili tužitelj (a tuženik se ne protivi)
onda isključiva nadležnost nije smetnja
NEGATIVNE PRETPOSTAVKE
3. Da je u istoj stvari sud RH ili drugo tijelo donijelo
pravomoćnu odluku ili da je u RH priznata neka druga
strana sudska odluka u istoj stvari.
Sud će zastati s priznanjem, ako je pred sudom RH u
toku ranije pokrenuta parnica u istoj stvari među istim
strankama, do njene pravomoćnosti
NEGATIVNE PRETPOSTAVKE
4. Da ne postoji uzajamnost
- Postojanje uzajamnosti pretpostavlja se dok se ne
dokaže suprotno – objašnjenje daje ministarstvo
nadležno za poslove pravosuđa
- Međutim ako u bračnom ili paternitetskom sporu
priznanje traži državljanin RH, onda ovo nije smetnja
5. Da je strana odluka u suprotnosti s Ustavom RH
“utvrđenim osnovama društvenog uređenja”
• Ako se odluka tiče osobnog statusa državljanina RH,
priznat će se strana odluka, ako strano pravo na temelju
kojeg je donesena, ne odstupa bitno od prava RH
POSTUPAK PRIZNANJA STRANIH
SUDSKIH ODLUKA
• MJESNO JE NADLEŽAN SUD NA ČIJEM PODRUČJU
TREBA PROVESTI POSTUPAK PRIZNANJA
ODNOSNO OVRHE
• PROTIV RJEŠENJE O PRIZNANJU ODNOSNO OVRSI
ODLUKE STRANKE MOGU U ROKU OD 15 DANA OD
DOSTAVE RJEŠENJA IZJAVITI ŽALBU
• O ŽALBI ODLUČUJE DRUGOSTUPANJSKI SUD
OVRHA STRANE SUDSKE ODLUKE
• Ispitivanje pretpostavaka za ovrhu strane odluke vrši se
u posebnom postupku egzekvature
• Da bi se dobila dozvola za ovrhu, nužno je da je strana
odluka (na koju se ovrha odnosi) već priznata
• Da bi se dobilo rješnje o ovrsi, nužno je da se ispune
uvjeti za priznanje strane sudske odluke, s tim što
podnositelj zahtjeva treba podnijeti i potvrdu stranog
suda o ovršnosti odluke
• OVRHA SE PROVODI PO PRAVILIMA SUDSKOG
OVRŠNOG PRAVA
NAČELA PARNIČNOG PROCESNOG
PRAVA I POSTUPKA
• NAČELA (MAKSIME, PRINCIPI) SU SMJERNICE
OSNOVNA PRAVILA, POSTULATI ZA RAD
• PUTOKAZI ZA INTERPRETACIJU PRAVNIH PRAVILA
NAČELA KOJA UTVRĐUJU OSNOVNE
PRINCIPE KVALITETE PRAVNE ZAŠTITE
• - NAČELO ZAKONITOSTI
• - NAČELO TRAŽENJA MATERIJALNE ISTINE
• - NAČELO PRAVNE SIGURNOSTI
• - NAČELO PRAVOMOĆNOSTI
• - NAČELO EKONOMIČNOSTI
• SVA NAČELA JE NEMOGUĆE OSTVARITI U PUNOJ
MJERI JER BI RADIKALNO OSTVARIVANJE NAČELA
ISTINITOSTI I ZAKONITOSTI MOGLO DOVESTI DO
REZULTATA KOJI SU U OPRECI S POSTULATIMA
EKONOMIČNOSTI I PRAVNE SIGURNOSTI
• NAČELO DISPOZITIVNOSTI
• - osigurava manifestaciju osnovnih karakteristika
građanskopravnih odnosa o kojima se raspravlja
• NAČELO OFICIJELNOSTI
• - jamči zaštitu javnog interesa pri pružanju zaštite
• RASPRAVNO NAČELO
• - osigurava oživotvorenje načela dispozitivnosti na
području prikupljanja procesne građe
• NAČELO INKVIZITORNOSTI
• - osigurava zaštitu javnih interesa i pouzdano utvrđivanje
činjeničnog stanja
•
•
•
•
NAČELO SASLUŠANJA STRANAKA
NAČELO KONTRADIKTORNOG RASPRAVLJANJA
NAČELO PRUŽANJA POMOĆI NEUKOJ STRANCI
- osigurava oživotvorenje ustavnog principa o jednakosti
svih subjekata pred zakonom
• - pravo na jednaku pravičnu obranu i zaštitu pred sudom
•
•
•
•
•
•
NAČELO NEPOSREDNOSTI
NAČELO USMENOSTI I PISMENOSTI
NAČELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA
NAČELO SUDSKOG UPRAVLJANJA POSTUPKOM
NAČELO JEDINSTVA GLAVNE RASPRAVE
NAČELO KONCENTRACIJE POSTUPKA
• - namijenjena su postizanju istinitih saznanja i spoznaja
o važnim činjenicama
NAČELO USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI
• - ostvarivanje zakonom I Ustavom utvrđenih društvenih
ekonomskih i političkih odnosa
• - jedinstvo pravnog poretka
• - zaštita sloboda i prava čovjeka i građanina i drugih
pravnih subjekata
• ZAKONI MORAJU BITI U SUGLASNOSTI S
USTAVOM A OSTALI PROPISI SA USTAVOM I
ZAKONOM
ONO ŠTO U ZAKONU O PARNIČNOM POSTUPKU
NIJE PREDVIĐENO, TO U PARNIČNOM POSTUPKU
NIJE DOPUŠTENO
SUD MORA POZNAVATI PRAVILA KOJIMA SE
REGULIRA PARNIČNI POSTUPAK
Iura novit curia
JEDINSTVENA PRIMJENA ZAKONA
• SVI HRVATSKI GRAĐANI I STRANCI JEDNAKI SU
PRED ZAKONOM I SUDOVIMA
• pravno pravilo primjenjuje se na isti način u istim
slučajevima prema svim subjektima
• OSTVARIVANJE NAČELA JEDINSTVENE PRIMJENE
ZAKONA SAMO U GRANICAMA U KOJIMA SE NE
DOVODI U PITANJE NAČELO SUDAČKE
NEZAVISNOSTI
SJEDNICE SUDSKIH ODJELA
• - razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela
• - ustrojstvo unutarnjeg poslovanja
• - praćenje rada
• - raspravljanje o spornim pravnim pitanjima
• - ujednačavanje sudske prakse
• - stručno usavršavanje
OPĆA PROŠIRENA SJEDNICA
VRHOVNOG SUDA
• - svi suci Vrhovnog suda
• - po dva predstavnika Visokog prekršajnog suda
• - po dva predstavnika Visokog trgovačkog suda
• - po dva predstavnika Upravnog suda
• - po dva predstavnika svakog županijskog suda
• RAZMATRA AKTUALNA PITANJA IZ SUDSKE
PRAKSE
EXCEPTIO ILLEGALITATIS
• ako sud u tijeku postupka utvrdi da podzakonski propis
koji bi trebao primjeniti odnosno pojedina njegova
odredba nisu u suglasnosti s Ustavom i zakonom, na
konkretni je slučaj dužan neposredno primjeniti zakon, a
Ustavnom sudu podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti
spornog propisa odnosno pojedine njegove odredbe s
Ustavom i zakonom – exceptio illegalitatis
NAČELO DISPOZITIVNOSTI I
OFICIJELNOSTI
• O KOME OVISI
• - POKRETANJE PARNICE
• - NJEZINO ODRŽAVANJE U TIJEKU
• - RAZVOJ PROCESNIH STADIJA
• - PRESTANAK PARNICE
• - RASPOLAGANJE PREDMETOM SPORA I
PROCESNIM MATERIJALOM
NAČELO DISPOZITIVNOSTI
• DOMINANTNO U PARNIČNOM POSTUPKU
• POKRETANJE PARNIČNOG POSTUPKA OVISI O
VOLJI STRANAKA
• SVE PARNIČNE RADNJE STRANAKA IZRAZ SU
NAČELA DISPOZITIVNOSTI
ČISTE PROCESNE DISPOZICIJE
• PARNIČNE RADNJE STRANAKA KOJE SE
OGRANIČAVAJU NA SAMU PARNICU I PRAVNO SU
RELEVANTNE DOK PARNICA TRAJE
- radnje kojima se traži izuzeće
- aktorska kaucija
- oslobođenje od prethodnog snošenja troškova
- kojima se obavlja izbor nadležnog suda
- traži osiguranje dokaza
- kojima se odlučuje o kumulaciji tužbenih zahtjeva
- kojima se određuje mirovanje postupka
- utječe na tip postupanja
MATERIJALNE PROCESNE DISPOZICIJE
• RADNJE KOJIMA SE UTJEČE NA SADRŽAJ I
SUDBINU ZAHTJEVA ZA PRUŽANJEM PRAVNE
ZAŠTITE
• NJIHOV UČINAK IZLAZI IZVAN GRANICA
KONKRETNE PARNICE U KOJOJ SU PODUZETE
- priznanje tužbenoj zahtjeva
- odricanje od tužbenog zahtjeva
- sklapanje sudske nagodbe
• SUD NEĆE UVAŽITI RASPOLAGANJA STRANAKA
KOJA SU PROTIVNA PRISILNIM PROPISIMA I
PRAVILIMA JAVNOG MORALA
NAČELO EKONOMIČNOSTI
• Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez
odugovlačenja, u razumnom roku, i sa što manje
troškova
• načelo bis dat, qui cito dat
• TROŠKOVI PARNICE NE SMIJU BITI VEĆI OD
VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA
• NOVELA 2003 IZRIČITO PROPISUJE OBVEZU SUDA
DA PARNIČNI POSTUPAK PROVEDE U RAZUMNOM
ROKU
• - u interesu onog koji zahtijeva pravnu zaštitu - tužitelja
• - u interesu države – manji troškovi pravosudnog aparata
ZAKONSKE ODREDBE KOJIM SE
OSTVARUJE NAČELO EKONOMIČNOSTI
• raspravu treba, po mogućnosti, dovršiti na jednom
ročištu – KONCENTRACIJA POSTUPKA
• ograničavanje razloga zbog kojih se mogu podnositi
pravni lijekovi
• pri mogućnosti izbora između više metoda, prednost
treba dati bržoj i jeftinijoj metodi
• režim rokova i ročišta treba biti strog
ZAKONSKE ODREDBE KOJIM SE
OSTVARUJE NAČELO EKONOMIČNOSTI
• kod sporova male vrijednosti vodi se bagatelni postupak
u kojem sudi sudac pojedinac - de minimis non curat
praetor
• svrsishodna delegacija
• atrakcija nadležnosti
• nepriznavanje nesvrsishodnih troškova
NAČELO USMENOSTI I PISMENOSTI
• - načelo usmenosti traži da se sve parnične radnje
poduzimaju govorom
• quod est in actis non est in mundo
• - načelo pismenosti traži da se sve parnične radnje
poduzimaju u pismenom obliku
• quod non est in actis non est in mundo
• AKO ZA POJEDINE RADNJE NIJE PREDVIĐENO U
KOJEM SE OBLIKU PODUZIMAJU
• - IZVAN ROČIŠTA PARNIČNE RADNJE SE
PODUZIMAJU PISMENO
• - NA ROČIŠTU PARNIČNE RADNJE SE PODUZIMAJU
USMENO
ODRAZ NAČELA USMENOSTI
• punomoć se može izdati i usmeno
• sud donosi odluku u pravilu na temelju usmenog
raspravljanja
• stranke mogu usmeno izložiti tužbu i odgovor na tužbu
• isprave i rezultati posredno izvedenih dokaza čitaju se
na raspravi
ODRAZ NAČELA USMENOSTI
• sve izjave koje se daju podneskom mogu se dati i
usmeno na zapisnik kod suda
• sud usmeno proglašava presudu i njene razloge
ODRAZ NAČELA PISMENOSTI
• punomoć se u pravilu izdaje pismeno
• presuda i rješenje moraju se pismeno izraditi
• svjedok: ako je gluh postavljaju mu se pitanja pismeno,
ako je nijem pozvat će se da pismeno odgovara
• vještaka sud može pozvati da prije ročišta podnese svoj
pismeni nalaz i mišljenje
ODRAZ NAČELA PISMENOSTI
• sud može donijeti presudu na osnovi pismenih
podnesaka bez održavanja rasprave
• platni nalozi izdaju se na temelju pismenih podnesaka
tužitelja
• POVREDA OVOG NAČELA RAZLOG JE RELATIVNE
NIŠTAVOSTI
NAČELO JAVNOSTI
• PRAVO GRAĐANA DA PRISUSTVUJU SUDSKOJ
RASPRAVI
• PRAVO GRAĐANA DA OBJAVLJUJU SVOJA
ZAPAŽANJA S RASPRAVE
• PRAVO GRAĐANA DA RAZMATRAJU I PREPISUJU
SUDSKE SPISE
SMISAO NAČELA JAVNOSTI
• - kontrola građana
• svojom prisutnošću trebaju spriječiti arbitrarnost suda
utjecati na sud kako bi se ostvarila kontradiktornost i
temeljito raspravilo o sporu
• - generalna i specijalna prevencija
ODRAZ NAČELA JAVNOSTI
• pripremno ročište
• glavna rasprava pred prvostupanjskim sudom
• ročište koje se održava pred predsjednikom vijeća ili
zamoljenim sucem
ODRAZ NAČELA JAVNOSTI
• kad se presuda objavljuje sudac pojedinac, odnosno
predsjednik vijeća javno će pročitati izreku i saopćiti
ukratko razloge presude
• ako je javnost na glavnoj raspravi bila isključena izreka
presude uvijek će se javno pročitati, a sud će odlučiti
hoće li se i koliko isključiti javnost pri objavi razloga
presude
ISKLJUČENJE JAVNOSTI
• JAVNOST JE ISKLJUČENA U STATUSNIM STVARIMA
FIZIČKIH OSOBA
• AKO TO ZAHTIJEVAJU INTERESI MORALA, JAVNOG
REDA, DRŽAVNE SIGURNOSTI
• ZBOG ČUVANJA VOJNE, SLUŽBENE, POSLOVNE
TAJNE
• RADI ZAŠTITE PRIVATNOG ŽIVOTA STRANAKA
NA KOGA SE NE ODNOSI ISKLJUČENJE
JAVNOSTI
-
NA STRANKE
NA NJIHOVE ZAKONSKE ZASTUPNIKE
NA PUNOMOĆNIKE STRANAKA
NA UMJEŠAČE
NA SLUŽBENE OSOBE – ako je to od interesa za
njihovu službu
- NA ZNANSTVENE I JAVNE RADNIKE – ako je to od
interesa za njihovu djelatnost
• POVREDA PRAVILA O JAVNOSTI POSTUPANJA U
NAČELU JE RAZLOG
• RELATIVNE NIŠTAVOSTI
• AKO JE JAVNOST BILA ISKLJUČENA S GLAVNE
RASPRAVE PROTIVNO ODREDBAMA ZPP-a TO JE
RAZLOG
• APSOLUTNE NIŠTAVOSTI
NAČELO PRUŽANJA POMOĆI NEUKIM
STRANKAMA
• DUŽNOST POUČAVANJA NEUKE STRANKE POSTOJI
SAMO U POGLEDU PROCESNIH PRAVA
• - primjerice pravo na ulaganje pravnog lijeka
• ALI NE I MATERIJALNIH PRAVA STRANAKA
• - primjerice upoznavanje s pravom na ulaganje prigovora
zastare
OSTVARIVANJE OVOG NAČELA
• ako je podnesak pravodobno predan nenadležnom
sudu, a stigne nadležnom nakon proteka roka, uzima se
da je na vrijeme podnesen ako se pogreška može
pripisati neznanju ili očitoj pogrešci podnositelja
• ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, sud će
podnositelja poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi ilii
dopuni
• umjesto podneskom, stranke mogu davati izjave usmeno
na zapisnik kod suda
• pogrešno nazivanje procesnih radnji ne može štetiti
stranci - falsa nominatio non nocet
OSTVARIVANJE OVOG NAČELA
• pouka o pravnom lijeku
• pravila o minimalnom sadržaju žalbe
• kad zakonski zastupnik stranke ne pokazuje potrebnu
pažnju u zastupanju stranke, sud je dužan o tome
obavijestiti Centar za socijalnu skrb
• Je li riječ o neukoj stranci – slobodna ocjena suca
• NOVELA 2013 – uvodi iznimku od načela pružanja
pomoći neukim strankama ako su kumulativno ispunjene
dvije pretpostavke
• Uočeno je nesavjesno korištenje odredbe radi
odugovlačenja postupka od osoba koje su kao sudionici
u obveznom odnosu dužne postupati s pažnjom dobrog
gospodarstvenika odnosno pažnjom dobrog stručnjaka
• STRANKA JE PRAVNA OSOBA ILI FIZIČKA OSOBA
KOJA OBAVLJA ODREĐENU REGISTRIRANU
DJELATNOST
• DA JE RIJEČ O SPORU KOJI JE U VEZI S NJENOM
DJELATNOŠĆU
• POVREDA OVIH PRAVILA RAZLOG JE
RELATIVNE NIŠTAVOSTI
NAČELO SASLUŠANJA STRANAKA
• procesni princip audiatur et altera pars
• Sud je dužan svakoj stranci pružiti mogućnost da se
izjasni o zahtjevima i navodima suprotne stranke
• odnosno da iznese
• svoje zahtjeve, stavove, prijedloge, navode,
izjašnjenja o relevantnim pitanjima
• reakcije na stavove, zahtjeve, prijedloge, navode i
razjašnjenja svog protivnika
SUSTAVI LITISKONTESTACIJE
• Sustav afirmativne litiskontestacije
• Qui tacet consentire videtur
• Stranka koja šuti smatra se da priznaje istinitost
protivnikovih navoda
• dobar za motiviranje stranaka na procesnu aktivnost, jer
postoji strah od pogrešnog zaključka suda
• pasivnost se pretvara u instrument procesne dispozicije
• Sustav negativne litiskontestacije
• Qui tacet consentire non videtur
• Stranka koja šuti smatra se da poriče protivnikove
zahtjeve
• najlošiji za motiviranje jer potiče pasivnost parnične
stranke
• Sustav neopredjeljenog stava
• Qui tacet nihil dicet
• iz šutnje stranke se ne može izvesti nikakav zaključak o
njenoj volji, ona ne znači ni priznanje ni poricanje
• NAŠE PROCESNO PRAVO PRIHVAĆA
NEOPREDIJELJEN STAV
IZUZECI OD SUSTAVA NEOPREDJELJENOG
STAVA
• presuda zbog izostanka
• - temelj za donošenje ove presude nije izostanak
tuženika s ročišta, već nedostatak njegovog protivljenja
tužbenom zahtijevu
• presuda zbog ogluhe
• - izriče se protiv tuženika polazeći od apsolutne
presumpcije da je on time što je propustio u određenom
roku dati pisani odgovor na tužbu i u njemu osporiti
tužbeni zahtjev priznao činjenične navode tužitelja koji
su za njega nepovoljni
• OVDJE JE PRIHVAĆEN SUSTAV AFIRMATIVNE
LITISKONTESTACIJE
PRESUDA ZBOG IZOSTANKA
• KONTUMACIJSKA PRESUDA
• sistem tzv. afirmativne litiskontestacije
• temelj za donošenje ove presude nije izostanak tuženika s ročišta,
već nedostatak njegovog protivljenja tužbenom zahtjevu
• MOŽE SE IZREĆI SAMO U SLUČAJU PASIVNOSTI TUŽENIKA
• zasniva se na tezi da tuženik svojom pasivnošću priznaje istinitost
nepovoljnih činjeničnih navoda tužitelja s kojima je prethodno bio
upoznat
• presuda se može donijeti i kad tuženik dođe na ročište a odbije
raspravljati
• a ne može se donijeti ako on ne dođe na ročište ali je na bilo koji
način (npr. pismeno) osporio tužbeni zahtjev
• Izriče se po prijedlogu tužitelja ili po službenoj dužnosti
• tuženik
• a) ne dođe na pripremno ročište ili na prvo ročište za
glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije održano) do
njegova zaključenja, ili
• b) ako dođe na ta ročišta, ali se neće upustiti u
raspravljanje, ili
• c) se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev
•
UVJETI KOJI KUMULATIVNO MORAJU BITI ISPUNJENI
• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno
raspolagati
• - ako je tuženik bio uredno pozvan, po pravilima o dostavi
• - tužba ne smije biti tuženiku dostavljena s pozivom za podnošenje
odgovora na tužbu
• - ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev,
• - ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih
u tužbi,
• - ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti
s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su
općepoznate
• - ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su
tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište
• donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i
ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a
nesumljivo je da mu je poziv upućen
• u tom slučaju predsjednik vijeća odredit će rok - ne
može biti dulji od 30 dana za dostavu u zemlji odnosno
dulji od 6 mjeseci za dostavu u inozemstvu - da se izvidi
je li tuženik uredno pozvan
• ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno
pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog
izostanka
PRESUDA ZBOG OGLUHE
• sud u pravilu dostavlja tužbu tuženiku na odgovor, nalaže mu da - u
roku koji ne može biti kraći od 30 ni dulji od 45 dana - dostavi
odgovor na tužbu
• upozorava ga na posljedice koje nastaju ako propusti dostaviti
odgovor na tužbu
• ta posljedica je donošenje presude kojom se prihvaća tužbeni
zahtjev - presude zbog ogluhe
• temelji se na sistemu afirmativne litiskontestacije
UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE
• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke mogu slobodno
raspolagati
• - da tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku
• - da su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno
dostavljeni
• - da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih
u tužbi
• - da činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti
s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su
općepoznate
• - da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su
tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu
• neće se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nađe da
je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
• donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se u dva
slučaja:
• 1. ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere
radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
• 2. ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni
tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a
nesumnjivo je da su mu upućeni
• PRESUDA ZBOG OGLUHE ZASNIVA SE NA TEZI DA
TUŽENIK SVOJOM PASIVNOŠĆU PRIZNAJE
• ISTINITOST ČINJENIČNIH NAVODA TUŽITELJA S
KOJIMA JE PRETHODNO BIO UPOZNAT
• A NE NA TEZI DA TUŽENIK PRIZNAJE
OSNOVANOST TUŽBENOG ZAHTJEVA
• presumpcija o priznanju činjeničnih navoda tužitelja
može se odnositi samo na činjenice koje su tuženiku bile
prethodno saopćene urednom dostavom
AFIRMATIVNA LITISKONTESTACIJA
• pravilo se može primjenjivati samo u sporovima u kojima
je disponiranje dopušteno a i time u općim granicama
dispozitivnosti
• samo prema stranci koja nije poduzela nikakvu aktivnost,
stoga samo prema tuženiku, jer je tužitelj barem u tužbi
izložio svoj stav koji je suprotan obrani tuženika
• - priznavanje se odnosi samo na činjenične navode ne i
na zahtjev aktivne stranke; sud mora sam ocjenjivati
pravnu osnovanost zahtjeva koji se na te navode
oslanjaju
• - teza o priznavanju navoda odnosi se samo na one
navode koji su tuženiku bili priopćeni prije nego što je
zauzeo pasivan stav u parnici;
• ne odnosi se na one navode koje aktivna stranka iznese
tek nakon isteka roka u kojem je pasivna stranka trebala
dati odgovor na tužbu odnosno na ročištu na kojem je
nije bilo
ODREDBE KOJIMA SE OSTVARUJE OVO
NAČELO
• ročišta se određuju tako da strankama ostane dovoljno
vremena da se pripreme za raspravljanje
• pripremno ročište i glavna rasprava počinju izlaganjem
tužbe, a zatim tuženik odgovara na tužbu
• stranka može sudjelovati u izvođenju dokaza - osvrtati
se na rezultate dokazivanja
• pravila o dostavi
• sud poučava neuku stranku
ODREDBE KOJIMA SE OSTVARUJE OVO
NAČELO
• stranka može pored punomoćnika aktivno sudjelovati u
parnici
• stranke se obavještavaju o prijavi miješanja trećeg u
parnicu
• stranka može sudjelovati u izvođenju dokaza - osvrtati
se na rezultate dokazivanja
ODREDBE KOJIMA SE ODSTUPA OD
OVOG NAČELA
• žalba protv rješenja
• postupak osiguranja dokaza
• postupak rješavanja sukoba nadležnosti
• sud može odrediti osiguranje dokaza bez omogućavanja
protivniku da se izjasni o prijedlogu
ODREDBE KOJIMA SE ODSTUPA OD
OVOG NAČELA
• o troškovima sud odlučuje bez prethodnog raspravljanja
• sud je ovlašten odlučivati o zahtjevu o kojem protivnoj
stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni – samo
kad ZPP to izričito propisuje
• platni nalog se izdaje ne temelju samih navoda i dokaza
tužitelja
• u postupku zbog smetanja posjeda privremene mjere se
određuju bez saslušanja protivnika
• Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem a osobito
propuštanjem dostave ne bude pružena mogućnost
raspravljanja pred sudom izvršena procesna povreda
razlog je
• APSOLUTNE NIŠTAVOSTI
• o kojoj sud vodi računa po službenoj dužnosti u stadiju
redovnih pravnih lijekova
PODNOŠENJE REVIZIJE ZBOG POVREDE
NAČELA SASLUŠANJA STRANAKA
• NA POVREDU OVOG NAČELA REVIZIJSKI SUD NE
PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
• Zbog ove povrede može se izjaviti revizija protiv
drugostupanjske presude samo ako je podnositelj
revizije
• - zbog nje već u žalbi pobijao prvostupanjsku presudu
• - odnosno ako je ona učinjena tek u drugostupanjskom
postupku
PODNOŠENJE PRIJEDLOGA ZA
PONAVLJANJE POSTUPKA
• PONAVLJANJE POSTUPKA MOŽE SE TRAŽITI SAMO
AKO OVAJ RAZLOG VEĆ NIJE BEZUSPJEŠNO BIO
IZNESEN U PRIJAŠNJEM POSTUPKU
NAČELO PRAVNOGA INTERESA
ŠTO JE PRAVNI INTERES?
• KORIST KOJU TUŽITELJ OČEKUJE OD
ANGAŽIRANJA SUDA U NJEGOVOJ PRAVNOJ
STVARI
• - tužitelj ne mora dokazivati da mu određeno pravo
pripada
• - mora učiniti vjerojatnim da će, ako njegov tužbeni
zahtjev bude usvojen, to za njega predstavljati određenu
pravnu korist
KAKAV MORA BITI PRAVNI INTERES?
• pravni i konkretan
• socijalno jači od javnog interesa pravosuđa da se bez
potrebe ne angažira
• takav da se može ostvariti jedino sudskim putem
• nema pravnog interesa ako je očekivanu korist moguće
ostvariti na neki drugi svrsishodniji način bez
angažiranja pravosudnog aparata
PRAVNI INTERES
• - opća pravna pretpostavka
• - o postojanju pravnog interesa sud vodi računa po
službenoj dužnosti
• - mora postojati u vrijeme donošenja odluke o
osnovanosti zahtjeva za pružanje pravne zaštite
određenog sadržaja
• - njegovo postojanje se:
• PRESUMIRA
• MORA GA SE DOKAZIVATI
PRAVNI INTERES SE PRESUMIRA
- osoba koje zakon ovlašćuje da traže određenu
deklaratornu zaštitu
- tuženika, jer poduzimanje defenzivnih parničnih radnji
predstavlja jedini dopušteni način obrane od tužitelja
- podnositelja kondemnatorne tužbe jer zbog zabrane
samopomoći nema drugog načina da zaštiti svoja
povrijeđena prava
- podnositelja konstitutivne tužbe jer strankama nije
dopušteno da svojim dispozicijama preinačuju sadržaj
pravnih odnosa
PRAVNI INTERES MORA DOKAZATI
• - tužitelj koji podnosi tužbu za utvrđenje
• - stranka koja podnosi kondemnatornu tužbu prije
dospjelosti tražbine
• - stranka koja podnosi pravni lijek
• - umješač
NEDOSTATAK PRAVNOG INTERESA
ZBOG NEDOSTATKA PRAVNOG INTERESA SUD JE
OVLAŠTEN ODBACITI TUŽBU
• - NIJE RAZLOG APSOLUTNE NIŠTAVOSTI
• - VIŠI SUD O NJOJ NE VODI RAČUNA PO
SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
• - NE DJELUJE NA SADRŽAJ SUDSKE ODLUKE
NAČELO NEPOSREDNOSTI
• da sud svojim čulima zapaža sadržaj dokaznih
sredstava, između suda i izvora informacija ne smije biti
posrednika
• da sud koji tako neposredno zapaža procesni materijal
bude onaj isti koji odlučuje o dokaznoj vrijednosti
dokaznih sredstava
• da taj sud donese odluku odmah nakon zaključivanja
raspravnog ročišta
ODRAZ OVOG NAČELA NALAZIMO U
ODREDBAMA
• sud odlučuje na temelju neposrednog raspravljanja
• sud može tražiti da se važne isprave podnesu i u
izvorniku
• u sporovima koje sudi vijeće, dokazi se prvenstveno
izvode na glavnoj raspravi pred nadležnim vijećem
• presudu mogu donijeti samo suci koji su sudjelovali na
ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena
• ako se ročište drži pred sudom u izmijenjenom sastavu,
glavna rasprava mora početi iznova
• presuda se objavljuje odmah nakon zaključenja glavne
rasprave
OVO NAČELO NE POŠTUJU SLJEDEĆE
ODREDBE
• sud u dokaznom postupku može koristiti i prijepis isprave
• u sporovima koje sudi vijeće vijeće može iz važnih
razloga odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred
predsjednikom vijeća ili sucem zamoljenog suda
• kad postoji opasnost od odgode dokaze izvodi sud na
čijem se području dokaz nalazi, a to ne mora biti parnični
sud
• ako se ročište drži pred sudom u izmijenjenom sastavu,
sudac može, nakon što se strankama omogući da se o
tome izjasne, odlučiti da se ponovno ne saslušavaju
svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj, već da
se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza
• u stadiju pripremnog ročišta predsjednik vijeća ovlašten
je izvršiti uviđaj izvan suda. Ako je održano pripremno
ročište, na prvom ročištu za glavnu raspravu predsjednik
vijeća samo upoznaje članove vijeća s rezultatima
pripremnog ročišta
• u odsutnosti stranke sud će raspravljati oslanjajući se na
njezine pismeno poduzete radnje
• u složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje
presude za petnaest dana od dana zaključenja glavne
rasprave
NAČELO KONCENTRACIJE POSTUPKA
• dužnost suca je brinuti se da se o predmetu spora
svestrano raspravi, ali da se zbog toga postupak ipak ne
odugovlači, te da se rasprava po mogućnosti dovrši na
jednom ročištu
• smjernica, cilj kojemu sudac treba stremiti
METODA STROGOG ZAKONSKOG REDA
• postupak je podijeljen u niz međusobno strogo
odijeljenih stadija a ZPP propisuje koje se procesne
radnje u određenom stadiju mogu obavljati i kojim
redosljedom
• ni sud ni stranke nemaju mogućnost utjecati na
promjenu ovog rasporeda
• propuštanje poduzimanja tih radnji dovodi do prekluzije
ovlaštenja
METODA ARBITRARNOG REDA
• postupak podijeljen na stadije, ali granice među njima
nisu oštre
• ZPP je okvirno odredio redosljed raspravaljanja
• sud po svome nahođenju određuje procesni red za koji
smatra da je najprikladniji
• samo u nekim slučajevima propuštanje određenih
aktivnosti stranaka u određenom roku ili stadiju dovodi
do prekluzije ovlaštenja
PREKLUZIJA PROCESNIH OVLAŠTENJA
• sud se može, u povodu prigovora tuženika, proglasiti
stvarno ili mjesno nenadležnim, ako je taj prigovor
podnesen najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono
nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o
glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu
• stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, na
pripremnom ročištu ili najkasnije na prvom ročištu za
glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije održano)
iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, i
predložiti dokaze
• tužitelj je ograničen u svom pravu na jednostrano
preinačenje tužbe
• stranke su ograničene u pravu na traženje izuzeća suca
RASPRAVNO I ISTRAŽNO NAČELO
• - na kome je incijativa za prikupljanje procesnog
materijala na temelju kojega sud donosi odluku o
tužbenom zahtjevu
• - RASPRAVNO NAČELO
• inicijativa za prikupljanje procesnog materijala je samo
na strankama (da mihi factum, dabo tibi ius)
• sud je ovdje pasivan
• ISTRAŽNO NAČELO
• Inicijativa za prikupljanje procesnog materijala je na
sudu.
• Stranke nisu ovlaštene da svojim dispozcijama utječu na
prikupljanje procesnog materijala.
PRIJE NOVELE 2003
• u odnosu na utvrđivanje činjenica prevladavalo je kao
dominanatno raspravno načelo, uz samo uža istražna
ovlaštenja
• u odnosu na dokaze sudu su bila dana značajna istražna
ovlaštenja tako da je u tom dijelu kao dominantno bilo
prihvaćeno istražno načelo
PROCESNI MATERIJAL
• - činjenice
• - dokazi
• - pravila iskustva
• - pravna pravila
• Novela 2003 prihvaća raspravno načelo kao dominantno
i u odnosu na dokaze
• ZPP više ne sadrži odredbu o ovlaštenju suda da izvodi
dokaze koje stranke nisu predložile
• sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele
i izvesti dokaze koje stranke nisu predložile samo ako
posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima
koji su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima
javnog morala
• sud je ovlašten uzeti u obzir i činjenice koje su
općepoznate, notorne i kad se niti jedna stranka nije na
njih pozvala
• pravila o procesnim pretpostavkama u pravilu su prisilne
naravi
• sud je ovlašten ne vodeći računa o navodima stranaka,
utvrđivati sve činjenice od kojih zavisi postojanje
procesnih pretpostavki utvrđenih takvim pravilima
NAČELO TRAŽENJA ISTINE
• Sustav legalne ocjene dokaza (sistem tražena tzv.
formalne istine). Ovdje procesno pravo određuje
pretpostavke za izbor, izvođenje i ocjenu dokazne
vrijednosti dokaznih sredstava. Osobni stav suca je
ovdje irelevantan. Njegov zadatak svodi se na
utvrđivanje postoje li zakonom propisane pretpostavke
za primjenu zakonskih pravila o istinitosti određenih
činjeničnih navoda.
• Oslanjajući se na tipična pravila iskustva stečena kroz
generacije, zakonodavac unaprijed sam cijeni umjesnost
ispitivanja nekog dokaznog sredstva i njegovu dokaznu
snagu.
• Sustav slobodne ocjene dokaza (sistem traženja
materijalne istine). Ovdje je karakterističan nedostatak
zakonskih pravila o izboru, ispitivanju i ocjeni dokazne
vrijednosti dokaznih sredstava. Sud odlučuje tako da,
ispitujući konkretan slučaj, formira zaključke induktivnom
metodom. Sud je dužan uzeti da je određena tvrdnja
dokazana tek kad formira osobno uvjerenje o njenoj
istinitosti.
• Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud
prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive
ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a
i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.
• Stupanjem na snagu ZIDZPP/03 prema izmijenjenom
članku 7. ZPP-a, napušteno je načelo istraživanja
materijalne istine po službenoj dužnosti, dakle apsolutna
obveza suda utvrditi materijalnu istinu na način da je
upravo na sud bila prevaljena takva dužnost kroz
prikupljanje dokaznog materijala.
• Prednost je sada dana izričito raspravnom načelu, jer su
stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje
zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te
činjenice. Zakon prepušta inicijativu za prikupljanje
procesnog materijala strankama, pa su odluke suda
zapravo rezultat stranačke istine.
PRAVILA KOJA IDU U PRILOG NAČELA TRAŽENJA
ISTINE
• 1. pravila o saslušanju stranaka, o dužnosti stranaka u
postupku da govore istinu, o dužnosti građana da
svjedoče i vještače pred sudom
• 2. o načelu neposrednosti, javnosti, usmenosti i
pismenosti
• 3. o izuzeću sudaca u čiju se objektivnost sumnja
• 4. o slobodnoj ocjeni dokaza, o obrazloženju sudske
odluke, o načelu otvorenog pravosuđenja
PRAVILA KOJA NE IDU U PRILOG NAČELA TRAŽENJA
ISTINE
• zakon dopušta samo određeno dokazno sredstvo radi
dokazivanja ugovora o prorogaciji, o punomoći o
izbranom sudu
• sud ne smije ispitivati svjedoke i vještake o onome što
predstavlja službenu ili vojnu tajnu
• sud mora uzeti da postoje činjenice na koje ukazuju
zakonske presumpcije (napr. dokazna snaga javnih
isprava)
• pravilo o zabrani pobijanja presude zbog nepravilno
utvrđenog činjeničnog stanja u sporovima male
vrijednosti
• zabrana reformatio in peius
• raspravno načelo
NAČELO SAVJESNOG KORIŠTENJA PROCESNIH
OVLAŠTENJA
• Postavlja se pitanje mogu li stranke poduzimati takve
procesne radnje koje su doduše u formalnom skladu sa
zakonom, ali su usmjerene ka postuzanju ciljeva koji
nisu u skladu s duhom procesnih institucija?
• NE – TIME SE VRŠI ZLOUPOTREBA PRAVA
• Zloupotreba prava je korištenje ovlaštenja s ciljem da se
drugome nanese šteta ili s ciljem koji je protivan
savjesnosti i poštenju.
• sud nije dužan uvažiti raspolaganja stranaka suprotna
moralu ili prislinim propisima
• ovlašten je odbaciti tužbu kad stranka nema pravnog
interesa
• sud raspolaže efikasnim mjerama protiv stranke koja
sprječava da joj se obavi dostava
• odredbe o naknadi parničnih toškova po načelu culpae
• odredbe o postupku izuzeća
IZUZEĆE SUCA
• nepristranost je svojstvo suca da bi donio istu odluku i
među drugim strankama, ili da bi istu odluku donio i drugi
sudac
• s obzirom na vrstu mogućih uzroka nepristranosti,
razlikujemo isključenje suca ili apsolutno izuzeće - iudex
inhabilis i
• izuzeće u užem smislu ili relativno izuzeće - iudex
suspectus
ISKLJUČENJE SUCA
• ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik
stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika,
suobveznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom
predmetu saslušan kao svjedok ili vještak
• ako stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je
stranka u postupku
• ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik
stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg
stupnja, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja ili mu je
bračni drug, izvanbračni drug ili srodnik po tazbini do
drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije
ISKLJUČENJE SUCA
• ako je skrbnik, posvojitelj ili posvojenik stranke, njezina
zakonskog zastupnika ili punomoćnika
• ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred
nižim sudom ili pred kojim drugim tijelom
• ako je u stečajnom postupku u povodu kojega je došlo
do spora sudjelovao ili sudjeluje kao stečajni sudac ili
član stečajnog vijeća
• SUD NA RAZLOGE ISKLJUČENJA SUCA PAZI PO
SLUŽBENOJ DUŽNOSTI U TIJEKU ČITAVOG
POSTUPKA
• sudac, čim sazna da postoji koji od razloga za apsolutno
izuzeće, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o
tome obavijestiti predsjednika suda
• predsjednik suda će sucu odnosno sebi odrediti
zamjenika, a ako to nije moguće, postupit će po
pravilima o nužnoj delegaciji
RELATIVNO IZUZEĆE
• razlozi nisu taksativno navedeni
• dokaz o postojanju određenog svojstva i tome da to
svojstvo in concreto ugrožava sučevu nepristranost –
uzročno posljedična veza
• primjerice: daljnji stupanj srodstva, odnos prijateljstva,
neprijateljstva, član trgovačkog društva koje je stranka u
postupku ....
• o razlozima relativnog izuzeća sud vodi računa ako to
traže stranke
ZAHTJEV ZA IZUZEĆE NIJE DOPUŠTEN
• zahtjev za izuzeće kojim se uopćeno traži izuzeće svih
sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji bi mogli suditi u
nekom predmetu
• zahtjev za izuzeće o kojem je već odlučeno
• zahtjev za izuzeće u kojem nije naveden obrazloženi
razlog zbog kojeg se traži izuzeće
• nedopuštene zahtjeve odbacit će sudac pred kojim teče
postupak u povodu kojeg je izuzeće zatraženo
• protiv tog rješenja posebna žalba nije dopuštena
• ako je prihvaćen zahtjev za izuzeće zbog relativnih
razloga
• ZAMJENIK ĆE UKINUTI SAMO ONE RADNJE KOJE
JE IZUZETI SUDAC PODUZEO OD DANA SAZNANJA
DA JE ZAHTJEV ZA NJEGOVO IZUZEĆE PODNESEN
ZAHTJEV ZA IZUZEĆE
• stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće suca čim
sazna da postoji razlog za izuzeće i to
• najkasnije do završetka rasprave pred prvostupanjskim
sudom
• a ako nije bilo rasprave do donošenja odluke
• zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti
u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek
TKO ODLUČUJE O ZAHTJEVU ZA
IZUZEĆE SUCA?
• za suca - predsjednik suda
• za predsjednika suda – predsjednik neposredno višeg
suda
• za predsjednika Vrhovnog suda RH – vijeće sastavljeno
od 5 sudaca toga suda
• izuzeću sudskih savjetnika i zapisničara odlučuje sudac
pojedinac ili predsjednik vijeća koji vode postupak
• zahtjevu za izuzeće vještaka odlučuje parnični sud,
dakle sudac
• prije donošenja odluke uzet će se izjava suca čije se
izuzeće traži, a prema potrebi obavit će se i drugi izviđaji
• primjerak izjave suca čije se izuzeće traži, odnosno
izvješća o obavljenim izviđajima
• predsjednik suda dostavit će strankama, koje mogu
u roku od tri dana dati svoje očitovanje (Novela
2003)
• dovodi se u sumnju vjerodostojnost izjave suca
NOVELA 2011 – BRIŠE ODREDBU ČL. 74.
ST. 5.
• ovom izmjenom ograničeno je pravo stranaka da
sudjeluju u incidentalnom postupku izuzeća suca
• i da raspravljaju o svemu onome o čemu će predsjednik
suda koji će o izuzeću odlučiti utemeljiti svoju odluku
• odstupa se od načelnog stava da sud ne može utemeljiti
svoju odluku na činjenicama i dokazima o kojima
strankama nije dana mogućnost da se izjasne
• u slučaju apsolutnog izuzeća, predsjednik suda
rješenjem utvrđuje postojanje razloga za izuzeće i
određuje sucu ili sebi zamjenika
• rješenja su deklaratorne naravi jer se njima samo
utvrđuje postojanje razloga za izuzeće
• u slučaju relativnog izuzeća, predsjednik suda rješenjem
odlučuje o zahtjevu za izuzeće na način da ga prihvaća i
izuzima suca te mu određuje zamjenika ili ga odbija
• ova rješenja su konstitutivne naravi
POVREDA PRAVILA O IZUZEĆU
• povrede propisa o obje vrste izuzeća koje se sastoje u
tome što je u suđenju sudjelovao sudac koji je odlukom
suda bio izuzet, predstavljaju apsolutno bitnu povredu
odredaba parničnog postupka
• apsolutno bitna povreda je ostvarena i ako je u
donošenju presude sudjelovao sudac koji se po zakonu
mora izuzeti zbog razloga za apsolutno izuzeće
• povreda izvršena sudjelovanjem suca za kojeg postoji
razlog za relativno izuzeće, a koji nije uvažen,
predstavlja relativno bitnu povredu
NADLEŽNOST U PARNIČNOM
POSTUPKU
• - DJELOKRUG POSLOVA ODREĐENOG ORGANA
• - PRAVO I DUŽNOST ODREĐENOG SUDA DA
POSTUPA U ODREĐENOJ PRAVNOJ STVARI ILI DA
PODUZIMA SAMO ODREĐENU RADNJU
• apsolutna - sudska nadležnost, sudbenost, jurisdikcija i
relativna - nadležnost u užem smislu, kompetencija
• nadležnost je procesna pretpostavka
• odmah poslije primitka tužbe, sud je dužan po službenoj dužnosti
ocijeniti je li nadležan
• ovo pravilo se tiče jurisdikcije, stvarne nadležnosti i ograničeno
mjesne nadležnosti
• na svoju mjesnu nenadležnost sud u pravilu ne pazi po službenoj
dužnosti, OSIM KAD POSTOJI ISKLJUČIVA MJESENA
NADLEŽNOST NEKOG DRUGOG SUDA
•
• nadležnost se ocjenjuje na temelju navoda sadržanih u tužbi, te na
osnovi činjenica koje su sudu poznate
• sud, ne mora izvoditi dokaze radi utvrđivanja činjenica od kojih
zavisi njegova nadležnost, samo izuzetno moraju biti podneseni neki
dokazi (npr. isprava o ugovoru o prorogaciji)
• sud ispituje nadležnost s obzirom na činjenično stanje u vrijeme
podnošenja tužbe sudu
• sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe,
ostat će i dalje nadležan, iako se u tijeku postupka
promijene okolnosti na kojima je zasnovana njegova
nadležnost - pravilo o ustaljivanju nadležnosti
(perpetuatio fori)
• cilj pravila je spriječavanje šikanoznog postupanja
stranaka koje bi namjernim promjenama relevantnih
okolnosti mogle prouzročiti odugovlačenje parnice jer bi
tada postojala dužnost ustupanja predmeta nadležnom
sudu
• pravilo o perpetuatio fori djeluje u pravilu apsolutno u
odnosu na stvarnu i mjesnu nadležnost ako se tijekom
postupka promjene okolnosti na kojima je utemeljena
nadležnost suda, sud koji je bio nadležan u vrijeme
podnošenja tužbe ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog
tih promjena bio nadležan drugi sud iste vrste ako
zakonom nije izrjekom drugačije određeno
• odstupanja - atrakcije nadležnosti u povodu stečaja
• trgovački sudovi u parničnom postupku sude sporove u
kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni
postupak bez obzira na svojstvo druge stranke i na
vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu
stečaja
• Iznimke:
• pravilo o ustaljivanju nadležnosti ne djeluje ako
naknadne promjene relevantnih okolnosti utječu na
zasnivanje nadležnosti
• a) nekog redovnog suda druge vrste nego što je
prvobitno nadležni sud,
• b) nekog inozemnog suda,
• c) nekog domaćeg ili inozemnog nepravosudnog organa,
npr. upravnog
• nadležnost suda se ocjenjuje prema propisima koji važe
u vrijeme odlučivanja o nadležnosti
• STVARNA NADLEŽNOST - razgraničava djelokrug
poslova između sudova različite vrste, te između sudova
različitog ranga u okviru te iste vrste
• MJESNA NADLEŽNOST – razgraničava teritorijalnu
nadležnost između stvarno nadležnih sudova iste vrste i
istog ranga
• FUNKCIONALNA NADLEŽNOST - određuje
kompetenciju sudova za rješavanje o pravnim lijekovima
s obzirom na to koji sud je nadležan odlučivati o
određenom predmetu u prvom stupnju
KRITERIJI ZA RAZGRANIČAVANJE STVARNE
NADLEŽNOSTI
• s obzirom na procesne subjekte (personaln kriterij) c.r.
personae
• s obzirom na predmet spora (kauzalni kriteriji) c.r. cause
• s obzirom na vrijednost predmeta spora (vrijednosni
kriterij) c.r. valoris
• nadležnost određenog suda se zasniva na činjenici da
se kod tog suda već vodi neki drugi postupak (atrakcijski
kriterij)
STVARNA NADLEŽNOST – OPĆINSKI SUD
• 1. o uzdržavanju,
• 2. o postojanju ili nepostojanju braka, o poništenju i
rastavi braka,
• 3. o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili materinstva,
• 4. o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti i o
roditeljskoj skrbi, ako se istodobno odlučuje o rastavi
braka, postojanju ili nepostojanju braka i poništenju
braka,
• 5. o stvarnim i osobnim služnostima,
• 6. zbog smetanja posjeda,
• 7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa,
• 8. za ispravak informacije i za naknadu štete nastale
objavom informacije,
• 9. za zaštitu od nezakonite radnje,
• 10. iz radnih odnosa.
STVARNA NADLEŽNOST – ŽUPANIJSKI SUD
• 1. sude u prvom stupnju u sporovima predviđenim
zakonom,
• 2. rješavaju o sukobu nadležnosti između općinskih
sudova kojima su neposredno viši sudovi,
• 3. odlučuju o žalbama protiv odluka općinskih sudova
donesenih u prvom stupnju,
• 4. obavljaju druge poslove predviđene zakonom.
STVARNA NADLEŽNOST – VRHOVNI SUD
• 1. odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih odluka
županijskih sudova i Visokoga trgovačkog suda
Republike Hrvatske i protiv vlastitih prvostupanjskih
odluka, ako zakonom nije drugačije određeno,
• 2. odlučuje o reviziji,
• 3. rješava sukob o nadležnosti između sudova na
području Republike Hrvatske ako im je zajednički
neposredno viši sud,
• 4. obavlja druge poslove određene zakonom.
STVARNA NADLEŽNOST - TRGOVAČKI SUD
• 1. u sporovima između pravnih osoba, u sporovima između pravnih
osoba i obrtnika, uključujući i trgovce pojedince; u sporovima
između obrtnika uključujući i sporove između trgovaca pojedinaca,
ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnošću, osim ako nije riječ
o sporovima u kojima prema ovom Zakonu uvijek sude općinski
sudovi odnosno ako nije riječ o sporovima za koje je zakonom
utvrđena nadležnost nekoga drugog suda,
• 2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkoga
društva kao i o raspolaganju članstvom i članskim pravima u
trgovačkom društvu,
• 3. sporove između članova trgovačkoga društva međusobno te
između članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i
vođenja poslova društva kao i prava i obveza članova društva koji
proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove između
predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva
ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u društvu
ili za društvo,
• 4. sporove o odgovornosti člana trgovačkog društva, člana uprave ili
nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog
društva,
• 5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni
postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u
povodu stečaja, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema
ovom Zakonu uvijek sudi općinski sud, odnosno ako nije riječ o
sporovima za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekog drugog
suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih posljedica
otvaranja stečaja dovršit će se pred sudovima pred kojima su
pokrenuti,
• 6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i
unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje
plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi),
• 7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se
primjenjuje zračno plovidbeno pravo,
• 8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog
vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava
intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih
unaprjeđenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije
određeno,
• 9. u sporovima u povodu djela nelojalne tržišne utakmice,
monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na
jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske.
STVARNA NADLEŽNOST – VISOKI
TRGOVAČKI SUD
• 1. sudi u prvom stupnju u slučajevima predviđenim
zakonom,
• 2. odlučuje o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova
donesenih u prvom stupnju,
• 3. odlučuje o sukobu mjesne nadležnosti između
trgovačkih sudova,
• 4. obavlja druge poslove određene zakonom.
• GENERALNA DELEGACIJA
• poseban vid određivanja stvarne nadležnosti kod kojeg
se suđenje u sporovima određene vrste povjerava samo
nekim od sudova određene vrste i ranga, a ne svima koji
postoje
• pred tim sudovima ti sporovi su češći, pa se na taj način
sudovima omogućuje specijalizacija
• npr. trgovački sud u Splitu je nadležan rješavati
plovidbene sporove za područje trgovačkih sudova u
Dubrovniku, Šibeniku i Zadru (čl. 8. Zakona o područjima
i sjedištima sudova)
FUNKCIONALNA NADLEŽNOST
• podvrsta stvarne nadležnosti
• koji će sud biti stvarno nadležan za rješavanje pravnih
lijekova i za odlučivanje o nekim drugim procesnim
pitanjima ako je određeni predmet stavljen u
prvostupanjsku stvarnu nadležnost suda određene vrste
i ranga
• stranke ne mogu svojim sporazumom isključiti primjenu
pravila o funkcionalnoj nadležnosti
• mogu biti devolutivne i remonstrativne prirode
• općinski i trgovački sudovi nadležni su za postupanje u
povodu remonstrativnih pravnih lijekova - ponavljanje
postupka i prigovor protiv platnog naloga
• županijski sudovi odlučuju o žalbama protiv odluka
općinskih sudova donesenih u prvom stupnju
• Visoki trgovački sud odlučuje o žalbama protiv
prvostupanjskih odluka trgovačkih sudova
• odlučuju o sukobu mjesne nadležnosti sudova sa svog
područja, te o nužnoj delegaciji
• Vrhovni sud odlučuje o odlučuje o žalbama protiv
prvostupanjskih odluka županijskih sudova i Visokoga
trgovačkog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih
prvostupanjskih odluka, zatim o reviziji, o sukobu
nadležnosti i o svrsishodnoj delegaciji
MJESNA NADLEŽNOST
• sud opće mjesne nadležnosti je sud kod kojega se protiv
tuženika mogu pokretati u pravilu sve parnice osim onih
za koje je predviđena isključiva mjesna nadležnost
nekog drugog suda
• za suđenje u sporovima protiv pravnih osoba
općemjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi
njihovo registrirano sjedište. Za suđenje u sporovima
protiv županija, Grada Zagreba, gradova i općina
općemjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi
njihovo predstavničko tijelo
• za suđenje u sporovima protiv Republike Hrvatske
općemjesno je nadležan sud na čijem području tužitelj
ima prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj
• ako tužitelj nema prebivalište, odnosno sjedište u
Republici Hrvatskoj za suđenje u sporovima protiv
Republike Hrvatske općemjesno je nadležan sud na
čijem se području nalazi Hrvatski sabor
ISKLJUČIVA MJESNA NADLEŽNOST
• - o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na
nekretnini, u sporovima zbog smetanja posjeda na
nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih
odnosa na nekretnini - sud na čijem se području nalazi
nekretnina
• - o pravu vlasništva i drugim stvarnim pravima na brodu i
zrakoplovu te u sporovima iz zakupnih odnosa na brodu i
zrakoplovu, kad je za suđenje nadležan sud u Republici
Hrvatskoj, sud na čijem se području vodi upisnik u
kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan
• - protiv RH iz odnosa s vojnim postrojbama - sud na
čijem se području nalazi sjedište zapovjedništva vojne
postrojbe
• - koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili upravnoga
ovršnog postupka odnosno u tijeku i u povodu stečajnog
postupka - sud na čijem se području nalazi sud koji
provodi ovršni ili stečajni postupak odnosno sud na čijem
se području provodi upravna ovrha
DELEGACIJA NADLEŽNOSTI
• pojam delegacija nadležnosti znači da će odlukom višeg
suda za postupanje biti nadležan mjesno nenadležan ali
stvarno nadležan sud
• delegirati se može mjesna nadležnost prvostupanjskog i
drugostupanjskog suda
NUŽNA DELEGACIJA
• nadležni sud zbog izuzeća svih sudaca ili iz drugih
razloga ne može postupati u konkretnoj stvari
• po službenoj dužnosti o tome obaviještava neposredno
viši sud koji će odrediti da u tom predmetu postupa neki
drugi stvarno nadležni sud s njegovog područja
SVRSISHODNA DELEGACIJA
• ako nadležni sud može postupati u konkretnoj stvari,
ali nije svrsishodno da u tom predmetu postupa,
dakle, ako je očigledno da bi se tako lakše proveo
postupak ili postoje drugi važni razlozi najviši sud
određene vrste u RH može odrediti da u pojedinom
predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud s
njegovog područja
• svrsishodnu delegaciju može od najvišeg suda
određene vrste zatražiti nadležni sud prvog stupnja
sam ili na prijedlog stranke
NOVELA 2011
• izrijekom je uredila odlučivanje o svrhovitoj delegaciji
drugostupanjskih sudova
• u čl. 68. ZPP-a dodan je st. 4. prema kojemu nadležni
drugosptupanjski sud može po službenoj dužnosti ili u
povodu prijedloga stranke zatražiti od Vrhovnog suda
RH da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi
stvarno nadležan sud ako je očito da će se tako lakše
provesti postupak
• o prijedlogu stranke odlučuje drugostupanjski sud a o
njegovom zahtjevu za delegaciju sudac pojedinac VSRH
SVRSISHODNA DELEGACIJA
• stranka može predložiti svrsishodnu delegaciju tek
nakon podnošenja tužbe
• o prijedlogu stranke za svrsishodnu delegaciju odlučuje
prvostupanjski sud rješenjem protiv kojeg žalba nije
dopuštena
• o zahtjevu prvostupanjskog suda odlučuje sudac
pojedinac najvišeg suda određene vrste
GENERALNA DELEGACIJA
• predsjednik Vrhovnog suda RH može uz prethodno
pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda RH
odrediti da u pojedinoj vrsti predmeta, odnosno u
pojedinoj vrsti pravnih stvari postupa
• drugi mjesno i stvarno nadležni sud s područja
neposredno višeg suda
• ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan
zbog broja predmeta o kojima mora odlučivati, ne može
u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku
ORDINACIJA NADLEŽNOSTI
• ako se po odredbama zakona ne može utvrditi koji je sud
mjesno nadležan, a postoji jurisdikcija sudova RH,
Vrhovni sud, na prijedlog stranke, odredit će koji će
stvarno nadležni sud biti mjesno nadležan
• ovdje se tužitelj mora obratiti Vrhovnom sudu prije
podnošenja tužbe, jer da bi se tužba mogla podnijeti
mora se znati kojem će se sudu to moći učiniti
IZBERIVA MJESNA NADLEŽNOST
• tužitelju se omogućuje da bira između suda koji je opće
mjesno nadležan i još nekog drugog suda kojeg zakon
određuje
• pravo izbora tužitelja traje do podnošenja tužbe
• više prebivališta tuženika
• trajnije boravište tuženika
• obični materijalni suparničari
• objektivna kumulacija
• sporovi pokrenuti protutužbom
• u sporovima o zakonskom uzdržavanju, još i sud na
čijem području tužitelj koji traži uzdržavanje ima
prebivalište, odnosno, boravište
• u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za naknadu
štete, još i sud na čijem području je štetna radnja
počinjena (forum delicti comissi) ili sud na čijem je
području štetna posljedica nastupila
• u bračnim sporovima, još i sud na čijem su području
bračni drugovi imali svoje posljednje zajedničko
prebivalište
• u paternitetskim i maternitetskim sporovima, maloljetno
dijete može podići tužbu još i pred sudom svog
prebivališta, odnosno, boravišta
• u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu
jedinicu izvan svog sjedišta, ako spor nastane u povodu
djelatnosti te jedinice, još i sud gdje se ta jedinica nalazi
• u sporovima o nekretninama, ako nekretnina leži na
području više sudova, nadležan je svaki od tih sudova tj.
bira se između više isključivo nadležnih
• u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretninama,
još i sud na čijem se području dogodilo smetanje
• u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima
odnosno zrakoplovima mjesno je nadležan, pored suda
na čijem se području vodi upisnik u koji je brod odnosno
zrakoplov upisan, i sud na čijem se području dogodilo
smetanje
• sporovi protiv osobe koja ima sjedište u inozemstvu
• u sporovima protiv proizvođača za zaštitu prava na
temelju njegovog jamstva, još i sud općemjesne
nadležnosti za prodavača koji je pri prodaji stvari uručio
kupcu pismeno jamstvo proizvođača
• u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te u sporovima
o potraživanjima vjerovnika prema ostaviocu, dok
ostavinski postupak nije pravomoćno završen, još i sud
na čijem se području nalazi sud koji provodi ostavinski
postupak
SPORAZUM STRANAKA O
NADLEŽNOSTI
• sporazum stranaka o tome da za rješavanje spora bude
mjesno nadležan ugovoreni sud, a ne sud koji je po
zakonu mjesno nadležan
• ugovor o nadležnosti ujedno je i ugovor o derogaciji jer
se njime isključuje zakonom određena mjesna
nadležnost
UVJETI ZA VALJANOST UGOVORA O
PROROGACIJI
• da je zaključen pismeno, prije podnošenja tužbe sudu
• da je sud čija se nadležnost prorogira stvarno nadležan
• da je ugovorni sud stvarno nadležan
• da je isprava o ugovoru priložena uz tužbu
• da se ugovor odnosi na mjesnu nadležnost
• da sud čija se nadležnost derogira nije isključivo
nadležan za suđenje
• UGOVOR O NADLEŽNOSTI MORA BITI U PISANOM
OBLIKU
• može biti ugovoren za spor koji je već nastao, ali i tako
da se ugovori nadležnost za sve buduće sporove iz
određenog pravnog odnosa
• zaključen kao samostalan ugovor
• zaključen kao prorogacijska klauzula, koja se dodaje
građanskopravnom ugovoru određujući da neki sud
bude mjesno nadležan za sporove koji nastanu iz
pravnog odnosa zasnovanog glavnim ugovorom
• nakon što je tužba podnesena, o prigovoru
nenadležnosti zbog ugovora o prorogaciji, sud vodi
računa samo na prigovor tuženika koji uz prigovor mora
priložiti i ugovor
• ako se u spor za koji je ugovorena prorogacija kumulira
drugi za kojeg nema takvog ugovora, bit će nadležan
onaj sud koji je nadležan po zakonu, a ne po ugovoru
PROROGACIJA NADLEŽNOSTI
STRANOG SUDA
• stranke mogu ugovoriti nadležnost stranog suda
derogirajući sudsku nadležnost domaćih sudova uz uvjet
• - da se ne radi o sporu za koji postoji isključiva
nadležnost sudova Republike Hrvatske
• - da je barem jedna od stranaka strani državljanin ili
pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu
• NEMA PROROGACIJE NADLEŽNOSTI
• u bračnim sporovima,
• paternitetskim i maternitetskim sporovima,
• sporovima o djeci koja su pod roditeljskom skrbi i
• u sporovima o uzdržavanju
PREŠUTNA PROROGACIJA
• procesna situacija u kojoj sud koji po zakonu ne bi bio
nadležan postaje nadležan za rješavanje konkretnog
spora zbog propuštanja suda da u određenom
prekluzivnom stadiju po službenoj dužnosti utvrdi svoju
nenadležnost
• te zbog propuštanja stranaka da u određenom
prekluzivnom stadiju prigovore nenadležnost suda kome
je tužba podesena
DO PREŠUTNE PROROGACIJE MOŽE
DOĆI:
• ako tuženik ne istakne prigovor mjesne nenadležnosti na
pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do
upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na
prvom ročištu za glavnu raspravu
• u slučaju kad postoji isključiva mjesna nadležnost
nekoga drugog suda, ako se sud po službenoj dužnosti
ne proglasi mjesno nenadležnim najkasnije na
pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do
upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na
prvom ročištu za glavnu raspravu
DO PREŠUTNE PROROGACIJE MOŽE
DOĆI:
• ako tuženik ne istakne prigovor stvarne nenadležnosti na
pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do
upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na
prvom ročištu za glavnu raspravu
• ako se sud po službenoj dužnosti ne proglasi stvarno
nenadležnim najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako
ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje
o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu
• do izričite prorogacije može doći samo u odnosu na
mjesnu nadležnost
• do prešutne u odnosu na mjesnu i stvarnu nadležnost
• izričita prorogacija je rezultat zakonom reguliranog
ugovora među strankama
• prešutna prorogacija je rezultat prekluzije ovlaštenja
suda i stranaka da vode računa o određenoj vrsti
nadležnosti koja je propisana zakonom
NENADLEŽNOST
• APSOLUTNA NENADLEŽNOST
• RELATIVNA NENADLEŽNOST
• apsolutna nenadležnost postoji onda kad sud
utvrdi da je za rješavanje predmeta nadležan
drugi organ, a ne sud ili strani organ
• sud će donijeti rješenje kojim se oglašava
nenadležnim, ukidaju sve parnične radnje i
odbacuje tužba
APSOLUTNA NENADLEŽNOST
• sud na ovu vrstu nadležnosti pazi po službenoj
dužnosti
• povreda ovih pravila razlog je apsolutne
ništavosti na koju sud u stadiju žalbe pazi po
službenoj dužnosti
• ovdje nema ustaljivanja nadležnosti
• ako tužba bude odbačena zbog nenadležnosti suda pa
tužitelj podnese novu tužbu u roku od 3 mjeseca od
dana pravomoćnosti odluke o odbacivanju tužbe, smatra
se da je zastarijevanje prekinuto prvom tužbom
RELATIVNA NENADLEŽNOST
• relativna nenadležnost postoji onda kad se
utvrdi da je za rješavanje predmeta nadležan
neki drugi domaći sud
• u ovom slučaju nenadležan sud ustupa predmet
nadležnome sudu koji će nastaviti postupak kao
da je kod njega bio i pokrenut
• poduzete radnje nisu bez važnosti samo zato
što ih je poduzeo nenadležan sud, pa će ih
nadležni sud moći koristiti
STVARNA NENADLEŽNOST
• sud može po službenoj dužnosti oglasiti stvarno
nenadležnim najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako
ono nije održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje
o glavnoj stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu
• u povodu prigovora tuženika o stvarnoj nenadležnosti
sud se može oglasiti stvarno nenadležnim samo ako je
tuženik taj prigovor podnio najkasnije na pripremnom
ročištu ili, ako ono nije održano, na prvom ročištu za
glavnu raspravu do upuštanja u raspravljanje o glavnoj
stvari
• kad se oglašava stvarno nenadležnim po službenoj
dužnosti, sud svoje rješenje mora donijeti do okončanja
navedenih stadija
• u povodu pravodobno podnesenog prigovora stranaka
može odlučiti sve dok ne donese odluku kojom se
okončava prvostupanjski postupak
MJESNA NENADLEŽNOST
• sud se može, u povodu prigovora tuženika proglasiti
mjesno nenadležnim, ako je prigovor podnesen
najkasnije na pripremnom ročištu ili, ako ono nije
održano, do upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj
stvari na prvom ročištu za glavnu raspravu
• sud se može proglasiti, po službenoj dužnosti, mjesno
nenadležnim samo kad postoji isključiva mjesna,
nadležnost nekoga drugog suda najkasnije na
pripremnom ročištu ili, ako ono nije održano, do
upuštanja tuženika u raspravljanje o glavnoj stvari na
prvom ročištu za glavnu raspravu
SUKOB O NADLEŽNOSTI
• pozitivan i negativan
• pozitivan sukob postoji kad više organa smatra da su
nadležni za postupanje
• negativan sukob kad više organa smatra da nisu
nadležni
• sukob o relativnoj nadležnosti je sukob između različitih
domaćih sudova, a sukob o apsolutnoj nadležnosti
(jurisdikciji) je između domaćih sudova i drugih organa
• sukob je moguć samo ako su svi organi u sukobu
domaći, a ako bi došlo do neslaganja između domaćeg i
stranog suda, to se rješava u postupku priznanja stranih
sudskih odluka, a ne u postupku rješavanja sukoba
jurisdikcije
• dok se sukob ne riješi, sud kome je predmet ustupljen
dužan je poduzimati one radnje za koje postoji opasnost
od odgode
• protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nije
dopuštena žalba
• SUKOB O APSOLUTNOJ NADLEŽNOSTI (SUKOB O
JURISDIKCIJI)
• može biti pozitivan i negativan, a rješava ga Ustavni sud
Republike Hrvatske
• SUKOB O RELATIVNOJ NADLEŽNOSTI
• može biti samo negativan, zbog pravila o litispendenciji i
pravomoćnosti
• postupak za rješavanje sukoba pokreće sud kojem je
predmet ustupljen kao nadležnom, stranke ne mogu
izravno inicirati taj potupak
• sukob između sudova iste vrste rješava zajednički
neposredno viši sud
• sukob između sudova različite vrste rješava Vrhovni sud
• sukob nadležnosti rješava sudac pojedinac nadležnog
suda
• o sukobu nadležnosti može se odlučiti i kad se stranke
prije toga ne izjasne o nadležnosti
• POKRETANJE POSTUPKA ZA RJEŠAVANJE
SUKOBA NADLEŽNOSTI NIJE DOPUŠTENO U DVA
SLUČAJA
• 1. kad je u povodu žalbe protiv odluke prvostupanjskog
suda kojom se on oglasio mjesno nenadležnim odluku
donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s
nadležnošću i sud kome je predmet ustupljen, ako je
drugostupanjski sud koji je odluku donio nadležan za
rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova
• 2. odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj
nenadležnosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud
kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je
drugostupanjski sud nadležan za rješavanje sukoba
nadležnosti između tih sudova
•
ZASTUPANJE STRANAKA
• Stranačka sposobnost je svojstvo nekog
pravnog subjekta da može biti nositeljem
prava, dužnosti i tereta što ih utvrđuje
parnično pravo, da može biti strankom,
umješačem ili zastupnikom u parnici
POLOŽAJ STRANKE U PARNICI
• položaj tužitelja stječe se podnošenjem tužbe sudu
• položaj tuženika stječe se u trenutku kad se protiv osobe
podnese tužba mimo njegove volje
• suglasnim traženjem razvoda braka
• sukcesijom u procesni položaj osobe koja je dotad bila
stranka
POLOŽAJ STRANKE U PARNICI GUBI SE:
• smrću fizičke osobe, gubitkom svojstva pravne osobe,
•
• okončanjem parnice,
• izlaskom iz parnice ako povodom sukcesije na njegovo
mjesto stupi netko drugi
• tužitelj je ovlašten da jednostranom izjavom volje
prestane biti stranka - odricanjem od tužbenog zahtjeva
• tuženik nema te mogućnosti, on mora ostati stranka ako
to tužitelj hoće
PROCESNOPRAVNA SUKCESIJA
• dotadašnja stranka (auctor) prestaje biti stranka, a njen
sljednik (sukcesor), preuzima njezin položaj
• sukcesor ne počinje parnicu iznova, već je nastavlja u
stadiju u kojem je parnicu zatekao u času stupanja u nju
• poduzete procesne radnje ne gube procesni značaj,
donesene odluke djeluju prema sukcesoru, a prekluzije
procesnih ovlaštenja odnose se i na sukcesora
• Sukcesija može biti posljedica promjena u
građanksopravnom odnosu (UNIVERZALNA ILI
SINGULARNA SUKCESIJA), a može nastupiti i
neovisno od promjene u sadržaju spornog
građanskopravnog odnosa
SUKCESIJA KAO POSLJEDICA UNIVERZALNE
GRAĐANKSOPRAVNE SUKCESIJE
• dovodi ex lege i do procesnopravne sukcesije pod
uvjetom da se parnica ne vodi o strogo osobnim,
neprenosivim pravima
• sukcesor se ne može protiviti procesnoj sukcesiji
• on postaje stranka u času građanksopravne sukcesije
• dok sukcesor ne preuzme postupak, u parnici traje EX
LEGE PREKID POSTUPKA
SUKCESIJA KAO POSLJEDICA SINGULARNE
GRAĐANSKOPRAVNE SUKCESIJE
• ova sukcesija ne dovodi ex lege do procesnopravne
sukcesije
• do procesnopravne sukcesije može doći i to samo ako
na to pristanu obje stranke
• sukcesor postaje stranka u trenutku stupanja u parnicu
SUKCESIJA KOJA NIJE POSLJEDICA
GRAĐANSKOPRAVNE SUKCESIJE
• procesnopravna sukcesija nakon pribavljanja stvari ili
prava o kojima teče prnice
• procesnopravna sukcesija tuženika kao posljedica
preinake tužbe
• procesnopravna sukcesija umješača u položaj
stranke kojoj se pridružio
• procesnopravna sukcesija imenovanog prethodnika u
položaj stranke koja ga je imenovala
STRANAČKA SPOSOBNOST
• 1. šira je od pravne sposobnosti. Sve fizičke i pravne
osobe su pravno sposobne pa prema tome, i stranački
sposobne. ALI građansko procesno pravo pod
određenim uvjetima, priznaje stranačku sposobnost i
nekim društvenim fenomenima koji nisu pravne osobe
• 2. nezavisna je od konkretne parnice. Stranačka
sposobnost predstavlja permanentnu kvalitetu njenog
nosioca da sudjeluje u parnici kao stranka. Određene
osobe su stranački sposobne i kad nisu stranke u
parnici. Svatko tko je stranački sposoban ne mora biti
stranka u parnici, on će to postati ako tuži, bude tužen ili
sukcesijom
• 3. nezavisna je i od konkretnog građanskopravnog
odnosa u kojem bi njen nositelj mogao biti sudionik.
Dakle, određene osobe imaju stranačku sposobnost
neovisno o tome da li su subjekti građanksopravnog
odnosa i neovisno o tome je li među njima došlo do
spora
• 4. može biti samo potpuna, neograničena (za razliku od
pravne sposobnosti). Naime, oni koji imaju ograničenu
pravnu sposobnost, imaju potpunu stranačku
sposobnost. Ovo zato jer radi zaštite makar jednog od
svojih materijalnih prava stranka mora imati mogućnost
da koristi sva ovlaštenja koja proizlaze iz procesnog
prava
• nedostatak stranačke sposobnosti je razlog apsolutne
ništavosti o kojem žalbeni sud vodi računa po službenoj
dužnosti
• ovo pod uvjetom da osoba koja je stekla stranačku
sposobnost nije naknadno odobrila obavljanje pojedine
radnje
• parnična sposobnost je sposobnost stranke da
s relativnim procesnopravnim učinkom
samostalno ili preko zastupnika kojeg je sama
odredila poduzima procesne radnje u postupku
• parnična sposobnost sadržajno je uža od stranačke
sposobnosti
• stranačka sposobnost je pretpostavka za postojanje
parnične sposobnosti
• može biti samo potpuna, neograničena i bezuvjetna.
Stranka koja ima parničnu sposobnost ovlaštena je
samostalno poduzimati sve parnične radnje
• parničnu sposobnost imaju poslovno sposobni, a to su
osobe s navršenih 18 godina života i maloljetne osobe
koje su stupile u brak sa najmanje 16 godina
• djelomično lišeni poslovne sposobnosti imaju parničnu
sposobnost u granicama svoje poslovne sposobnosti
• dakle, u sporovima koji se tiču onih odnosa s obzirom na
koje njegova poslovna sposobnost nije ograničena,
takva osoba ima potpunu parničnu sposobnost
• pravilo je da se parnična sposobnost stranaca prosuđuje
po pravu države čiji je državljanin
• ALI, ako po tom zakonu nije parnično sposoban, a po
hrvatskom jest, može poduzimati parnične radnje (79/2
ZRSZ)
• dakle, stranac ima pravo izbora po kojem će se zakonu
ocjenjivati njegova parnična sposobnost
• na parničnu sposobnost sud pazi tijekom čitavog
postupka po službenoj dužnosti
• ako je nedostatak parnične sposobnosti postojao od
samog podnošenja tužbe sudu, sve poduzete radnje su
pravno irelevantne (jedino se mogu poduzeti uvjetne
radnje)
• ako je do nedostatka parnične sposobnosti došlo tijekom
parnice, nastupa EX LEGE PREKID POSTUPKA
• sud neće uvažiti radnje parnično nesposobne stranke,
međutim, prije nego povuče krajnje konzekvence, dužan
je zatražiti od nadležnog CZS –a da postavi stranci
skrbnika ili poduzeti druge mjere radi otklanjanja
parnične nesposobnosti
• ili mu sam postaviti privremenog zastupnika
• ako stranka nije imala parničnu sposobnost, ali je
nedostatak naknadno otklonjen, parnične radnje
zahvaćene tim nedostatkom će konvalidirati, odnosno,
nastavak postupka će biti moguć ako ih sama stranka ili
zakonski zastupnik odobri
• povreda pravila o parničnoj sposobnosti uzrok je
apsolutne ništavosti,
• ako radnje zahvaćene nedostatkom nisu bile naknadno
odobrene drugostupanjski sud će, s obzirom na prirodu
povrede, ili ukinuti presudu i vratiti predmet nižem sudu,
ili ukinuti presudu i odbaciti tužbu
• Svaka osoba koja je stranački sposobna nije i
parnično sposobna
• svaka parnično sposobna osoba nužno ima i
stranačku sposobnost
• stranka koja ima parničnu sposobnost ovlaštena
je samostalno poduzimati parnične radnje
Postulacijska sposobnost
• svojstvo neke stranke da osobno, bez
posredovanja izabranoga, u pravilu
kvalificiranog zastupnika (punomoćnika), može
poduzimati radnje u postupku s relevantnim
procesnopravnim učinkom
• odnosno da drugi subjekti u postupku mogu
svoje radnje izravno poduzimati prema njoj s
takvim učinkom
• Postulacijska sposobnost stranaka očituje se
u tome što mogu same, bez punomoćnika, voditi
parnicu
• odnosno da čak i ako imaju punomoćnika, mogu
uvijek doći pred sud i davati izjave pored svog
punomoćnika odnosno poduzimati parnične
radnje
• zastupnik je osoba koja u ime i za račun stranke
poduzima procesne radnje u parnici
• njihove radnje djeluju neposredno prema stranci
koju zastupaju
• ne odgovaraju stranci za neuspjeh u parnici, već
samo za štetu koju joj prouzroče skrivljenim
nepravilnim radom
• moraju se legitimirati kao zastupnici i djelovati u
okviru ovlaštenja koja proizlaze iz njihove
legitimacije
ZASTUPNIK
• zakonski zastupnik
• zastupa osobe koje nemaju poslovne ni
parnične sposobnosti ili osobe koje zbog nekih
drugih razloga nisu u mogućnosti da se same
brinu o svojim pravima i interesima
• crpe svoja ovlaštenja ili neposredno iz zakona ili
iz akata nadležnog tijela
ZASTUPNIK
• punomoćnik
• zastupaju parnično sposobnu stranku koja je
ovlaštena samostalno odlučiti hoće li sama
djelovati u parnici ili će nekoga drugog ovlastiti
da to čini u njeno ime i za njen račun
• svoja ovlaštenja crpe iz volje stranke odnosno iz
sklopljenog ugovora o zastupanju
ZASTUPNIK
• organi (zastupnici)
• zastupaju pravne osobe
• ovlaštenja crpe iz akata kojima se uređuje
njihovo konstituiranje i djelovanje - statut,
drugi opći akt ili zakon
ZAKONSKI ZASTUPNIK
• fizičke, poslovno i parnično sposobne osobe
• ovlaštene da u ime i za račun stranaka, koje su
parnično nesposobne ili zbog drugih razloga u
nemogućnosti da štite svoje interese u parnici,
pred sudom poduzimati parnične radnje
• njegova ovlaštenja proizlaze ili neposredno iz
zakona ili iz akta nadležnog državnog tijela
OGRANIČENJA OVLAŠTENJA
• ako je za podizanje odnosno, povlačenje
tužbe, za priznanje odnosno odricanje od
tužbenog zahtjeva, za zaključenje
nagodbe ili za druge radnje
• posebnim propisima određeno da
zastupnik mora imati posebno ovlaštenje,
zakonski zastupnik te radnje može
poduzeti samo ako ima takvo ovlaštenje
OGRANIČENJA OVLAŠTENJA
• sud je dužan kontrolirati obavlja li zakonski
zastupnik savjesno svoju funkciju
• kad ustanovi da on ne pokazuje potrebnu
pažnju u zastupanju, obavijestiti će o tome
tijelo skrbništva
• ako bi zbog te nepažnje mogla nastati
šteta za zastupanog, sud će zastati s
postupkom i predložiti da se odredi drugi
zakonski zastupnik
OGRANIČENJA OVLAŠTENJA
• roditelji mogu samo s odobrenjem
nadležnog organa skrbništva opteretiti ili
otuđiti imovnu maloljetnog djeteta
• propuštanje zakonskog zastupnika tumači
se kao rezultat zanemarivanja njegove
funkcije, sud je ovlašten odbiti donošenje
presude zbog izostanka, iako su za to
ispunjeni uvjeti
ZAKONSKI ZASTUPNIK
• može sam imenovati punomoćnika čije
radnje djeluju prema stranci
• ako parnično nesposobna stranka sama
poduzme parnične radnje koje sud ne
spriječi jer nije znao za njenu
nesposobnost
• zakonski zastupnik je ovlašten naknadno
odobriti ove radnje kako bi one bile valjane
• ako parnično nesposobnu osobu nije
zastupao zakonski zastupnik, ili ako
zakonski zastupnik nije imao posebno
ovlaštenje kad je ono potrebno, to
predstavlja razlog apsolutne ništavosti,
pod uvjetom da takvi postupci ne budu
naknadno odobreni
PRIVREMENI ZAKONSKI ZASTUPNIK
• zastupnik koji se skrbi o zaštiti interesa
stranke samo na neko vrijeme i samo u
određenoj parnici – curator ad litem,
curator ad actum
• ima u postupku sva prava i dužnosti
zakonskog zastupnika, ali njegova
ovlaštenja ne prelaze granice parnice za
koju je postavljen
UVJETI ZA POSTAVLJANJE
PRIVREMENOG ZASTUPNIKA
• da su se ispunili uvjeti da se tuženiku
postavi zakonskog zastupnika
• da postoji vjerojatnost da bi redovni
postupak postavljanja zakonskog
zastupnika mogao dugo trajati
• da postoji vjerojatnost da bi zbog toga, za
bilo koju od stranaka, mogle nastupiti
štetne posljedice
KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI U KOJIMA
SE POSTAVLJA PRIVREMENI ZASTUPNIK
• ako obje stranke imaju istog zakonskog
zastupnika
• ako tuženik nije parnično sposoban, a nema
zakonskog zastupnika
• ako postoje suprotni interesi tuženika i njegovog
zakonskog zastupnika
• ako se stranka ili zakonski zastupnik nalaze u
inozemstvu, a nemaju punomoćnika, te se
dostavljanje nije moglo izvršiti
• ako je boravište tuženika nepoznato, a nema
punomoćnika
POSEBNI SLUČAJEVI PRIVREMENOG
ZASTUPNIKA
• zastupnik za primanje pismena
• u parnicama o neprenosivim pravima, ako
ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže
trajati, sud će nasljednicima umrle stranke
postaviti privremenog zastupnika kojemu će
dostaviti rješenje o obustavi postupka
• protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato
njegovo boravište sud može radi sudjelovanja
na ročištu za izvođenje dokaza postaviti
privremenog zastupnika
PUNOMOĆNIK
• osoba koja u ime stranke i za njen račun, u
granicama dobivenih ovlaštenja, poduzima
procesne radnje kao da ih poduzima sama
stranka
• punomoćnika može imenovati samo poslovno i
parnično sposobna stranka, zakonski zastupnik
stranke odnosno organ zastupnik stranke
pravne osobe
• punomoćnik je zastupnik stranke, dakle, osoba (ili
iznimno, tijelo) koje u ime i za račun zastupane stranke
poduzima radnje u postupku, odnosno prema kojoj (ili
iznimno, prema kojemu) drugi procesni subjekti
poduzimaju radnje s izravnim učinkom prema toj stranci,
koju (ili iznimno, koje) je za zastupanje ovlastila sama
parnično sposobna fizička osoba kao stranka ili organ
zastupnik parnično sposobne pravne osobe ili drugog
parnično sposobnog entiteta kao stranke, odnosno
zakonski zastupnik parnično nesposobne stranke
TKO MOŽE BITI PUNOMOĆNIK?
• u pravilu samo odvjetnik, ako zakonom nije
drugačije određeno
• odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim
ispitom može zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih
ograničenja
• vježbeniku bez pravosudnog ispita sužene su
ovlasti, jer on može zamjenjivati odvjetnika kod
kojeg je zaposlen samo pred sudom prvoga
stupnja, u postupcima čija vrijednost predmeta
spora nije veća od 50.000,00 kuna
IZUZECI
• stranku može kao punomoćnik zastupati osoba
koja je s njome u radnom odnosu, ako je
potpuno poslovno sposobna
• stranku kao punomoćnik može zastupati srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug –
ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne
bavi nadripisarstvom
IZUZECI
• radnika može u postupku u parnicama iz radnih
odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je
u radnom odnosu u sindikatu čiji je on član ili u
udruzi sindikata u koju je udružen sindikat čiji je
on član
• poslodavca može u postupku u parnicama iz
radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba
koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca
čiji je on član ili u udruzi poslodavaca više razine
u koju je udružena udruga poslodavaca čiji je on
član
IZUZECI
• stranku trgovačko društvo može zastupati
prokurist
• određene pravne osobe kao stranke zastupati
državno odvjetništvo
• radi primanja pismena stranku zastupati osoba
koja nema svojstvo odvjetnika
• Novelom 2008. unesena je i iznimka od pravila
da je stranka ovlaštena sama izravno
poduzimati radnje u postupku, pa tako radi
podnošenja revizije stranka koja nema
pravosudni ispit mora angažirati punomoćnika, i
to ili odvjetnika ili drugu osobu s položenim
pravosudnim ispitom koja ju je u tom svojstvu
ovlaštena zastupati
• ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo
na obavljanje odvjetništva, tada ga zamjenjuje
privremeni zamjenik kojem pripadaju sva prava
koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez
punomoći stranaka
• Izvršni odbor HOK-a dužan je odrediti
privremenog zamjenika
• U odvjetničkim društvima i zajedničkim odvjetničkim
uredima odvjetnika zamjenjuju drugi odvjetnici u društvu
ili zajedničkom uredu, na način utvrđen ugovorom o
osnivanju društva odnosno zajedničkog ureda
• O tomu se donosi rješenje koje je HOK dužna proslijediti
Vrhovnom sudu RH, Visokom trgovačkom sudu RH,
Visokom prekršajnom sudu RH, svim županijskim
sudovima, trgovačkom sudu i općinskom sudu na čijem
području odvjetnik ima sjedište pisarnice
• imenovani privremeni zamjenik dužan je
obavijestiti u predmetima svih stranaka sudove
koji vode te postupke
• dužan je dostaviti i presliku rješenja HOK-a
kojim je imenovan za privremenog zamjenika
• privremeni zamjenik je dužan sudu podnijeti
rješenje o postavljanju za privremenog
zamjenika prigodom obavljanja prve radnje u
postupku
• nakon prestanka okolnosti koje su uzrokovale
imenovanje privremenog zamjenika HOK je dužna
donijeti rješenje o prestanku zamjene
• to rješenje dostaviti svim pravosudnim tijelima koja se
obavještavaju i o nastupu privremene obustave prava na
obavljanje odvjetništva
• po prestanku navedenih okolnosti odvjetnik
nastavlja zastupati stranku i nije dužan
dostavljati novu punomoć
• obvezatni slučaj obustave obavljanja
odvjetništva
• - za vrijeme kad je odvjetnik u pritvoru
• Fakultativni razlozi za privremenu obustavu
obavljanja odvjetništva
• ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak
za djelo koje je po svojoj prirodi takvo da ga čini
nedostojnim obavljanja odvjetništva
• ako je protiv odvjetnika pokrenut disciplinski
postupak zbog teže povrede odvjetničke
dužnosti i ugleda odvjetništva
• ako je obnovljen postupak za upis u imenik
odvjetnika
PREUZIMATELJ PISARNICE
• kada odvjetniku prestane pravo na obavljanje
odvjetništva Izvršni odbor HOK-a je dužan
odrediti preuzimatelja pisarnice
• preuzimatelj je dužan odmah, a najkasnije u
roku od 30 dana obavijestiti stranke da je njihov
prijašnji zastupnik izgubio pravo na obavljanje
odvjetništva i staviti im spise na raspolaganje
• preuzimatelj ureda dužan bez posebne
punomoći zastupati stranku u parničnom
postupku najdulje šest mjeseci od dana kad je
odvjetnik prestao obavljati odvjetništvo
• dužan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i
stranku koju zastupa
• kao razlog za preuzimanje ureda Novela 2008.
predviđa samo situaciju kad odvjetnik prestane
obavljati odvjetništvo
• Statut HOK-a kao razloge imenovanja preuzimatelja
ureda predviđa neodređivanje zamjenika u primjerenom
roku kad je odvjetnik dulje vrijeme spriječen baviti se
odvjetništvom, mirovanje odvjetničke djelatnosti,
definitivno prestajanje bavljenja odvjetništvom
• ako se kao punomoćnik pojavi osoba koja ne
može biti punomoćnikom, sud će takvoj osobi
uskratiti daljnje zastupanje rješenjem protiv
kojeg žalba ne zadržava provedbu rješenja
• o tome će sud obavijestiti stranku
• radnje poduzete od strane takve osobe, do
donošenja rješenja o uskrati zastupanja,
proizvode pravni učinak
• angažiranjem punomoćnika, stranka ne gubi
pravo da sama, pored njega, djeluje pred sudom
• zato može doći do nesuglasnosti među njima
• kad je punomoćnik poduzeo neku povoljnu
radnju, nju stranka može opozvati
• kad punomoćnik poduzme neku nepovoljnu
radnju, a stranka svojom intervencijom nastoji
popraviti negativne posljedice
• Rješenja ovog sukoba su različita:
• dok traje ročište na kojem je punomoćnik dao
neku izjavu (bez obzira na prirodu izjave),
stranka je može opozvati
• ako punomoćnik prizna neku činjenicu na ročištu
na kojem stranka nije prisustvovala, a stranka
kasnije opozove priznanje, sud je ovlašten
prosuditi hoće li tu činjenicu uzeti za priznatu ili
za osporenu
• ako punomoćnik poduzme neku drugu procesnu
dispoziciju na ročištu na kojem stranka nije
prisustvovala, a stranka kasnije opozove tu
dispoziciju, treba uzeti da će stranka moći
opozvati i ove dispozicije punomoćnika onda
kad bi mogla opozvati takvu dispoziciju da je istu
sama poduzela
PUNOMOĆ
• jednostrana izjava volje vlastodavca
punomoćniku kojom ga ovlašćuje da u njegovo
ime i za njegov račun poduzima pravne radnje
• mora biti sastavljena u pismenoj formi ili dana
usmeno na zapisnik kod suda
• razlikujemo interni odnos između stranke i
punomoćnika, i vanjski odnos između
punomoćnika i treće osobe
• punomoćnik je dužan kretati se u granicama
njihovog internog odnosa
• suda i parničnog protivnika se ne tiče kakav je
taj odnos i radi li punomoćnik izvan ovlaštenja
koje je dobio u internom odnosu
TRI OSNOVNA TIPA PUNOMOĆI
• Punomoć za pojedinu parničnu radnju
• Parnična punomoć
• Generalna punomoć
PUNOMOĆ ZA VOĐENJE POSTUPKA
• Odvjetnik je ovlašten obavljati sve radnje u
postupku koje bi mogla obavljati i sama stranka
• sve materijalne i procesne dispozicije
• neke radnje izvan parnice:
• staviti zahtjev za ovrhu,
• primiti od protivne stranke dosuđene troškove,
• prenijeti punomoć na drugog odvjetnika
• ako stranka želi odvjetniku izdati punomoć s navedenim
ovlastima, dovoljno je da ga ovlasti
• NA VOĐENJE PARNICE
• sve ove ovlasti se podrazumijevaju
• ako ga želi lišiti nekog od navedenih ovlaštenja, stranka
treba u punomoći izričito navesti koja ovlaštenja mu
uskraćuje – negativna enumeracija
• odvjetnik ne može tražiti ponavljanje postupka na osnovi
parnične punomoći nakon proteka 6 mjeseci od
pravomoćnosti odluke
PARNIČNA PUNOMOĆ IZDANA OSOBI
KOJA NIJE ODVJETNIK
• osobi koja nije odvjetnik ovlaštenja su znatno
uža
• ne može poduzimati materijalne dispozicije niti
neke procesne koje su nepovoljne za stranku i
dovode do okončanja spora
• povlačenje tužbe
• odustanak od pravnog lijeka
•
•
•
•
ne može poduzimati radnje izvan parnice
niti prenijeti primljenu punomoć
niti primiti dosuđene troškove
niti zastupati stranku u ovršnom postupku
• i ovaj će punomoćnik moći poduzimati takve
radnje ako ga vlastodavac na to izričito ovlasti –
pozitivna enumeracija
PRESTANAK PUNOMOĆI
• parnična punomoć prestaje okončanjem parnice
za koju je izdana, punomoć za pojedinu
parničnu radnju izvršenjem te radnje ili
nastupanjem okolnosti u kojima je izvršenje te
radnje postalo neaktualno ili nemoguće
• smrću, odnosno, gubitkom poslovne ili parnične
sposobnosti punomoćnika
PRESTANAK PUNOMOĆI
• prema noveliranom ZPP-u, smrću fizičke osobe po sili
zakona prestaje i punomoć koju je ona izdala
• prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je
ona izdala
• u slučaju stečaja punomoć koju je izdao stečajni dužnik
prestaje kad prema važećim propisima nastupe pravne
posljedice otvaranja stečajnog postupka, ako zakonom
nije drugačije određeno
• iznimno, punomoćnik je dužan još mjesec dana obavljati
radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni
štetu
PRESTANAK PUNOMOĆI
• opozivom, koji daje stranka, a moguć je u svako
vrijeme
• otkazom, kojeg daje punomoćnik, on je moguć u
svako vrijeme
• međutim, punomoćnik nije ovlašten da
istovremeno s davanjem otkaza prestane vršiti
zastupanje ako bi zbog toga za njegova
dotadašnjeg vlastodavca mogla nastati kakva
šteta, pa će u takvom slučaju punomoćnik biti
dužan još mjesec dana od otkaza obavljati za
stranku radnje u postupku
• opoziv i otkaz punomoći mora se priopćiti sudu
pred kojim se vodi postupak
• na odredbe o punomoći sud pazi po službenoj
dužnosti tijekom čitavog postupka
• osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik dužna
je, već pri poduzimanju prve radnje, podnijeti
sudu punomoć
Negotiorum gestor
• sud je ovlašten da radnje u postupku poduzme
privremeno i uvjetno i osoba koja nije podnijela
punomoć, ali tvrdi da je ovlaštena na zastupanje
• ako punomoć ili izjava o odobrenju poduzetih
radnji ne budu podneseni u određenom roku,
sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir
radnje osobe bez punomoći
Falsus procurator
• kao punomoćnik se može pojaviti i osoba koja
ima ispravu koja ovlašćuje na zastupanje iako u
suštini takvog ovlaštenja nema
• - npr. ako je isprava krivotvorena ili zastarjela
• ako sud to utvrdi, ukinut će parnične radnje koje
je ova osoba poduzela, osim ako ih stranka
naknadno ne odobri
DRŽAVNI ODVJETNIK KAO
PUNOMOĆNIK
• ex lege - nadležno državno odvjetništvo u
građanskom i upravnom postupku zastupa
Republiku Hrvatsku u zaštiti imovinskih i drugih
prava
• djeluje kao “zastupnik po zakonu” jer Republika
Hrvatska nema postulacijsku sposobnost
• postulacijsku sposobnost za nju ima državni
odvjetnik
• na temelju posebne punomoći nadležna državna
odvjetništva mogu zastupati u građanskim i
upravnim predmetima pravne osobe u vlasništvu
ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, te
jedinice lokalne samouprave i područne
(regionalne) samouprave, kada je to s obzirom
na predmet postupka opravdano
• u slučaju da nadležni državni odvjetnik odbije
punomoć, izvijestit će o tome višega državnog
odvjetnika koji će donijeti konačnu odluku
TUŽBA
TUŽBA – OBLIGATORNI SADRŽAJ
• podaci koje mora imati i svaki drugi podnesak
• određeni zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih
traženja
• tvrdnje o činjenicama na kojima tužitelj zasniva tužbeni
zahtjev
• prijedloge o dokazima kojima se činjenice mogu utvrditi
• PODACI KOJE IMA I SVAKI DRUGI PODNESAK
• a) oznaka suda
• b) ime, zanimanje i prebivalište ili boravište stranaka i
njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika ako ih
imaju
• c) predmet spora
• d) sadržaj izjave
• e) potpis podnositelja koji mora biti na kraju podneska
• tužitelj može izložiti svoje shvaćanje o pravnoj osnovi
svog tužbenog zahtjeva ali sud za tu osnovu nije vezan iura novit curia
TUŽBENI ZAHTJEV
• procesnopravni zahtjev za pružanje pravne zaštite
određenog sadržaja
• pored zahtjeva u pogledu glavne stvari, on može
obuhvatiti i sporedna potraživanja - zahtjev za naknadu
parničnih troškova, za isplatu kamata
• zahtjev mora biti konkretan i određen i to u subjektivnom
smislu - u pogledu stranaka
• u objektivnom smislu - u pogledu predmeta spora
• pravna osnova zahtjeva za pružanje pravne zaštite –
• fakultativni element tužbe
• pravna kvalifikacija spornog pravnog odnosa i pravna
pravila koja opravdavaju traženje da sud donese odluku
određenog sadržaja
• sud će po tužbi postupati i ako tužitelj ne navede pravnu
osnovu, a ako je i navede, sud nije vezan za njegovo
shvaćanje
• prema načelu iura novit curia sud je dužan da sam utvrdi
pravna pravila na temelju kojih treba prosuditi
osnovanost tužbenog zahtjeva
KONDEMNATORNA TUŽBA
• nakon što je došlo do povrede prava – post festum
• tužitelj traži od suda da mu pruži pravnu zaštitu tako što
će tuženika osuditi da u korist tužitelja nešto učini, trpi ili
propusti
• raspravljanju o osnovanosti zahtjeva za izricanje osude
mora nužno prethoditi utvrđivanje sadržaja tužiteljevih
ovlaštenja i tuženikovih obveza
• dispozitivu osuđujuće presude prethodi deklaratorni
preambul koji se unosi u obrazloženje
• on nije obuhvaćen pravomoćnošću pa se u nekoj drugoj
parnici taj sadržaj može drugačije utvrditi
• sud je ovlašten donijeti kondemnatornu presudu samo
ako tužitelj podnese kondemnatornu tužbu
• ako sud nađe da tužiteljevo traženje nije osnovano,
dužan je odbiti tužbeni zahtjev - presuda tzv. negativnog
utvrđenja
• pravni interes se zbog zabrane samopomoći presumira
•
•
•
•
•
•
Pozitivna činidba
- da u ime naknade štete plati određeni iznos novca
Trpljenje
- pravo služnosti, zabrana smetanja tužiteljevog posjeda
Davanje određenje izjave volje
- da izda ispravu podobnu za upis prava u zemljišne
knjige - clausula intabulandi
• činidba mora biti dospjela do zaključenja glavne
rasprave – u pravilu
• kad se tužba podnese prije dospjelosti, u pravilu se
tužbeni zahtjev odbija kao preuranjen
• tri izuzetka kad je dopušteno izricanje kondemnatorne
presude prije dospjelosti činidbe:
• uzdržavanje - ako sud nađe da je zahtjev za
uzdržavanje osnovan, on može osuditi tuženika i na
plaćanje uzdržavanja koje još nije dospjelo
• međutim obveza plaćanje postoji tek kad potraživanja za
pojedine obroke dospiju
• najam - zakup: presuda kojom se tuženiku nalaže
predaja ili preuzimanje stvari dane u najam ili zakup,
može se donijeti i prije prestanka tih odnosa
• tužitelj može ostvariti svoje pravo neposredno nakon
isteka najma/zakupa
• buduća šteta: sud će, na zahtjev oštećenika, dosuditi
naknadu i za buduću štetu, ako je po redovnom tijeku
stvari izvjesno da će ona trajati i u budućnosti
• izricanjem kondemnatorne presude tužitelj još ne dolazi
do ostvarenja svog ovlaštenja
• kondemnatornom presudom tuženiku se samo nalaže da
svoje držanje uskladi sa pravnom normom
• ako on to ipak ne učini dobrovoljno steći će se
pretpostavke da se u posebnom ovršnom postupku
nalog parničnog suda prisilno ostvari
PROTUTUŽBA
• tužba tuženika kao protutužitelja protiv tužitelja kao
protutuženika u parnici koju je ovaj posljednji ranije
protiv njega pokrenuo, njome tuženik sada protutužitelj
ostvaruje pred istim sudom i u istoj parnici protiv tužitelja,
sada protutuženika svoj samostalni tužbeni zahtjev
• tuženik svoj zahtjev može ostvariti ili u protutužbi ili u
samostalnoj parnici
• protutužba je samo mogućnost a ne i dužnost
VRSTE PROTUTUŽBI
• Koneksna protutužba – ako je zahtjev protutužbe u
vezi s tužbenim zahtjevom, a naročito ako oba zahtjeva
proizlaze iz istog pravnog odnosa ili stvarnog
događaja
• - kupac tužbom traži predaju robe, a prodavatelj
protutužbom isplatu cijene
• Kompenzabilna protutužba - ako su zahtjevi takvi da
se mogu uzajamno prebiti
• budući da u tom slučaju i tuženik i tužitelj ističu
kondemnatorne zahtjeve do kompenzacije bi moglo doći
u fazi dobrovoljnog ili prisilnog izvršenja
• u pravilu kad je zahtjev tuženika viši od zahtjeva tužitelja
• Prejudicijelna protutužba – ako se njome traži
utvrđenje nekoga pravnog odnosa ili prava od čijeg
postojanja odnosno nepostojanja zavisi odluka o
tužbenom zahtjevu
• tužitelj tužbom traži povrat stvari, a tuženik protutužbom
traži da se utvrdi da je on vlasnik stvari
• tuženik može protutužbu podnijeti sudu kod kojega je
protiv njega ranije podnesena tužba, osim ako je za
zahtjev protutužbe nadležan viši sud ili sud druge vrste
• ako bi o zahtjevu protutužbe trebao suditi isti sud ali u
drugačijem sastavu, oba zahtjeva sudit će se u
kvalificiranijem sastavu
• sud može odlučiti da se o zahtjevima tužbe I protutužbe
zajednički raspravlja i odlučuje
• ciljevi zajedničkog raspravljanja mogu se postići ako je
za zahtjev tužbe i protutužbe propisana ista vrsta
postupka
• protutužba se može podnijeti do zaključenja glavne
rasprave pred prvostupanjskim sudom u parnici
pokrenutoj na tužbu protivnika
• sud može odlučiti da se o zahtjevima tužbe i protutužbe
zajednički raspravlja i odlučuje
• sud može donijeti djelomičnu odluku o tužbi I protutužbi
prema tome koji je od zahtjeva prije sazrio za donošenje
konačne odluke
• ako je podnesena protutužba od prejudicijelnog
značenja za tužbu odluka o protutužbenom zahtjevu u
odnosu na odluku o tužbenom zahtjevu imat će značaj
specifične međupresude
TUŽBA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE
• osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike
Hrvatske dužna se prije podnošenja tužbe obratiti
nadležnom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za
mirno rješenje spora
• ako zahtjev ne bude prihvaćen ili o njemu ne bude
odlučeno u roku od tri mjeseca od njegova podnošenja,
podnositelj zahtjeva može podnijeti tužbu nadležnom
sudu
• sud će odbaciti tužbu podnesenu prije donošenja odluke
o zahtjevu za mirno rješenje spora, odnosno prije isteka
spomenutog roka
• podnošenjem zahtjeva za mirno rješenje spora prekida
se zastarijevanje
• eventualno postignuta nagodba između podnositelja
zahtjeva i državnog odvjetništva ima svojstvo ovršnosti
ODGOVOR NA TUŽBU
• ako sud smatra da se na temelju tužbe može dalje
postupati on će u pravilu narediti da se primjerak tužbe
dostavi tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na
tužbu
• sud je dužan u pozivu upozoriti tuženika na pravne
posljedice nedavanja odgovora na tužbu - donošenje
presude zbog ogluhe
U ODGOVORU NA TUŽBU TUŽENIK SE
MOŽE OČITOVATI
• o tužbenom zahtjevu i o činjeničnim navodima tužitelja
• predložiti dokaze kojima potkrepljuje te navode
• uz odgovor na tužbu tuženik je dužan priložiti isprave na
koje se poziva
• odgovor na tužbu podnosi se u roku koji odredi sud, ali
taj rok ne može biti kraći od petnaest niti duži od trideset
dana
• rok je prekluzivan u tom smislu što tuženik njegovim
istekom gubi pravo da odgovorom na tužbu spriječi
donošenje presude zbog ogluhe
• iznošenje stavova i prijedloga tuženika o odnosu na
zahtjeve istaknute u tužbi i na procesna pitanja u vezi sa
tim zahtjevima
• ne može isticati svoje samostalne meritorne zahtjeve
protiv tužitelja – osim zahtjeva za naknadu parničnih
troškova i prigovora radi kompenziranja u parnici
TUŽENIK MOŽE ISTAKNUTI ODREĐENE
INCIDENTALNE ZAHTJEVE
• incidentalne zahtjeve procesne naravi:
prijedlog za svrsishodnu delegaciju,
• za izuzeće sudaca,
• za osiguranje parničnih troškova,
• za oslobođenje od prethodnog plaćanja troškova
postupka,
• za imenovanje prethodnika,
• za obavještavanje trećeg o parnici,
• za prekid postupka
• nakon što tuženik podnese odgovor na tužbu, u
sporovima koje sudi vijeće predsjednik vijeća će ocijeniti
je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno
zakazivati pripremno ročište ili se odmah može zakazati
ročište za glavnu raspravu
• nakon što primi odgovor na tužbu, sud može donositi sva
rješenja koja može donositi u tijeku prethodnog
ispitivanja tužbe
• ako tuženik u odgovoru na tužbu prizna tužbeni zahtjev
sud će odmah donijeti presudu na temelju priznanja
• ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao odlučne
činjenice, neovisno o tome što je osporio tužbeni zahtjev,
sudac može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu ako
ne postoje druge smetnje za njezino donošenje
PRAVNE POSLJEDICE PODNOŠENJA
TUŽBE SUDU
• podnošenje tužbe sudu uzrokuje određene
procesnopravne i građanskopravne posljedice
• ako sud tužbu odbaci ili je tužitelj povuče svi
pravni učinci prouzročeni podnošenjem
poništavaju se ex tunc
PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE
- ocjenjivanje nadležnosti vrši se, u pravilu, s
obzirom na činjenice u vrijeme podnošenja
tužbe sudu (perpetuatio fori)
- u slučaju elektivne nadležnosti pravo
tužitelja na izbor nadležnog suda
konzumira se podnošenjem tužbe sudu
- ugovor o prorogaciji relevantan je ako je
pravovaljan u vrijeme podnošenja tužbe
sudu
PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE
- dopustivost tužbe sa stajališta ostalih
procesnih pretpostavki prosuđuje se, u
prvom redu, prema okolnostima u vrijeme
podnošenja tužbe sudu
- ako se tužba preinačuje zbog okolnosti koje
su nastupile nakon podnošenja tužbe sudu,
tuženik se preinaci ne može protiviti
GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE
• dospjelost i zastara se prekidaju podnošenjem
tužbe sudu – pod uvjetom da se postupak
uredno nastavi
• kod alternativnih obveza kad pravo izbora
pripada tužitelju, to pravo izbora se konzumira
podnošenjem tužbe sudu
• na povremena novčana dospjela davanja, teče
zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen
zahtjev za njihovu isplatu
GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE
• ako je pravo na podnošenje tužbe ograničeno
prekluzivnim rokom, do prekluzije ne dolazi ako
se tužba podnese dok rok još teče
• pravo na ostvarivanje i zaštitu nekih strogo
osobnih neprenosivih prava prenosi se na
nasljednike ako je prednik podnio tužbu radi
zaštite tih prava
• na iznos neisplaćene kamate može se zahtjevati
zatezna kamata od dana kad je sudu podnesen
zahtjev za njezinu isplatu
GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE
• za razvod braka mjerodavno je i pravo države
čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme
podnošenja tužbe
• zastarjevanjem tražbina prekida se
podnošenjem tužbe sudu te isticanjem
kompenzacijskog prigovora
GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE
• smatra se da prekid nije nastupio ako vjerovnik odustane
od tužbe te ako tužba bude odbačena ili odbijena ali ako
je tužba odbačena pa vjerovnik podigne ponovno tužbu
u roku od 3 mjeseca smatrat će se da je zastarjevanje
prekinuto prvom tužbom
• ako rok za ispunjenje obveza nije određen,
dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga vjerovnik
pozove da ispuni obvezu, između ostalog i
pokretanjem postupka čija je svrha da se
postigne ispunjenje obveze, dakle i
podnošenjem kondemnatorne tužbe
LITISPENDENCIJA
• postojanje parnice
• parnica počinje teći dostavljanjem tužbe
tuženiku, od tada parnica postoji, visi (lat. lis
pendent)
• od tada se zasniva trostrani procesnopravni
odnos između suda, tužitelja i tuženika
• litispnedencija proizvodi određene
procesnoprave i građanskopravne učinke
LITISPENDENCIJA PRESTAJE
• pravomoćnošću odluke kojom se parnica
završava
• kad tužitelj povuče tužbu ili se odrekne od
tužbenog zahtjeva
• kad stranke zaključe sudsku nagodbu
• kad umre stranka, u parnici koju nasljednici ne
mogu produžiti
• kad dođe do konfuzije stranaka
PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE
• dok parnica teče, ne može se u pogledu istog
zahtjeva i među istim strankama pokrenuti nova
parnica
• nakon dostave tužbe tuženiku za preinaku tužbe
potreban je, u pravilu, tuženikov pristanak
• nakon početka parnice umješač se može
pridružiti jednoj od stranaka
• atrakcijska nadležnost za protutužbu i tužbu tzv.
glavnog miješanja može se zasnovati tek kad
nastupi litispendencija u parnici koja atrahira
PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE
• nakon početka parnice obavlja se
obavještavanje treće osobe o parnici
• ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o
kojem teče parnica, to ne sprečava da se
parnica među istim strankama dovrši
• tek nakon dostave tužbe tuženiku sud može
dostavu pismena tuženiku obavljati preko
oglasne ploče
• rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim ne
dostavlja se tuženiku ako mu tužba nije
dostavljena
• dok parnica teče ne može se o istom zahtjevu
pokrenuti nova parnica među istim strankama
• sud na poštivanje ovog pravila vodi računa po
službenj dužnosti tijekom cijelog postupka
• ako bi unatoč ovom pravilu bila pokrenuta nova
parnica među istim strankama u pogledu istog
zahtjeva, sud je dužan odbaciti tužbu u odnosu
na koju je parnica počela kasnije teći
• ako je u parnici koja je počela kasnije teći, ranije
donesena pravomoćna odluka, odbacit će se
tužba u parnici koja je počela ranije teći, zbog
toga što pravomoćnost ima prednost pred
litispendencijom
LITISPENDENCIJA PRED STRANIM
SUDOM
• sud RH prekinut će postupak na zahtjev stranke
ako je pred stranim sudom u toku spor o istoj
stvari i između istih stranaka i to:
• ako je pred stranim sudom pokrenut postupak u
istoj stvari
• ako za taj spor ne postoji isključiva nadležnost
suda u RH
• ako postoji uzajamnost
OBJEKTIVNA KUMULACIJA
• tužitelj može podnijeti onoliko tužbi protiv istog
tuženika koliko ima tužbenih zahtjeva
• on može podnijeti samo jednu tužbu (shvaćenu
u formalnom smislu) te u njoj istaknuti više
tužbenih zahtjeva protiv istog tuženika cummulatio actionum
OBJEKTIVNA KUMULACIJA
• za sve kumulirane zahtjeve stvarno nadležan isti
sud
• da je određena ista vrsta postupka
• ako o nekim od kumuliranih zahjeva sudi vijeće
a o drugima sudac, o svima će suditi vijeće
• ne mogu se spojiti zahtjevi koji se rješavaju po
općim pravilima sa zahtjevima za koje važe
propisi o bračnim ili paternitetskim parnicama,
radnim sporovima, zbog smetanja posjeda, za
izdavanje platnog naloga pa ni zahtjevi za koje
važe različite vrste postupaka
• obična (istodobna) kumulacija postoji kad tužitelj
već pri podnošenju tužbe kumulira više zahtjeva
protiv istog tuženika
• sukcesivna kumulacija postoji kad tužitelj, uz već
istaknuti tužbeni zahtjev, naknadno istakne nove
zahtjeve
• na to ima pravo sve do zaključenja glavne
rasprave
• ovdje se primjenjuju i pravila o preinaci tužbe
• eventualna kumulacija postoji kad tužitelj
kumulira zahtjeve koji su u međusobnoj vezi, na
način da zatraži od suda da slijedeći od
istaknutih zahtjeva usvoji tek ako ustanovi da
prethodni nije osnovan
PREINAKA TUŽBE
• tužba se smatra preinačenom kada se u njoj
izmijeni neki od bitnih elemenata, tako da
izmijenjena tužbe nije istovjetna s onom
prvobitnom pa se pravomoćnost presude koja bi
bila izrečena na osnovi prvobitne tužbe ne bi
odnosila i na preinačenu tužbu
• elementi od kojih zavisi preinaka tužbe su
tužbeni zahtjev i parnične stranke
• preinaka može biti subjektivna i objektivna
VRSTE PREINAČENJA TUŽBENOG
ZAHTJEVA
• Objektivno preinačenje
• Subjektivno preinačenje
• OBJEKTIVNO PREINAČENJE
• a) promjena tužbenog zahtjeva
• promjena istovjetnosti tužbenog zahtjeva
• povećanje postojećeg tužbenog zahtjeva
• isticanje drugog zahtjeva uz postojeći
• b) promjena činjenične osnove
• tužitelj može preinačiti tužbu najkasnije do
zaključenja glavne rasprave pred
prvostupanjskih sudom
• za preinaku tužbe potreban je i pristanak
tuženika
• ako on pristane, sud mora dopustiti preinaku
• ako tuženik ne da svoj pristanak, to nema značaj
apsolutnog veta jer sud ipak može dopustiti
preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za
konačno rješenje odnosa među strankama
SUD MORA DOZVOLITI PREINAKU
• kad se tužba preinačuje tako da se, zbog
okolnosti koje su nastupile nakon podnošenja
tužbe, zahtijeva iz iste činjenične osnove drugi
predmet ili novčanu svotu
• kad se smanjuje tužbeni zahjtev tada važe
pravila o povlačenju tužbe
• kad se u toku parnice istakne incidentalni
zahtjev za utvrđenje
SUBJEKTIVNO PREINAČENJE
• tužitelj može svoju tužbu preinačiti i tako da
umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu
• do promjene stranaka dolazi još i kad uz tužitelja
pristupi novi tužitelj, kad tužba bude proširena
na novog tuženika, kad umješač stupi umjesto
stranke kojoj se pridružio, kad imenovani
prethodnik stupi na mjesto tuženika
• ako prvobitni tuženik, koji se upusti u
raspravljanje o glavnoj stvari, ne da svoj
pristanak, to ima značaj apsolutnog veta
• pristanak prvobitnog tuženika je potreban jer je
to za njega samo povlačenje tužbe što znači da
se ista može ponovno podići protiv njega
• pristanak novotuženog treba jer on ne ulazi u
novu parnicu već preuzima staru u stanju u
kome se nađe u trenutku preinake (prekluzije)
• stupanje novog tuženika u parnicu
• nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o
glavnoj stvari (litiskontestacija), umjesto tužitelja
može u parnicu stupiti novi tužitelj samo ako
tuženik na to pristane
• na ovaj način je uspostavljeno opće pravilo da je
za stupanje novog tužitelja u parnicu umjesto
dotadašnjeg, nužno potreban njegov pristanak
• dotadašnji tuženik prestaje biti stranka pa u
odnosu na njega ova preinaka predstavlja
povlačenje tužbe
• novi tuženik stupa u parnica na mjesto
dotadašnjeg pa se efekti podnošenja tužbe i
litispendencije protiv prvobitno tuženog odnose
na novog
• novi tuženik ne može ulagati prigovore u
odnosima koje je prvotuženi bio prekludiran
• isto vrijedi i za novog tužitelja
PREINAKA TUŽBE I BEZ PRISTANKA
TUŽENIKA
• kada se tužba preinačuje tako da se zbog
okolnosti koje su nastale nakon podnošenja
tužbenog zahtjeva iz bitno iste činjenične
osnove drugi predmet ili novčani iznos – umjesto
propale stvari naknada štete
• kada se smanjuje tužbeni zahtjev, no tada važe
pravila o povlačenju tužbe
• kada se tijekom parnice istakne incidentalni
tužbeni zahtjev za utvrđenje za koji zakon
također određuje da se neće smatrati preinakom
tuže
• u slučaju subjektivne preinake tužbe protivljenje
prvobitnog tuženika ima značenje apsolutnog
veta pa sud nije ovlašten dopustiti tu preinaku
• pristanak novog tuženika potreban je jer on ne
ulazi u novu parnicu već preuzima staru u stanju
u kojem se nađe u momentu preinake, sa svim
prekluzijama koje su dotad nastale i rezultatima
do kojih je dovelo sudjelovanje prvobitnog
tuženog u raspravljanju
POVLAČENJE TUŽBE
• povlačenje tužbe je jednostrana neposredna
parnična radnja tužitelja kojom izjavljuje da
odustaje od traženja da sud odluči o njegovom
tužbenom zahtjevu
• ova izjava je neopoziva
• u času predaje ove izjave sudu, dolazi do
gašenja parnice
• posljedice prouzročene podnošenjem tužbe i
litispendencije poništavaju se ex tunc
• obavljene radnje tužitelja, tuženika i suda gube
važnost
• povučena tužba smatra se kao da nije ni
podnesena pa se može ponovno podnijeti
• rješenje o povlačenju tužbe, deklaratorne je
naravi
• izjava o povlačenju ne može se opozvati
• do povlačenja dolazi obično kad stranke nađu
načina da izvan suda riješe spor ili kad tužitelj
odustane od daljnjeg traženja pravne zaštite
• tužitelj može povući tužbu bez pristanka tuženog
samo do upuštanja tuženog u raspravljanje
• nakon upuštanja tuženog u raspravljanje, za
povlačenje je potreban pristanak
• tuženikovo eventualno protivljenje ima značaj
apsolutnog veta
• što se tiče izjave o pristanku, ako se tuženik u
roku od 15 dana od obavijesti o povlačenju o
tome ne izjasni, smatrat će se da je pristao na
povlačenje
PRESUMIRANO POVLAČENJE
• ZPP u određenim situacijama iz pasivnosti
tužitelja neoborivo presumira da tužitelj
povlači tužbu
• ako tužitelj ne vrati tužbu koja mu je poslana na
ispravak ili dopunu
• ako niti jedna stranka u roku od 4 mjeseca od
početka mirovanja postupka ne predloži
nastavak
• ako ne dokaže da je položio aktorsku kauciju
PRESUMIRANO POVLAČENJE
• ako tužitelj izostane s ročišta u sporovima male
vrijednosti
• ako niti na novo ročište u postupku pred
trgovačkim sudom ne dođu obje stranke
ODRICANJE OD TUŽBENOG ZAHTJEVA
• kvalificirano povlačenje tužbe
• jednostrana neposredna parnična radnja
tužitelja, kojom izjavljuje da konačno tj. zauvijek
odustaje od prava na određenu sudsku zaštitu
• ako se tužitelj do zaključenja glavne rasprave
odrekne tužbenog zahtjeva, sud će bez
daljnjega raspravljanja donijeti presudu kojom
odbija tužbeni zahtjev - presudu na temelju
odricanja
• za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban
pristanak tuženika
• odricanje od tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u
pisanom podnesku, tužitelj može i bez pristanka
tuženika opozvati do donošenja presude
• sud neće donijeti presudu na temelju odricanja i
kad je udovoljeno potrebnim uvjetima ako utvrdi
da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu
raspolagati
SUDJELOVANJE VIŠE STRANAKA U
PARNICI
• postoji kad se u istoj stranačkoj ulozi u parnici
pojavljuje više procesnih subjekata
• subjektivna kumulacija - litis consortium
• kumulaciju procesnih subjekata u pravilu prati i
kumulacija tužbenih zahtjeva
• formira se onoliko procesnih odnosa koliko se
ističe tužbenih zahtjeva
• u pravilu fakultativne prirode - rezultat procesne
dispozicije tužitelja - ovisi o njegovoj volji
• iznimno može biti i obligatorno - nužno supraničarstvo
• nekad može nastati i nezavisno od volje tužitelja - npr.
kad stranku naslijedi više univerzalnih sljednika
• spajanje parnica odlukom suda radi zajedničkog
raspravljanja ne stvara suparničarstvo
• AKTIVNO
• kad više subjekata sudjeluje u parnici u svojstvu
tužitelja
• PASIVNO
• kad više subjekata ima ulogu tuženika
• OBOSTRANO
• kad i u ulozi tužitelja i u ulozi tuženika ima više
stranaka
• MATERIJALNI SUPARNIČARI
• oni koji se prije i izvan parnice nalaze u
određenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na
predmet spora
• U PRAVNOJ VEZI
• oni koji se nalaze u nekoj pravnoj zajednici
• U STVARNOJ VEZI
• oni čija prava i obveze proistječu iz iste
činjenične i pravne osnove
• FORMALNI SUPARNIČARI
• oni koji se prije i izvan parnice ne nalaze u
određenoj pravnoj ili stvarnoj vezi s obzirom na
predmet spora, ali su u njihovim parnicama
posredan predmet spora prava i obveze koje
proistječu iz bitno istovrsne činjenične i pravne
osnove
• veže ih ista parnica formirana dispozicijom
tužitelja
• primjerice više tuženika tuženih radi isplate
dugovane zakupnine
SUPARNIČARSTVO JE MOGUĆE
• samo ako je za sve zahtjeve stvarno nadležan
isti sud
• u pogledu mjesne nadležnosti važe pravila o
atrakciji: ako je jednom tužbom tuženo više
osoba, a za njih ne postoji mjesna nadležnost
istog suda, nadležan je sud koji je mjesno
nadležan za jednog od tuženika; a ako među
njima ima glavnih, i sporednih obveznika sud
koji je mjesno nadležan za koga od glavnih
obveznika
OBIČNO SUPARNIČARSTVO
• protiv svakoga od takvih suparničara može se
donijeti različita presuda
• položaj svakoga od njih je samostalan u odnosu
na ostale, pa svaki od njih slijedi svoju procesnu
sudbinu
• posljedice radnji koje on poduzima djeluju samo
u odnosu na njega
• obični suparničari su svi formalni suparničari, a
mogu biti i materijalni, ako njihov međusobni
odnos ne iziskuje jedinstveno rješenje spora
JEDINSTVENI SUPARNIČARI
• po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa, spor
se može riješiti samo na jednak način prema
svima
• tužbeni zahtjev može biti ili u istom zahtjevu
prihvaćen prema svima ili odbijen u odnosu na
sve njih
• imaju jedinstveni tretman u parnici, te se
smatraju kao jedna parnična stranka
JEDINSTVENI SUPARNIČARI
• suvlasnici poslužnog dobra u parnici o realnim
služnostima na nekretninama jer su služnosti
nedjeljive
• tuženi bračni drugovi u parnici za poništaj braka
• suparničari u paternitetskom sporu
• ovrhovoditelj u čiju je korist zapljenjena tražbina
u parnici radi utvrđivanja postojanja ili visine
tražbine
• zakonski nasljednici u parnici osporavanja
oporuke
• od radnji koje pojedini jedinstveni suparničari
poduzimaju, vrijedi samo ona koja je za sve njih
najpovoljnija te se uz to omogućuje da se prema svima
povuku jednake procesne i materijalnopravne
konzekvencije
• štetne procesne radnje ne djeluju ni prema kome, pa ni
prema onome koji ih je poduzeo, osim ako su ih poduzeli
svi
• korisne procesne radnje jednoga djeluju i u korist onih
koji te radnje nisu poduzeli
•
•
•
•
jedinstveni suparničar ne može samostalno
- priznati zahtjev
- odreći se tužbenog zahtjeva ili
- zaključiti sudsku nagodbu
• protiv njih se ne može donijeti presuda zbog izostanka ili
presuda zbog ogluhe ako makar u odnosu na jednog ne
postoje uvjeti za donošenje tih presuda
• pravni lijekovi koje je podnio jedan djeluju i u korist onih
koji ih nisu podnijeli
• jedinstveni suparničar može samostalno povući
tužbu OSIM AKO SE NE RADI O NUŽNOM
SUPARNIČARSTVU
• presuda donesena nakon odstupanja
jedinstvenog suparničara iz parnice neposredno
će i na njega djelovati
• svaki suparničar može samostalno podnositit
prijedloge koji se tiču tijeka parnice
NUŽNO SUPARNIČARSTVO
• postoji pri odnosima u kojima sudjeluje više
osoba, koji su takvi da građanskopravni propisi
traže da se ti odnosi riješe sudjelovanjem svih
tih osoba u parnici
• moguće je samo na pasivnoj strani
• ako tužitelj ne obuhvati tužbom sve one koji tek
zajedno čine jednu parničnu stranku, tužbu treba
odbaciti
• odsutnost jednog sudionika u parnici
predstavlja nedostatak procesnoprave
legitimacije za vođenje parnice
NUŽNO SUPARNIČARSTVO
• svi nužni suparničari su ujedno i jedinstveni, ali
ne i obrnuto
• u parnici radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji
tužbu bi trebalo podnijeti ne samo protiv trećeg
već nužno i protiv dužnika koji je poduzeo radnju
sa trećim
SUPARNIČARSTVO NA OSNOVU
ZAKONA
• zakon izričito predviđa suparničarstvo neovisno
od postojanja općih pretpostavaka za
suparničarstvo
• glavni dužnik i jamac mogu biti zajednički tuženi,
ako to nije u suprotnosti sa sadržajem ugovora o
jamstvu
• ako se jamac nalazi u obvezi samo pod uvjetom
da glavni dužnik ne bi mogao platiti (beneficium
ordinis), onda je obveza jamaca uvjetne prirode i
ne dopušta kumulacija
SUPARNIČARSTVO NA OSNOVU
ZAKONA
• TUŽBA GLAVNOG MIJEŠANJA
• to je tužba osobe koja u cijelosti ili djelomično traži stvar
ili pravo o kojem između drugih osoba već teče parnica
• takva osoba može pred sudom pred kojim ta parnica
teče tužiti obje stranke jednom tužbom, sve dok se
postupak pravomoćno ne završi
• čak i ako taj sud ne bi bio stvarno nadležan – dolazi do
atrakcije nadležnosti
EVENTUALNO SUPARNIČARSTVO
tužitelj može jednom tužbom obuhvatiti više tuženika
tako što će tražiti da tužbeni zahtjev bude prihvaćen
prema slijedećem tuženiku u slučaju da bude
pravomoćno odbijen prema onome koji je u tužbi
naveden prije njega
samo ako prema svakome od tuženika postavlja
objektivno isti zahtjev
ako prema pojedinima od njih ističe različite zahtjeve
koji su u međusobnoj vezi
EVENTUALNO SUPARNIČARSTVO
• isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva i
za svakog od tuženika
• odlučivanju o zahtjevu prema slijedećem tuženiku može
se pristupiti tek pošto zahtjev prema prethodnome bude
pravomoćno odbijen
PRVOBITNO I NAKNADNO
SUPARNIČARSTVO
• prvobitno suparničarstvo je takvo suparničarstvo
koje je zasnovano već prilikom podnošenja
tužbe
• naknadno suparničarstvo zasniva se onda kad
je parnica već počela, na način da se tužba
proširi na novog tuženika ili da uz tužitelja
pristupi i novi tužitelj
• nova stranka mora primiti parnicu u onom stanju u kojem
se ona nalazi kad ona u nju stupa čime dolazi u
nepovolju procesnu situaciju
• od ocjene same nove stranke zavisi hoće li to prihvatiti
• novi tužitelj svoj pristanak izražava podnošenjem tužbe,
a novi tuženik je ovlašten uskratiti pristanak na
proširenje tužbe na sebe
• Novela 2003 nakon što se (dotadašnji) tuženik upustio u
raspravljanje o glavnoj stvari, bez njegova pristanka ne
može uz tužitelja pristupiti novi tužitelj
UMJEŠAČ
• OBIČNI UMJEŠAČ
• UMJEŠAČ S POLOŽAJEM JEDINSTVENOG
SUPARNIČARA
• UMJEŠAČ SUI GENERIS
• obični umješač je osoba koja se, u parnici što se vodi
među određenim strankama, pridružuje jednoj od njih,
jer ima pravni interes da stranka kojoj se pridružila uspije
u parnici
OBIČNI UMJEŠAČ
• umješač nije stranka
• pravni interes da sudjeluje u tuđoj parnici proizlazi iz
toga što se pravne posljedice presude koja bude
donesena mogu posredno odraziti i na njegovu pravnu
situaciju
• da bi došlo do intervencije, on mora ispunjavati opće
uvjete u pogledu stranačke i parnične sposobnosti, mora
imati određeni pravni interes, mora dati izjavu i stranke
se ne smiju protiviti
• sud na njih pazi po službenoj dužnosti tijekom čitavog
postupka
• izjava o stupanju u parnicu može se dati na ročištu ili
pismenim podneskom
• podnošenjem izjave umješač se u parnici konstituira kao
treći sudionik, dakle, za to nije potrebna sudska odluka
• sudska odluka bit će potrebna kad jedna od stranaka
ospori osnovanost intervencije, a sud nađe da je
prigovor neosnovan
• može stupiti u parnicu tijekom čitavog postupka sve do
pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu pa i tijekom
postupka po izvanrednim pravnim lijekovima
• obični umješač može uvijek samostalno podnijeti pravni
lijek, a ako je intervenirao do pravomoćnosti odluke o
tužbenom zahtjevu, čak i izvanredni pravni lijek
• stranke se mogu protiviti intervenciji u svim stadijima
postupka
• interes da se protive:
• protivnika – ako izgubi parnicu, morat će umješaču
naknaditi njegove troškove
• stranke kojoj se pridružuje – jer će nekad biti dužna
protivniku naknaditi i troškove koje mu je prouzročio
umješač ili jer ne želi uopće da netko treći utječe na
razvoj parnice
• da stranke svojim protivljenjem ne bi spriječile aktivnost
umješača, on može i dalje poduzimati radnje u postupku,
uvjetno, sve do pravomoćnosti rješenja kojim se
miješanje odbija
• razlozi intervencije su dvojaki:
• da se time pomogne jednoj od strana da uspije jer se
njen uspjeh pozitivno reflektira i na njegovu pravnu
situaciju
• da se time kontrolira postupanje stranke od čijeg uspjeha
zavisi i njegova pravna situacija
• ne može poduzimati radnje kojima se disponira tužbenim
zahtjevom
• ne može poduzimati radnje koje su nepovoljne za
stranku, njih sud po službenoj dužnosti ne smije uvažiti,
nije potrebno da ih stranka ospori
• propuštanje umješača da poduzme neku procesnu
radnju ne može imati negativne pravne posljedice za
stranku jer on nema ni procesne dužnosti ni tereta
INTERVENCIJSKI EFEKT
• presuda donesena u parnici u kojoj je sudjelovao
umješač proizvodi prema njemu specifičan procesni
efekt – intervencijski efekt
• on će se ispoljiti u novoj parnici u kojoj su stranke:
umješač iz ranije parnice (tuženik) i stranka kojoj se
umješač bio pridružio (tužitelj)
• umješač ne može u odnosu na stranku kojoj se bio
pridružio u prethodnom postupku tvrditi da spor, onako
kako je tijekom toga postupka izložen sudu, nije pravilno
riješen
• u toj novoj parnici bivši umješač neće moći poricati ni
činjeničnu ni pravnu ocjenu stvari iznesenu u odluci iz
prijašnje parnice
• prigovor umješača istaknut u novoj parnici, da je stranka
kojoj se bio pridružio pogrešno vodila spor - exeptio
malae gesti vel conducti processus, može biti
prihvaćen samo ako je on, s obzirom na stanje spora u
vrijeme svoga stupanja u prethodnu parnicu, izjavama ili
radnjama te stranke bio spriječen poduzeti radnje koje bi
dovele do povoljnijeg ishoda spora, odnosno ako takve
radnje, za mogućnost čijega poduzimanja on nije znao,
sama stranka nije poduzela namjerno ili iz grube
nepažnje
INTERVENCIJSKI EFEKT
• da je umješaču bilo omogućeno da u parnici poduzme
sve radnje pogodne da pomognu pobjedi stranke
• da je ta stranka lojalno vodila parnicu
• presumira se sve dok se u povodu prigovora
bivšeg umješača ne utvrdi protivno
• ako presumpcija ne bude oborena, u novoj
parnici nema mjesta ponovnom meritornom
raspravljanju o stvarnoj i pravnoj osnovi
donesene presude
UMJEŠAČ S POLOŽAJEM
JEDINSTVENOG SUPARNIČARA
• ako se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa pravni
učinak presude odnosi neposredno i na umješača,
jednako kao i na parničnu stranku, on u parnici ima
položaj jedinstvenog suparničara
• do toga može doći kad materijalnopravni odnosi ne
uvjetuju formiranje nužnog suparničarstva pa osoba ne
postane stranka u parnici, već pristupi jednoj stranci kao
umješač
• stranka s ovakvim umješačem predstavlja jednu
parničnu stranku
• budući da se na ove umješače učinci presude
odnose apsolutno i neposredno, priznaju im se
sva ovlaštenja koja se priznaju i strankama u
jedinstvenom suparničarstvu
• stranka ne može, ako se s tim ne suglasi
umješač, poduzimati materijalne dispozicije niti
procesne koje utječu na sudbinu istaknutih
zahtjeva
• stranka ne može osujetiti povoljne radnje umješača, niti
ona svojim radnjama može niti ona svojim radnjama
može pogoršati situaciju koju je on poboljšao
• ovaj umješač ima pravo podnijeti izvanredni pravni lijek i
u parnici u kojoj nije prije pravomoćnosti sudjelovao kao
umješač
• umješač nema mogućnosti od sebe otkloniti pravne
efekte pravomoćnosti donesene presude
IMENOVANJE PRETHODNIKA
• to je parnična radnja samo tuženika
• ako je tuženik držatelj neke stvari ili korisnik nekog
prava, a tvrdi da stvar drži odnosno da pravo vrši u ime
neke treće osobe, kojom on preko suda poziva toga
trećeg da umjesto njega stupi u parnicu
• upućujući poziv pozivač samo ukazuje na osobu koja je
u većem stupnju od njega građanskopravno pasivno
legitimirana, on ne može potpuno poricati svoju
građanskopravnu pasivnu legitimaciju
• neovisno od toga hoće li se prethodnik odazvati pozivu
• DOSTAVOM POZIVA OSTVARUJE SE ZA POZIVAČA
MOGUĆNOST DA PREMA POZVANOME ISTIČE
INTERVENCIJSKI EFEKT PRESUDE KOJA BUDE
DONESENA U OVOJ PARNICI
PRETHODNIK MOŽE
• OGLUŠITI SE NA POZIV, ZADRŽAVAJUĆI PASIVAN
STAV
• tuženik mora dopustiti da se parnica protiv njega nastavi,
on u parnici može obavljati sve dispozitivne radnje, ali
savjesnije nego u «svojoj» parnici jer on sada za svoje
postupke odgovara i prethodniku
• odgovarat će mu ako je parnicu izgubio nepoduzimajući
sve što je bilo u njegovoj moći da se suprostavi
usvajanju tužbenog zahtijeva
• ODAZVATI SE POZIVU I INTERVENIRATI U TUĐU
PARNICU KAO OBIČNI UMJEŠAČ
• STUPITI U PARNICU UMJESTO PRVOBITNOG
TUŽENOG KOJI ISTUPA IZ PARNICE
• ovdje dolazi do subjektivne preinake tužbe za koju
pristanak tužitelja u pravilu nije potreban, osim ako
tužitelj ističe zahtjev koji ne zavisi od toga da li tuženik
drži stvar ili pravo u ime prethodnika
• POKRENUTI PROTIV STRANAKA IZ PRVOBITNE
PARNICE, NOVU PARNICU PO PRAVILIMA O TUŽBI
TZV. GLAVNOG MJEŠANJA
• POKRENUTI SAMOSTALNU PARNICU PROTIV
JEDNE OD STRANAKA IZ PARNICE IZ KOJE MU JE
UPUĆEN POZIV
OBAVJEŠTAVANJE TREĆE OSOBE O
PARNICI
• parnična radnja kojom jedna stranka obavještava treću
osobu, radi upoznavanja obavještenog sa činjenicom da
se vodi parnica o sporu u kome odluka može imati
posredan pravni učinak i na obavještenoga, te da se
prema njemu stekne mogućnost isticanja intervencijskog
efekta
• nema značaj poziva obavještenome da se priključi
parnici
• VRŠI SE POSREDOVANJEM SUDA, A NA ZAHTJEV
STRANKE
• svaka stranka može tražiti obavještavanje putem suda
od samog početka parnice pa dok se parnica
pravomoćno ne dovrši
• GRAĐANSKOPRAVNE POSLJEDICE
OBAVJEŠTAVANJA:
• prekid zastarjevanja,
• prekid dosjelosti,
• ostvarivanje zahtjeva za odgovornost zbog nedostatka
stvari
• PROCESNOPRAVNE POSLJEDICE
OBAVJEŠTAVANJA:
• stranka koje je izvršila obavještavanje može se u
naknadnoj parnici pozivati na intervencijski efekt
presude
• obavješteni može pristupiti parnici kao umješač, ako za
to postoje opće pretpostavke
• ne mora intervenirati na strani stranke koja ga je
obavjestila, pa se može pridružiti i njenom protivniku ako
za to ima pravnog interesa
TIJEK PARNIČNOG POSTUPKA
• PRETHODNI POSTUPAK
• - stranke moraju iznijeti svoje činjenične tvrdnje i
dokazne prijedloge
• GLAVNA RASPRAVA
• - isključivo izvođenje dokaza
• PODNOŠENJE TUŽBE
• ODGOVOR NA TUŽBU
• PRIPREMNO ROČIŠTE – ZAKLJUČENJE
PRETHODNOG POSTUPKA
• ROČIŠTE ZA GLAVNU RASPRAVU
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Prethodno ispitivanje tužbe
Dostava tužbe tuženiku na odgovor
Pripremno ročište
Zakazivanje glavne rasprave
ISPITIVANJE TUŽBE
je li tužba razumljiva i potpuna
postoji li jurisdikcija domaćih sudova
je li sud nadležan
postoje li razlozi za izuzeće
imaju li stranke stranačku i parničnu sposobnost i jesu li
pravilno zastupane
• je li tužba pravovremeno podnesena
• NOVELOM 2013
• Produljen rok za davanje odgovora na tužbu
• - odgovor se podnosi u roku koji odredi sud a koji ne
može biti kraći od 30 niti dulji od 45 dana
• Radi ostvarivanja učinkovitosti postupka obvezuje se sud
odmah u pozivu za davanje odgovora na tužbu odrediti i
pripremno ročište
• Po okončanju pripremnog ročišta sud rješenjem
zaključuje prethodni postupak
• U tijeku pripremanja glavne rasprave do ročišta za
glavnu raspravu sud je ovlašten odlučivati:
• o stupanju prethodnika u parnicu,
• o sudjelovanju umješača,
• o osiguranju dokaza,
• o preinaci tužbe,
• o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe,
• o prekidu postupka,
• o mjerama osiguranja,
• o spajanju parnica,
• o razdvajanju postupka,
• o određivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju,
• o zakazivanju ročišta ili njihovoj odgodi,
• o povratu u prijašnje stanje zbog propuštanja roka ili
ročišta,
• o oslobođenju stranke od plaćanja troškova postupka,
• o osiguranju parničnih troškova,
• o polaganju predujma na ime troškova za poduzimanje
pojedinih radnji u postupku,
• o postavljanju privremenog zastupnika,
• o dostavi sudskih pismena,
• o mjerama za ispravljanje podnesaka,
• o urednosti punomoći te o svim pitanjima koja se tiču
upravljanja postupkom
• Sud može u tijeku pripremanja glavne rasprave donijeti
•
•
•
•
•
presudu na temelju priznanja,
presudu na temelju odricanja,
presudu zbog ogluhe i presudu zbog izostanka,
presudu bez održavanja rasprave i
primiti na zapisnik nagodbu stranaka
• kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da
postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužitelja ili
tuženika da budu stranke u parnici, ili nedostaci u
pogledu zakonskog zastupanja stranke,
• ili nedostaci koji se odnose na ovlaštenje zastupnika da
pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno, sud
će radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne
mjere
• Nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje
kojim se tužba odbacuje ako utvrdi da rješavanje o
tužbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadležnost ili da je
tužba podnesena nepravovremeno, ako je posebnim
propisima određen rok za podnošenje tužbe ili ako prije
podnošenja tužbe nije proveden zakonom predviđeni
postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja prava, a
zakonom je propisano da će se u tom slučaju tužba
odbaciti
• sud će donijeti i rješenje kojim se sud oglašava
nenadležnim i predmet ustupa drugome redovnom sudu
ODGOVOR NA TUŽBU
• ako sud smatra da se na temelju tužbe može dalje
postupati, naredit će da se primjerak tužbe dostavi
tuženiku radi podnošenja pisanog odgovora na tužbu.
Sud je dužan u pozivu upozoriti tuženika na pravne
posljedice nedavanja odgovora na tužbu
• sud može iznimno, ako to zahtijevaju posebne okolnosti
• pojedinog slučaja, a osobito ako je to potrebno radi
odlučivanja o prijedlogu za određivanje mjera osiguranja,
odmah zakazati pripremno ročište i narediti da se
primjerak tužbe dostavi tuženiku
PRIPREMNO ROČIŠTE
• pripremno ročište treba odrediti tako da strankama
ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje 8
dana od primitka poziva
• u pozivu za pripremno ročište naložit će se strankama da
na ročište donesu sve isprave koje im služe za dokaz, a i
sve predmete koje treba razgledati u sudu
• ako je potrebno da se za pripremno ročište pribave spisi,
isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojega
drugog državnog tijela ili pravne, odnosno fizičke osobe
kojoj je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, sud će
narediti, ako su stranke to predložile, da se ti predmeti,
odnosno isprave pravodobno pribave
• na pripremnom ročištu najprije se raspravlja o pitanjima
koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka, bilo
da je sud nakon ispitivanja tužbe odgodio rješavanje tih
pitanja bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tužbu ili
na pripremnom ročištu
• o tim se pitanjima mogu na pripremnom ročištu izvoditi
dokazi kad je to potrebno
• osim rješenja koja je ovlašten donositi nakon prethodnog
ispitivanja tužbe na pripremnom ročištu sud donosi i
rješenje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom
zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno
presuđena, da je o predmetu spora sklopljena sudska
nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za
podnošenje tužbe za utvrđenje
• ako sud ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za
vođenje postupka, nastavit će se s raspravljanjem,
• a odluku o prigovoru donijet će posebno ili zajedno s
odlukom o glavnoj stvari
• na pripremnom ročištu sud ima u pogledu upravljanja
postupkom sva ovlaštenja koja ima na ročištu za glavnu
raspravu
• sud će postavljanjem pitanja i na drugi svrsishodan
način nastojati da se tijekom pripremnog ročišta iznesu
sve odlučne činjenice, da se dopune nepotpuni navodi
stranaka o važnim činjenicama, da se označe ili dopune
dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i,
uopće, da se daju sva razjašnjenja potrebna za
utvrđenje činjeničnog stanja važnog za odluku
• u mjeri u kojoj je to potrebno radi ostvarivanja toga cilja,
sud će sa strankama razmotriti i pravna pitanja spora
• ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju
jasno i određeno izjasniti se o predmetu o kojem se
raspravlja, a nema punomoćnika, sud će je upozoriti na
potrebu da uzme punomoćnika
• ako stranka ne može odmah uzeti punomoćnika, sud će
na njezin prijedlog odgoditi ročište
• kad utvrdi da ne postoje smetnje za daljnje vođenje
postupka, sud će, prema rezultatima raspravljanja na
pripremnom ročištu, odlučiti koji će se od predloženih
svjedoka i vještaka pozvati na glavnu raspravu i koji će
se od drugih predloženih dokaza pribaviti
• Pripremno ročište počinje izlaganjem tužbe, a nakon
toga tuženik odgovara na navode tužbe
• U daljnjem tijeku pripremnog ročišta raspravljat će se o
• prijedlozima stranaka i činjeničnim navodima kojima
stranke obrazlažu svoje prijedloge, odnosno pobijaju
prijedloge protivnika, a i o dokazima predloženim s
njihove strane
• Izvođenje dokaza određuje sud rješenjem u kojemu će
se naznačiti sporna činjenica o kojoj treba izvesti dokaz i
dokazno sredstvo.
• Predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku
sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.
• Protiv rješenja kojim se određuje ili odbija izvođenje
dokaza nije dopuštena posebna žalba.
• Sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoje
prijašnje rješenje o izvođenju dokaza.
• Po okončanju pripremnog ročišta, sud će rješenjem
zaključiti prethodni postupak.
• Ako ocijeni da je to s obzirom na okolnosti slučaja
moguće, sud može na pripremnom ročištu zaključiti
prethodni postupak i na istom ročištu održati glavnu
raspravu.
ZAKAZIVANJE ROČIŠTA ZA GLAVNU
RASPRAVU
• ročište za glavnu raspravu sud zakazuje u rješenju o
zaključenju prethodnog postupka
• sud u pravilu zakazuje jedno ročište za glavnu raspravu
radi izvođenja svih dokaza koje je odlučio izvesti
• sud će na ročište pozvati stranke, svjedoke i vještake
koje je odlučio pozvati na glavnu raspravu
GLAVNA RASPRAVA
• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća otvara
glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Nakon toga utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe; pa
ako nisu, provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li
opravdale svoj izostanak.
• Ako s ročišta za glavnu raspravu izostane tužitelj, ili ako
na to ročište ne dođe tuženik, a uredno su pozvani,
rasprava će se održati s prisutnom strankom.
• Ako s ročišta za glavnu raspravu neopravdano izostanu
obje stranke ili ako dođu na ročište, ali se neće upustiti u
raspravljanje, ili se udalje s ročišta, smatrat će se da je
tužitelj povukao tužbu.
• Stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a
najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na
kojima te zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za
utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o
činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne
stranke.
• Stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove
činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje
krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije
zaključenja prethodnog postupka.
• Ako stranka prigovori da rješavanje o tužbenom zahtjevu
ne ide u sudsku nadležnost, da sud nije stvarno ili
mjesno nadležan, da o istom zahtjevu već teče parnica,
da je stvar pravomoćno presuđena, ili da je o predmetu
spora sklopljena sudska nagodba, sud će riješiti hoće li o
tim prigovorima raspravljati i odlučivati odvojeno od
glavne stvari ili zajedno s njom.
• Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije
dopuštena posebna žalba ako je sud odlučio da se
odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari.
• U sporovima koje sudi vijeće, kad predsjednik vijeća
završi saslušanje pojedinog svjedoka, vještaka ili
stranke, članovi vijeća mogu toj osobi neposredno
postavljati pitanja.
• Stranka i njezin zastupnik ili punomoćnik mogu po
odobrenju suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća
neposredno postavljati pitanja protivnoj stranci,
svjedocima i vještacima.
• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća zabranit će
stranci postavljanje određenog pitanja ili će zabraniti
odgovor na postavljeno pitanje ako je već u pitanju
sadržano kako na nj treba odgovoriti ili ako se pitanje ne
odnosi na predmet.
• Ako predsjednik vijeća zabrani postavljanje određenog
pitanja ili davanje odgovora, stranka može zahtijevati da
o tome odluči vijeće.
• Na zahtjev stranke u zapisnik će se unijeti pitanje koje je
sud odbio, a i pitanje na koje je zabranjen odgovor.
• Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako ih
sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća, nakon
izjašnjenja stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se
privremeno udalje iz sudnice.
• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća može
odrediti da se saslušani svjedoci kasnije ponovno
pozovu i još jednom saslušaju u prisutnosti ili odsutnosti
drugih svjedoka i vještaka.
• Kad sudac pojedinac ili vijeće zaključi da je predmet
raspravljen tako da se može donijeti odluka, sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijeća priopćit će da je
glavna rasprava zaključena. U sporovima koje sudi,
vijeće će se nakon toga povući na vijećanje i glasanje.
• Sudac pojedinac, odnosno vijeće tijekom vijećanja i
glasanja može odlučiti da se glavna rasprava ponovno
otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili
razjašnjenja pojedinih važnijih pitanja.
• Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili
jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi morala,
javnog reda ili državne sigurnosti, ili radi čuvanja vojne,
službene ili poslovne tajne, odnosno radi zaštite
privatnog života stranaka, ali samo u opsegu koji je po
mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim
• okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za
interese pravde.
• Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove
zakonske zastupnike, punomoćnike i umješače.
• Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je
javnost isključena prisustvuju pojedine službene osobe,
a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za
njihovu službu odnosno znanstvenu ili javnu djelatnost.
RUKOVOĐENJE GLAVNOM
RASPRAVOM
• sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća rukovodi
glavnom raspravom, ispituje stranke i izvodi dokaze
• dužnost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća
da se brine da se o predmetu spora svestrano raspravi,
ali da se zbog toga postupak ne odugovlači, tako da se
rasprava po mogućnosti dovrši na jednom ročištu
• Izvan ročišta za glavnu raspravu sudac pojedinac,
odnosno predsjednik vijeća donosi rješenje o ispravljanju
podneska, o postavljenju privremenog zastupnika, o
urednosti punomoći, o polaganju predujma na ime
troškova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o
oslobođenju od plaćanja troškova postupka,
• o osiguranju parničnih troškova, o dostavi sudskih
pismena,
• o osiguranju dokaza, o mjerama osiguranja, o prekidu
postupka,
• o troškovima postupka u slučaju povlačenja tužbe, o
zakazivanju ročišta i njihovoj odgodi,
• o spajanju parnica te o određivanju rokova i njihovu
produljivanju
• Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća isto je tako
ovlašten da, nakon što primi zapisnik o izvođenju dokaza
pred zamoljenim sucem, odredi da se obave potrebni
ispravci ili dopune
• Izvan ročišta za glavnu raspravu sudac pojedinac,
odnosno predsjednik vijeća ovlašten je da u povodu
izjave tuženika odnosno tužitelja, dane pismeno ili na
zapisnik kod parničnog suda, donese presudu na
temelju priznanja odnosno presudu na temelju odricanja
te da primi na zapisnik sudsku nagodbu
• Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili
u kojima je ista osoba protivnik raznih tužitelja ili raznih
tuženika, a za koje je predviđena ista vrsta postupka i u
kojima sudi sudac pojedinac, sve se te parnice mogu
rješenjem suca pojedinca spojiti radi zajedničkoga
raspravljanja ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili
troškovi. Spojeni se postupak nastavlja pred sucem koji je
odlučio o spajanju.
• Za sve spojene parnice sud može donijeti zajedničku presudu. Ako
je za sve parnice a nadležno vijeće, odnosno ako je za koju od tih
parnica nadležno vijeće, a za druge sudac pojedinac, rješenje o
spajanju može donijeti vijeće.
• Sud može odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima
u istoj tužbi i nakon završetka odvojenoga raspravljanja može
donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.
• Kad sud odluči da se odgodi ročište za glavnu raspravu,
sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća brinut će
se da se za iduće ročište pribave svi dokazi čije je
izvođenje određeno za to ročište i da se obave druge
pripreme kako bi se rasprava mogla završiti na tom
ročištu.
• Protiv rješenja suda kojim se odgađa ročište ili se
odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi ročišta nije
dopuštena žalba.
ODRŽAVANJE REDA U SUDNICI
• Dužnost je suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća
da se u tijeku glavne rasprave brine o održavanju reda u
sudnici i o dostojanstvu suda.
• Ako osoba koja sudjeluje u postupku u podnesku ili na
ročištu vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, ometa
rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavanje
reda, odnosno ako to učini osoba koja prisustvuje
ročištu, sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom
od 500,00 do 10.000,00 kuna, a može je i udaljiti i kazniti
tom novčanom kaznom.
• Ako stranka ili zastupnik stranke bude udaljen iz
sudnice, ročište će se održati i bez njihove prisutnosti.
• Ako iz sudnice bude udaljen zakonski zastupnik fizičke
osobe sud će odgoditi ročište ako je to potrebno radi
zaštite prava i interesa zastupane stranke.
• Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice odvjetnika ili
odvjetničkoga vježbenika kao punomoćnika, obavijestit
će o tome Hrvatsku odvjetničku komoru.
• Kad sud novčano kazni ili udalji iz sudnice državnog
odvjetnika, obavijestit će o tome nadležnog državnog
odvjetnika.
PREKID PARNIČNOG POSTUPKA
• privremeno zaustavljanje tijeka postupka, do
kojega može doći sve do njegova pravomoćnog
okončanja, ali i u postupku povodom izvanrednih
pravnih lijekova
• prestaju teći svi zakonski i sudski rokovi
• nedjelotvornost radnji stranaka prema
parničnom protivniku
• zabrana sudu da poduzima parnične radnje
osim onih koje se tiču nastavka prekinutog
postupka
• zaustavlja se razvoj parnice zbog spriječenosti
suda ili neke stranke da u njoj sudjeluju, sve dok
se ponovo ne uspostavi procesna ravnoteža
koja će svim subjektima omogućiti normalnu
aktivnost
• nekad do prekida dolazi po sili zakona
• - sudska odluka ima deklaratorni značaj
• nekad po odluci suda
• - sudska odluka je konstitutivna
PREKID PO SILI ZAKONA
• kad stranka umre, a isti učinak ima i pravomoćno
proglašenje nestale osobe umrlom
• okolnost da je umrla stranka imala punomoćnika u
parnici ne sprječava nastupanje prekida postupka i to
stoga što po novome uređenju smrću stranke prestaje i
punomoć koju je ona izdala
• u parnicama o strogo osobnim neprenosivim pravima
smrt stranke ne dovodi do prekida već do konačne
obustave postupka
• kad stranka izgubi parničnu sposobnost a nema
punomoćnika u toj parnici
• kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane
njegovo ovlaštenje za zastupanje, a stranka
nema punomoćnika u toj parnici
• kad stranka koja je pravna osoba prestane
postojati odnosno kad nadležno tijelo
pravomoćno odluči o zabrani rada
• kad nastupe pravne posljedice otvaranja
stečajnog postupka
• neovisno je li stranka imala punomoćnika u toj
parnci međutim, ne prekida se parnični postupak
pokrenut nakon otvaranja stečajnog postupka jer
stranku tada zastupa stečajni upravitelj
• kad se stranka nađe na području koje je zbog
izvanrednih događaja odsječeno od suda
• kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u
sudu
• kad je to drugim zakonom određeno
PREKID POSTUPKA PO SUDSKOJ
ODLUCI
• sud je dužan odrediti prekid postupka ako je
odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju
• ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je
li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po
službenoj dužnosti, tko je počinitelj i je li on
odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je
svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je
isprava upotrijebljena kao dokaz lažna
• sud može odlučiti da se postupak prekine do
pravomoćnosti rješenja o prijedlogu za povrat u
prijašnje stanje
• Novela 2011 navodi da je sud dužan prekinuti postupak
kad odluči podnijeti zahtjev Europskom sudu o
tumačenju prava Europske unije ili o valjanosti akta koji
su donijele institucije Europske unije
• ova odredba se primjenjuje od dana prijema RH u
Europsku uniju
ZAUSTAVLJEN JE TIJEK POSTUPKA
• prestaju teći svi rokovi (zakonski i sudski,
prekluzivni) određeni za obavljanje parničnih
radnji suda i stranaka
• sud nije ovlašten poduzimati nikakve radnje u
postupku međutim, ako je prekid nastupio poslije
zaključenja glavne rasprave sud može na
temelju te rasprave donijeti odluku
• parnične radnje koje je poduzela stranka nemaju
prema drugoj stranci nikakav učinak; njihov
učinak počinje tek nakon nastavka postupka
• ako do prekida dođe po sili zakona, a sud je ne
znajući za to poduzeo neku parničnu radnju, u
odluci kojom utvrđuje nastupanje prekida
deklarirat će da je i ona bez pravnog učinka
• ako je postupak prekinut zbog otvaranja
stečajnoga postupka nad kojom od stranaka, u
kojemu je zbog toga prestala i nadležnost suda
koji vodi postupak, taj će sud rješenjem utvrditi
prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i
ustupiti predmet nadležnom sudu nakon
pravomoćnosti rješenja
• prekid je u načelu privremenog značenja
• postupak će se nastaviti na inicijativu stranaka
• sud ga može nastaviti po službenoj dužnosti
• rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći
počinju za zainteresiranu stranku teći u cijelosti
iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o
nastavljanju postupka
• žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje ili
određuje prekid postupka ne zadržava
nastupanje pravnih učinaka rješenja
• ako je sud na ročištu odbio prijedlog za prekid
postupka i odlučio da se postupak odmah
nastavi, protiv tog rješenja nije dopuštena
posebna žalba
ZASTOJ POSTUPKA
• u parnici se mogu pojaviti neke okolnosti zbog
kojih mora biti prekinuta aktivnost, ali zbog kojih
ne može doći do prekida postupka
• kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe
pod skrbništvom ne pokazuje potrebnu pažnju u
zastupanju, obavijestit će o tome Centar za
socijalnu skrb
• ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla
nastati šteta za osobu pod skrbništvom, sud će
zastati s postupkom i predložiti da se odredi
drugi zakonski zastupnik
• kad sud donese rješenje kojim ne dopušta
nagodbu stranaka, zastat će se s postupkom
dok to rješenje ne postane pravomoćno
• do pravomoćnosti međupresude sud će zastati s
raspravljanjem o iznosu tužbenog zahtjeva
• ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi
trebao primijeniti nije suglasan s Ustavom,
zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom
sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s
Ustavom
• sud je dužan donijeti konstitutivno rješenje kojim
će odrediti zastoj postupka
• sud i stranke će tijekom zastoja moći poduzimati
radnje nužne radi ostvarenja svrhe zastoja
OBUSTAVA POSTUPKA
• potrebno je da se kumulativno ispune dvije
pretpostavke:
• mora se raditi o postupku u kojemu je predmet spora
pravo koje ne prelazi na nasljednike, odnosno na pravne
sljednike
• mora umrijeti stranka koja je fizička osoba odnosno
prestati postojati stranka koja je pravna osoba
• pravo na tjelesni integritet
• pravo na slobodu
• čast i ugled
• rješenje o obustavi postupka je deklaratorne naravi jer
do obustave dolazi po sili zakona
• rješenje o obustavi postupka dostavlja se protivnoj
stranci te nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima
stranke nakon što oni budu utvrđeni
• sud će nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne
stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog
zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi
postupka, ako ocijeni da bi ostavinski postupak mogao
duže trajati
• rješenje o obustavi postupka zbog toga što je
pravna osoba prestala postojati dostavit će se
protivnoj stranci i njezinom pravnom sljedniku
nakon što on bude utvrđen
• ako pravna osoba nema pravnoga sljednika, sud
će, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj
dužnosti, rješenje o obustavi postupka dostaviti
državnom odvjetništvu
• pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi postupka ima
privremeni zastupnik i protivna stranka, a trebalo bi to
pravo priznati i državnom odvjetništvu
• incidentalni postupak radi provjere zakonitosti odluke o
obustavi
• iako se postupak obustavlja ex lege, potrebno je u
nastavljenom (incidentalnom) postupku utvrditi jesu li
bile ispunjene pretpostavke za obustavu
• u tom incidentalnom postupku stranke su nasljednici
odnosno pravni sljednici
• jedni i drugi u pravilu nastupaju neposredno
• stranke može iznimno zastupati postavljeni privremeni
zastupnik, ali ako pravna osoba nema sljednika ili se on
ne može utvrditi nastupa državno odvjetništvo
• državno odvjetništvo ovdje ima kvazistranački status,
status intervenijenta sui generis
• ono tada nije zastupnik države jer ne nastupa u njeno
već u svoje ime
• njegova zadaća je zaštita objektivne zakonitosti, a tek
posredno interesa države - ako se u konkretnoj parnici
ipak radilo o prenosivim pravima čiji bi krajnji sljednik bila
država
• sud će rješenjem obustaviti parnični postupak ako do
donošenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak
trebalo provesti po pravilima izvanparničnog postupka
• postupak će se nakon pravnomoćnosti rješenja nastaviti
po pravilima izvanparničnog postupka pred nadležnim
sudom
• radnje što ih je proveo parnični sud (uviđaj, vještačenje,
saslušavanje svjedoka) te odluke koje je donio taj sud
nisu bez važnosti samo zato što su poduzete u
parničnom postupku
OKONČANJE PARNIČNOG POSTUPKA
• odlukom suda o usvajanju i odbijanju tužbenog
zahtjeva
• odbacivanjem tužbe zbog nepostojanja
procesnih pretpostavki
• materijalnopravnim dispozicijama stranaka
• uslijed nekih relevantnih zbivanja izvan parnice
OKONČANJE POSTUPKA PRED
PRVOSTUPANJSKIM SUDOM
• kad donese odluku o usvajanju ili odbijanju
tužbenog zahtjeva
• kada odbaci tužbu
• kad se proglasi nenadležnim te ustupi predmet
nadležnom sudu
OKONČANJE POSTUPKA
DISPOZICIJAMA STRANAKA
•
•
•
•
povlačenjem tužbe
odricanjem od tužbenog zahtjeva
priznanjem tužbenog zahtjeva
sudskom nagodbom
• ZBIVANJA IZVAN PARNICE:
• smrt jedne od stranaka u parnici koja se vodi o
njenim pravima koja se ne mogu nasljediti
• konfuzija parničnih stranaka
SUDSKA NAGODBA
• ugovor kojim stranke uređuju svoje
građanskopravne odnose kojima mogu slobodno
raspolagati
• zaključen u pisanoj formi pred nadležnim sudom
koji ga dopušta u parničnom ili izvanparničnom
postupku
• ima svojstva pravomoćne presude
• ako se njime ugovara obveza za neku činidbu
onda i svojstvo ovršne isprave
• sudska nagodba dovodi do okončanja parnice
odnosno do sprečavanja da do parnice uopće
dođe
• sudska nagodba je mješovit
• - procesnopravni
• - građanskopravni ugovor
PRETPOSTAVKE ZA DOPUSTIVOST
SUDSKE NAGODBE
• sudska nadležnost
• pravilan sastav suda
• sposobnost ugovarača
• pravni interes za zaključenje ugovora u vidu sudske
nagodbe
• dopuštenost predmeta i sadržaja
• propisana forma ugovora o sudskoj nagodbi
NAGODBA SE MOŽE ZAKLJUČITI PRED
•
•
•
•
sudom pred kojim se vodi parnica
zamoljenim sudom
u adhezijskom postupku
pred bilo kojim općinskim sudom kojem se
stranke obrate
• sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik
• nagodba je zaključena kad stranke nakon pročitanog
zapisnika o nagodbi potpišu zapisnik
• strankama će se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis
zapisnika u koji je unesena nagodba
• predmet nagodbe su oni građanskopravni odnosi koji su
regulirani dispozitivnim propisima, ali ne može se
zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima stranke ne
mogu raspolagati
• nagodba se može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev ili na
jedan njegov dio, a u posljednjem slučaju se za preostali
dio nastavlja parnica
• učinak okončanja parnice ne proistječe iz same
izjave stranaka da su zaključile nagodbu, nego tek iz
potpisa protokolarnog sadržaja zaključenog ugovora
• sudska nagodba kao specifičan ugovor kojemu se
pridaju svojstva pravomoćne presude može kao
procesnopravni akt biti samo bezuvjetna jednako kao i
presuda
• ona po svom sadržaju može nadomjestiti presudu
• neposredno konstitutivno djeluje na okončanje parnice
• pravni interes se presumira
MJEŠOVITI UGOVOR
•
•
•
•
sadrži procesnopravne elemente
izjednačena je s pravomoćnom presudom
na nju se odnosi pravilo ne bis in idem
ovršni je naslov
• građanskopravne elemente
• regulira građanskopravni odnos voljom stranaka,
dakle ugovorom
POBIJANJE SUDSKE NAGODBE
• Prvo stavlja naglasak na građanskopravne
elemente - ako je do nagodbe došlo manom
volje ona se može pobijati klasičnom tužbom za
ništavost pravnog posla kao i svi ugovori
• Drugo stavlja naglasak na procesne elemente
• ona se može pobijati izvanrednim pravnim
lijekovima kao i svaka pravomoćna presuda
PRESUDA
• presudom sud odlučuje o osnovanosti tužbenog
zahtjeva, o osnovanosti traženja tužitelja da mu
sud pruži pravnu zaštitu određenog sadržaja
• presudom se riješava glavno ili meritorno pitanje
u parničnom postupku i to o osnovanosti
tužbenog zahtjeva
• presudom sud odlučuje o zahtjevu koji se tiče
glavne stvari i sporednih traženja
• ako postoji više zahtjeva, sud će o svim
zahtjevima, u pravilu, odlučiti jednom presudom
S OBZIROM NA SADRŽAJ PRAVNE
ZAŠTITE
• deklaratorne - kojima se utvrđuje sadržaj
pravnih odnosa
• konstitutivne – kojima se preinačuju ili ukidaju
postojeći pravni odnosi
• kondemnatorne – kojima se tuženika osuđuje da
u korist tužitelja nešto učini, trpi ili propusti
S OBZIROM NA DIO ZAHTJEVA O
KOJEM SE ODLUČUJE
• potpune - kojima se konačno odlučuje o svim
istaknutim zahtjevima
• djelomične – kojima se konačno odlučuje samo
o nekim od istaknutih zahtjeva
• dopunske – kojima se naknadno odlučuje o
zahtjevima o kojima je sud omaškom propustio
odlučiti
• međupresude – kojima se odlučuje samo o
osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva
S OBZIROM NA POSTUPAK KOJI JE
PRETHODIO DONOŠENJU PRESUDE
• kontradiktorne - ako su donesene na temelju
rezultata kontradiktorne rasprave
• presude na temelju priznanja
• presude zbog izostanka
• presude bez održavanja glavne rasprave
• presuda na temelju odricanja
• presude na temelju ogluhe ako se presuda
donosi na temelju propusta tuženika
• Vrijeme objavljivanja relevantno je za nastupanje
nekih procesnopravnih posljedica
• sud je vezan za svoju presudu čim je
objavljena
• tek tada stranka se može odreći prava na
žalbu
Vrijeme dostave presude strankama je
procesnopravno relevantno jer
• od tog dana presuda djeluje prema strankama
• stranka se tek od tog dana može odreći prava
na žalbu ako presuda nije bila objavljena
• rokovi za ulaganje pravnih lijekova teku o dana
dostave prijepisa presude
• od dana dostave osuđenome teče paricijski rok
• pravomoćnost nastupa nakon neuspješnog proteka
roka za izjavljivanje redovnog pravnog lijeka koji se
računa od dostave presude
• prethodne mjere osiguranja mogu se tražiti na temelju
dostavljene presude
• rok za traženje dopunske presude teče od dana
primitka presude kojom nije odlučeno o svim
zahtjevima
SADRŽAJ PRESUDE
• pisano izrađena presuda mora imati uvod, izreku i
obrazloženje te uputu o pravnom lijeku
• UVOD
• sadrži podatke o sudu i strankama, predmet spora,
postupak koji je proveden, dan zaključenja glavne
rasprave i donošenja presude
• UVOD PRESUDE SADRŽI:
• naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske,
naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno
predsjednika vijeća, suca izvjestitelja i članova vijeća,
ime i prezime ili naziv, osobni identifikacijski broj te
prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka,
njihovih zastupnika i punomoćnika, kratku oznaku
predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave,
naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika
koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda
donesena
• IZREKA
• mora se navesti sadržaj pravne zaštite
• - odluka suda o prihvaćanju ili odbijanju
pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i
sporednih traženja
• - odluka o postojanju ili nepostojanju
potraživanja istaknutog radi prebijanja
• ako se izrekom stranci nalaže neka činidba,
izreka mora sadržavati i rok za dobrovoljno
ispunjenje te činidbe
•
•
•
•
OBRAZLOŽENJE
sud će izložiti zahtjeve stranaka,
činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile,
koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je
utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze
izvodio i zašto te kako ih je ocijenio;
• sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog
prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a
izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka
o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i
prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama
koje je već donio tijekom postupka
•
•
•
•
U obrazloženju
presude zbog ogluhe,
presude zbog izostanka,
presude na temelju priznanja ili presude na
temelju odricanja
• iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju
donošenje takvih presuda
• strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s
uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv
presude
• ako su se stranke nakon proglašenja presude odrekle
prava na žalbu te ako nisu izričito zatražile da presuda
koja će im biti dostavljena bude obrazložena, sud neće
posebno obrazložiti donesenu presudu, već će samo
naznačiti da su se stranke odrekle prava na žalbu i da
zbog toga presuda nije obrazložena
• Novela 2013 – presuda se mora donijeti, objaviti, izraditi
i uručiti ili otpremiti, najkasnije u roku od 45 dana od
dana zaključenja glavne rasprave
• Izvornik presude potpisuje sudac pojedinac, odnosno
predsjednik vijeća
• Ročište na kojem se presuda objavljuje sud je dužan
zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava
zaključena
• Ako jedna od stranaka nije prisustvovala ročištu na
kojem je glavna rasprava zaključena, sud će je pismeno
obavijestiti o ročištu na kojem se presuda objavljuje
• Ročište na kojem se presuda objavljuje održat će se
neovisno o tome jesu li stranke o njemu uredno
obaviještene, odnosno jesu li pristupile na to ročište
• Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem
se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu
• Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda
objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis
presude
• Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda
objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se
da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je
održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni
prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
• Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici
e-oglasna ploča sudova
Presuda mora biti istaknuta na internetskoj stranici e-oglasna
ploča sudova 8 dana, računajući od dana kada je održano
ročište na kojem se presuda objavljuje
• Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem
se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti
• Strankama se uručuje, odnosno dostavlja ovjereni prijepis
presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv
presude
ISPRAVLJANJE PRESUDE
• pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške
u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost
prijepisa presude s izvornikom
• greške se odnose na tehniku pismene redakcije, a ne na
odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva
• pokretanje postupka za ispravljanje moguće je
• po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka
• nije vezano rokom – moguće je u svako doba
• ispravljanje se provodi posebnim rješenjem i unosi na
kraju izvornika, a strankama se dostavlja prijepis rješenja
• ako između izvornika i prijepisa presude postoji
nesuglasnost u pogledu kakve odluke sadržane u izreci
presude, strankama će se dostaviti ispravljeni prijepis
presude s naznakom da se s tim prijepisom presude
zamjenjuje prijašnji prijepis presude
• rok za izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog
dijela presude teče od dana dostave ispravljenog
prijepisa presude
• žalba protiv tog rješenja je dopuštena
• ako bi stranka u žalbi isticala zahtjev za
ispravljanje, žalbu bi trebalo tretirati kao
prijedlog za ispravljanje
DEKLARATORNA PRESUDA
• pozitivna deklaratorna presuda se donosi u povodu
pozitivne deklaratorne tužbe, kad sud nađe da je tužbeni
zahtijev osnovan
• tom presudom se utvrđuje sadržaj određenog prava ili
pravnog odnosa, a samo izuzetno sadržaj određenih
činjenica – istinitost odnosno neistitnitost neke isprave
• Negativna deklaratorna presuda se donosi
• kad u povodu negativne deklaratorne tužbe sud nađe da
je tužbeni zahtjev osnovan
• kad u povodu pozitivne deklaratorne, konstitutivne ili
kondemnatorne tužbe sud nađe da tužbeni zahtjev nije
osnovan
KONDEMNATORNA PRESUDA
• presuda se donosi kad sud nađe da je kondemnatorni
tužbeni zahtjev osnovan
• kondemnatornom presudom sud nalaže osuđenoj stranci
da nešto u korist protivnika učini, trpi ili propusti - njom
se ne mijenja sadržaj postojećih pravnih odnosa
• pravomoćnošću kondemnatorne presude tužitelj ne
postiže u potpunosti pravnu zaštitu radi koje se obratio
sudu
• sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu,
samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne
rasprave
IZUZECI
• taksativno određeni sporovi u kojima tužitelj može po
zakonu tražiti osudu na buduću činidbu, činidbu koja će
dospjeti ili dospijevati tek nakon zaključenja glavne
rasprave
• 1. ako usvoji zahtjev za uzdržavanje, sud može osuditi
tuženika i na činidbe koje nisu dospjele, s tim da će ih
biti dužan ispunjavati kako budu dospijevale
• 2. presuda kojom se tuženik osuđuje da preuzme ili
preda stvari dane u najam ili zakup može se donijeti i
prije prestanka tih odnosa
IZUZECI
• 3. sud će dosuditi naknadu i za buduću nematerijalnu
štetu ako je po redovitom tijeku stvari izvjesno da će ona
trajati i u budućnosti
• 4. sud dosuđuje kamate na glavnicu i prije njihove
dospjelosti, do isplate glavnog duga
POTPUNA PRESUDA
• presuda kojom sud odlučuje o svim zahtjevima u
tijeku parnice, tj. glavnim i sporednim
• sud je dužan jednom presudom odlučiti o
zahtjevima istaknutim tijekom postupka:
• - kumuliranim po pravilima o objektivnoj i
subjektivnoj kumulaciji
• - u tužbi i protutužbi
• - u samostalnim tužbama kad sud odluči da se
spoje radi zajedničkog raspravljanja
• trebamo razlikovati potpunu od konačne
presude
• svaka potpuna odluka je i konačna ali svaka
konačna odluka ne mora biti potpuna
• djelomična je presuda konačna u odnosu na
zahtjev o kojemu se u njoj odlučuje
DJELOMIČNA PRESUDA
• ako su na temelju raspravljanja sazreli za
konačnu odluku samo neki od više tužbenih
zahtjeva, ili ako je samo dio jednog zahtjeva
sazrio za konačnu odluku, sud može u vezi sa
sazrelim zahtjevima, odnosno dijelom zahtjeva
zaključiti raspravu i donijeti presudu
• - DJELOMIČNA PRESUDA
• to je presuda o jednom od istaknutih zahtijeva ili
o dijelu jednog zahtijeva
• vertikalna, kvantitativna dioba tužbenih zahtijeva
• o svakom zahtjevu, odnosno u njegovom dijelu
donosi se konačna odluka
• ekonomičnost, pravna sigurnost i efikasna
zaštita
• zaštita se pruža čim je to moguće
• donošenje djelomične presude moguće je i kad je
istaknut samo jedan zahtjev koji je po svojoj pravnoj
prirodi kvantitativno djeljiv
• kad se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u
dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijeli predmet
spora, a ako ono tom podjelom ne gubi ništa od svoje
vrijednosti
DJELOMIČNA PRESUDA SE MOŽE
IZREĆI
• kod objektivne kumulacije
• kod subjektivne kumulacije (suparničarstvo), kad
ona predstavlja ujedno i objektivnu kumulaciju
• kad imamo protutužbu
• kad je više parnica spojeno radi zajedničkog
raspravljanja
• ako su sazreli za konačnu odluku samo neki od
više tužbenih zahtjeva, sud može u vezi sa
sazrelim zahtjevima zaključiti raspravu i donijeti
djelomičnu presudu
• sud mora bez odgode donijeti djelomičnu
presudu ako su, na temelju priznanja ili
odricanja od više istaknutih zahtjeva samo neki
sazreli za konačnu odluku
DOPUNSKA PRESUDA
• ako je sud propustio da odluči o svim zahtjevima
o kojima se mora odlučiti presudom, ili je
propustio da odluči o dijelu zahtjeva, stranka
može u roku od 15 dana od primitka presude
predložiti parničnom suda da se presuda dopuni
• naknadno se odlučuje zbog nehotičnog propusta
suda da odluči o svim zahtjevima o kojima je
morao odlučiti. Izričući presudu sud je mislio da
donosi potpunu presudu dok je u stvari donio
samo djelomičnu
• sud ovu presudu može donijeti samo na prijedlog
stranke
• Tužitelja - jer je istakao zahtjev o kojem sud još nije
odlučio
• Tuženika - jer mu treba priznati pravo na odluku u sporu
kojeg tužitelj vodi protiv njega
• ako stranka ne podnese prijedlog za donošenje
dopunske presude u roku, smatrat će se da je tužba u
tom dijelu povučena
• kad sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća nađe
da je prijedlog za dopunu presude osnovan, zakazat će
glavna raspravu pred vijećem radi donošenja dopunske
presude
• dopunska presuda se može donijeti i bez ponovnog
otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi sud u
sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u
pogledu kojega se traži dopuna dovoljno je raspravljen
UZ PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE DOPUNSKE
PRESUDE MOŽE SE PODNIJETI I ŽALBA
• prvostupanjski sud može
• 1. dostaviti prijepis spisa sa žalbom drugostupanjskom
sudu i nastaviti postupak u povodu prijedloga za
dopunsku presudu
• 2. zastati s dostavom te žalbe drugostupanjskom sudu
dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu
presude i dok ne protekne rok za žalbu protiv te odluke,
pa ako i protiv odluke o dopuni presude bude podnesena
žalba, tu žalbu zajedno sa žalbom protiv prvobitne
presude dostaviti drugostupanjskom sudu
• ako je podnesena žalba protiv prvostupanjske
presude samo zato što prvostupanjski sud nije
presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka
koji su predmet parnice, žalba će se smatrati
prijedlogom stranke da se donese dopunska
presuda
NOVELA 2003 – DOPUNSKA
DRUGOSTUPANJSKA PRESUDA U
REVIZIJSKOM POSTUPKU
• Drugostupanjski sud može propustiti
• odlučiti u pogledu svih dijelova presude koji
se pobijaju žalbom
• donijeti sve odluke koje je odbacujući
odnosno odbijajući ili prihvaćajući žalbu
trebalo donijeti
• odlučiti u pogledu jedne od više žalbi
PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA
• priznanje tužbenog zahtjeva je jednostrana
parnična radnja tuženika kojom pred sudom
izričito izjavljuje da je tužiteljev zahtjev za
pružanje pravne zaštite određenog sadržaja na
zakonu osnovan
• priznanje je posredna parnična radnja - tek
presuda na temelju priznanja konstitutivno
djeluje na tijek postupka
• ne može biti vezano za uvjet ili rok
• može biti poduzeto samo izričito
• jedinstveni suparničari mogu samo zajednički
priznati tužbeni zahtjev
• punomoćnik koji nije odvjetnik mora imati izričito
ovlaštenje
• zakonski zastupnik mora imati posebno
ovlaštenje
• Tužitelj ne mora dati svoj pristanak na
tuženikovo priznanje tužbenog zahtjeva
• tužbeni zahtjev se može priznati
• u pismenom podnesku - odgovoru na tužbu ili nekom
kasnijem podnesku
• usmeno - na pripremnom ročištu ili na glavnoj raspravi
• do završetka glavne rasprave
• na raspravi pred drugostupanjskim sudom
• u ponovljenom postupku nakon ukidanja prvostupanjske
odluke
• ako ustanovi da se radi o zahtjevu kojim stranke ne
mogu raspolagati ili o dispoziciji koja nije dopuštena sud
neće donijeti presudu na temelju priznanja pa će
nastaviti redoviti postupak
• presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog
apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka
ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj
zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare
PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA
• odricanje od tužbenog zahtjeva je jednostrana parnična
radnja tužitelja kojom u postupku pred sudom izričito
izjavljuje da određeni zahtjev za pružanje pravne zaštite
određenog sadržaja koji je istakao u tužbi ili kasnije
tijekom postupka nije na zakonu osnovano
• ako se tužitelj odrekne tužbenog zahtijeva, sud će bez
daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom se tužbeni
zahtjev odbija
• PRESUDA NA TEMELJU ODRICANJA
• odricanje od tužbenog zahtjeva je posredna parnična
radnja
• presuda na temelju odricanja svojom pravomoćnošću
konstitutivno djeluje na tijek postupka
• tužitelj se može odreći i samo dijela tužbenog zahtjeva ili
samo jednog od istaknutih zahtjeva
• tužitelj se može odreći tužbenog zahtijeva sve do
zaključenja glavne rasprave
• pristanak tuženika nije potreban
• OVA PRESUDA SE NEĆE DONIJETI AKO:
• ako se utvrdi da je riječ o čl. 3. st. 3. ZPP-a
• u bračnim i paternitetskim sporovima tužitelj se ne može
odreći svog zahtijeva
• presuda na temelju odricanja može se pobijati zbog
apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka
ili zbog toga što je izjava o odricanju dana u bitnoj
zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare
PRESUDA ZBOG IZOSTANKA
• KONTUMACIJSKA PRESUDA
• sistem tzv. afirmativne litiskontestacije
• temelj za donošenje ove presude nije izostanak tuženika
s ročišta, već nedostatak njegovog protivljenja tužbenom
zahtjevu
• MOŽE SE IZREĆI SAMO U SLUČAJU PASIVNOSTI
TUŽENIKA
• zasniva se na tezi da tuženik svojom pasivnošću
priznaje istinitost nepovoljnih činjeničnih navoda tužitelja
s kojima je prethodno bio upoznat
• Kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor,
već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na
ročište,
• ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja,
• ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u
raspravljanje
• ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev
• sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti
donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev
(presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno i ostalim
uvjetima
• može se donijeti kada tužba tuženiku nije dostavljena na
odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom
na ročište, pa tuženik
• a) ne dođe na pripremno ročište ili na prvo ročište za
glavnu raspravu (ako pripremno ročište nije održano) do
njegova zaključenja, ili
• b) ako dođe na ta ročišta, ali se neće upustiti u
raspravljanje, ili
• c) se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev
UVJETI KOJI MORAJU BITI
KUMULATIVNO ISPUNJENI
• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke
mogu slobodno raspolagati
• - ako je tuženik bio uredno pozvan, po pravilima
o dostavi
• - tužba ne smije biti tuženiku dostavljena s
pozivom za podnošenje odgovora na tužbu
• - ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni
zahtjev,
• - ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz
činjenica navedenih u tužbi,
• - ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu
u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s
činjenicama koje su općepoznate
• - ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi
da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na
ročište
• neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je
udovoljeno svim navedenim uvjetima ako sud nađe da je
riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
• donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i
ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a
nesumljivo je da mu je poziv upućen
• u tom slučaju sud će odrediti rok koji ne može biti dulji od
30 dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od 6 mjeseci
za dostavu u inozemstvu - da se izvidi je li tuženik
uredno pozvan
• ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno
pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog
izostanka
• presuda se ne može pobijati zbog pogrešno ili
nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja
• tuženiku bi trebalo priznati pravo na ulaganje
prijedloga za povrat u prijašnje stanje, ako su ga
opravdani razlozi spriječili da ospori tužbeni
zahtjev
• MOŽE SE POBIJATI ZBOG POGREŠNE
PRIMJENE MATERIJALNOG PRAVA
• - viši sud je ovlašten presudu sam preinačiti
PRESUDA ZBOG OGLUHE
• sud u pravilu dostavlja tužbu tuženiku na odgovor,
nalaže mu da - u roku koji ne može biti kraći od 15 ni
dulji od 30 dana - dostavi odgovor na tužbu
• upozorava ga na posljedice koje nastaju ako propusti
dostaviti odgovor na tužbu
• ta posljedica je donošenje presude kojom se prihvaća
tužbeni zahtjev - presude zbog ogluhe
• temelji se na sistemu afirmativne litiskontestacije
• presuda zbog ogluhe zasniva se na tezi da tuženik
svojom pasivnošću priznaje istinitost činjeničnih navoda
tužitelja s kojima je prethodno bio upoznat
• a ne na tezi da tuženik priznaje osnovanost tužbenog
zahtjeva
• presumpcija o priznanju činjeničnih navoda tužitelja
može se odnositi samo na činjenice koje su tuženiku bile
prethodno saopćene urednom dostavom
• ako činjenice na kojima se temelji tužbeni
zahtjev nisu u suprotnosti sa dokazima koje je
sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su
općepoznate
• ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih
proizlazi da su tuženika spriječili opravdani
razlozi da podnese odgovor za tužbu
UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE
• - parnica se mora voditi o zahtjevu kojim stranke
mogu slobodno raspolagati
• - da tuženik ne podnese odgovor na tužbu u
određenom roku
• - da su tuženiku tužba i poziv za davanje
odgovora na tužbu uredno dostavljeni
• - da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz
činjenica navedenih u tužbi
UVJETI ZA IZRICANJE OVE PRESUDE
• - da činjenice na kojima se temelji tužbeni
zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je
sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su
općepoznate
• - da ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih
proizlazi da su tuženika spriječili opravdani
razlozi da podnese odgovor na tužbu
• neće se donijeti presuda zbog ogluhe ako sud nađe da
je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
• donošenje presude zbog ogluhe odgodit će se u dva
slučaja:
• 1. ako je potrebno da se pribave obavijesti radi provjere
radi li se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
• 2. ako nema dokaza da su tuženiku uredno dostavljeni
tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu, a
nesumnjivo je da su mu upućeni
• presuda zbog ogluhe može se pobijati zbog
• pogrešne primjene materijalnog prava
• presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno
ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja
• činjenična osnova presude zbog ogluhe rezultat je
dispozicije stranaka
• mane u volji tužene stranke koje su uzrokovale njeno
pasivno držanje predstavljaju poseban razlog za
pobijanje žalbom jer se ti nedostatci prenose na presudu
koja je determinirana voljom tuženika
• ako su tuženika opravdani razlozi spriječili da podnese u
roku pisani odgovor na tužbu, treba mu priznati pravo da
prijedlogom za povrat u prijašnje stanje otkloni štetu koju
na drugi način ne bi mogao izbjeći jer se žalba protiv ove
presude ne može podnijeti zbog pogrešno il nepotpuno
utvrđenog činjeničnog stanja
• postupak pravomoćno završen presudom zbog ogluhe
može se ponoviti zbog svih razloga zbog kojih se može
ponoviti i postupak okončan kontradiktornom presudom
osim zbog drukčijeg rješenja nekog prejudicijelnog
pitanja i običnih novota
PRESUDA BEZ ODRŽAVANJA GLAVNE
RASPRAVE
• UVEDENA NOVELOM 2003
• ako je tuženik u odgovoru na tužbu priznao
odlučne činjenice neovisno o tome što je osporio
tužbeni zahtjev, sudac pojedinac odnosno
predsjednik vijeća može bez zakazivanja ročišta
donijeti presudu ako ne postoje druge smetnje
za njeno donošenje
• sud je može donijeti kao potpunu presudu ali i
kao djelomičnu presudu
PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE PRESUDE
BEZ ODRŽAVANJA GLAVNE RASPRAVE
• tuženik treba pravodobno podnijeti pisani
odgovor na tužbu
• postupak u koje je tuženik priznao činjenice
mora biti postupak u kojemu su stranke u načelu
ovlaštene poduzeti tu dispoziciju
• tuženik treba u odgovoru na tužbu priznati
odlučne činjenice navedene u tužbi, ali ne smije
iznijeti tvrdnje o postojanju drugih činjenica koje
svojim postojanjem dovode u pitanje osnovanost
tužbenog zahtjeva
PRETEPOSTAVKE ZA DONOŠENJE PRESUDE
BEZ ODRŽAVANJA GLAVNE RASPRAVE
• priznate činjenice ne smiju biti u suprotnosti sa
dokazima koje su same stranke predložile uz
svoje podneske ili s općepoznatim činjenicama
• u konkretnom slučaju ne smije biti drugih
razloga koji bi izazivali sumnju da tuženik
priznanjem ide za tim da raspolaže zahtjevima
kojima ne može raspolagati
PRAVOMOĆNOST
• svojstva koja stječe izreka sudske odluke u određenom
stadiju rasta svoje pravne snage ka potpunoj
neopozivosti, kad se odluka više ne može pobijati
redovnim pravnim lijekovima
• pravomoćna odluka predstavlja negativnu procesnu
pretpostavku za ponovno suđenje
• Ne bis in idem - o stvari o kojoj je odlučeno ne može se,
u redovnom postupku (nova tužba ili redovni pravni lijek),
ponovno meritorno raspravljati ili odlučivati
• Res iudicata pro veritate habetur - utvrđenja sadržaja
prava i pravnih odnosa u sudskoj odluci treba smatrati
istinitim
• Res iudicata facit ius inter partes - sudska odluka, kao
autoritativan regulator pravnih odnosa, pravno obvezuje
stranke i druge pravne subjekte na koje se odnosi
• u prvostupanjskom postupku
• - ako sud utvrdi da je pokrenuta parnica o zahtjevu o
kojemu je već pravomoćno odlučeno, mora odbaciti
tužbu
• u drugostupanjskom postupku
• - povreda ovih pravila je razlog apsolutne ništavosti, a
zbog tog razloga može se tražiti i ponavljanje postupka
• ako se ipak, unatoč ovome pravilu, donese druga
pravomoćna presuda, a ne bude više moguće ostvariti
ukidanje pravomoćne odluke
• - uvažit će se kasnija pravomoćna odluka - iudicium
posterior derogat priori
• ukidanje se neće moći ostvariti ako stranka nema uvjeta
za traženje ponavljanja
• svojom krivnjom nije ovo istakla prije okončanja
postupka ili ako su protekli rokovi
FORMALNA I MATERIJALNA
PRAVOMOĆNOST
• formalna pravomoćnost je negativni učinak
pravomoćnosti koji se ogleda prvenstveno na planu
procesnopravnih odnosa i to kao zabrana ponovnog
suđenja o već presuđenoj stvari - ne bis in idem
• materijalna pravomoćnost je pozitivni učinak
pravomoćnosti koji se ogleda prvenstveno na planu
materijalnopravnih odnosa subjekata na koje se
pravomoćnost odnosi - res iudicata facit ius inter
partes, res iudicata pro veritate habetur
POSLJEDICE PRAVOMOĆNOSTI
• zastara - sva potraživanja utvrđena pravomoćnom
odlukom (ili nagodbom pred sudom) zastaruju za 10
godina. Međutim, povremena potraživanja koja
proistječu iz pravomoćne odluke (ili nagodbe pred
sudom), a dospjevaju ubuduće zastaruju normalno
• prenosivost - neki zahtijevi koji ne prelaze na
nasljednike preći će na njih kad se postojanje takvih
zahtijeva utvrdi pravomoćnom odlukom - npr.
potraživanje naknade nematerijalne štete
• pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuđenog - ako
dužnik ne ispuni svoju obvezu u paricijskom roku,
vjerovnik ga može pozvati da je ispuni u naknadnom
primjerenom roku i izjaviti da nakon proteka tog roka
neće više primiti ispunjenje nego će tražiti naknadu štete
• sudski penali - kad dužnik ne izvrši u roku neku
nenovčanu obvezu utvrđenu pravomoćnom odlukom,
sud može, na zahtijev vjerovnika, odrediti naknadni
primjereni rok i izreći da će dužnik, ako ne izvrši svoju
obvezu u tome roku, biti dužan vjerovniku isplatiti
određeni iznos novca za svaki dan zakašnjenja
• Ovršnost - pravomoćnost kondemnatornih presuda
pretpostavka je za nastupanje njihove ovršnosti
• prema umješačima, imenovanim prethodnicima i
osobama obaviještenim o parnici, pravomoćna presuda
proizvodi tzv. intervencijski efekt
•
PRAVOMOĆNOST PRVOSTUPANJSKE
PRESUDE
• kad strankama protekne rok za ulaganje žalbe, a ni
jedna od njih ne uloži žalbu
• kad se stranke odreknu prava na žalbu, tada
pravomoćnost nastupa prije isteka roka za ulaganje
žalbe, kad se odrekne žalbe stranka koja to posljednja
učini
• kad stranke koje su uložile žalbu odustanu od izjavljenih
žalbi prije nego što o njima odluči drugostupanjski sud
• kad drugostupanjski sud odbije žalbu i potvrdi
prvostupanjsku presudu
PRAVOMOĆNOST DRUGOSTUPANJSKE
ODLUKE
jedno shvaćanje - trenutkom dostave presude
stranci
drugo shvaćanje - trenutkom donošenja odluke,
na ovom stajalištu stoji i sudska praksa
• pravomoćnost djeluje prema osuđenom, prema
sudu, prema objema strankama i prema trećima,
pa zbog toga mora biti jedinstvena i nedjeljiva
NEDJELJIVA I PODIJELJENA
PRAVOMOĆNOST
• nedjeljiva pravomoćnost je slučaj kad pravomoćnost
nastupa istodobno u odnosu na obje parnične stranke
• podijeljena pravomoćnost je kad pravomoćnost ne
nastupa za obje stranke istodobno
• kod nas je usvojeno stajalište o nedjeljivoj
pravomoćnosti, jer činjenica što je jedna od stranaka
izgubila pravo na ulaganje žalbe ne dovodi do toga da
odnosna presuda prema toj stranci postane pravomoćna
ona će postati pravomoćna tek kad i druga stranka
izgubi to pravo
PRAVNI LIJEKOVI
• parnična radnja stranke kojom ona od nadležnog suda
traži da ukine ili preinači odluku suda za koju tvrdi da je
za nju nepovoljna, nepravilna ili nezakonita
• podnošenje pravnog lijeka je pravo ovlaštene stranke
sud ne može pokrenuti postupak o pravnim lijekovima po
službenoj dužnosti
• Redovni pravni lijekovi su oni koji se podnose protiv
nepravomoćnih odluka
• - žalba protiv presude,
• - žalba protiv rješenja
• - prigovor protiv platnog naloga
• sprečavaju nastupanje pravomoćnosti pobijanih odluka
Izvanredni pravni lijekovi su oni koji se podnose
protiv pravomoćnih odluka
•
•
•
•
•
- revizija protiv presude,
- revizija protiv rješenja,
- prijedlog za ponavljanje postupka,
- tužba za poništaj pravorijeka arbitražnog suda,
- zahtjev za izmjenu pravomoćnog pojedinačnog akta
donesenog na temelju odredbe zakona ili drugog propisa
koje je ukinuo Ustavni sud,
• - zahtjev za izmjenu pravomoćne odluke suda koji nije
primijenio odredbu drugog propisa za koji je Ustavni sud
utvrdio da nije neustavna odnosno nezakonita
• devolutivni
• pravni lijekovi o kojima odlučuje viši sud - žalba protiv
presude, žalba protiv rješenja, revizija protiv presude,
revizija protiv rješenja
• remonstrativni
• o kojima rješava onaj isti sud koji je donio odluku protiv
koje se pravni lijek podnosi
• - prijedlog za ponavljanje postupka i prigovor protiv
platnog naloga
•
•
•
•
suspenzivni - odlažu nastupanje ovrhe
- žalba protiv presude i prigovor protiv platnog naloga
nesuspenzivni - ne odlažu nastupanje odluke
- žalba protiv rješenja i svi izvanredni pravni lijekovi
• dvostrani pravni lijek - onaj kod kojega se protivniku
podnositelja pravnog lijeka mora pružiti mogućnost da se
izjasni o zahtjevima podnositelja - većina pravnih
lijekova
• jednostrani - samo žalba protiv rješenja
ŽALBA PROTIV PRESUDE
• pravo na žalbu protiv prvostupanjske presude
zajamčeno je Ustavom RH.
• protiv svake presude donesene u prvom stupnju, bez
obzira na to o kojoj se vrsti presude radi, stranke mogu
podnijeti žalbu.
• - devolutivan, suspenzivan, dvostran samostalan pravni
lijek
• Pored podataka koje mora imati svaki podnesak žalba
treba sadržavati:
• 1) oznaku presude protiv koje se podnosi,
• 2) određenu izjavu o tome da se presuda pobija u
cijelosti ili u nekom dijelu,
• 3) razloge zbog kojih se žalba podnosi,
• 4) potpis podnositelja žalbe
• ima svojstvo podneska, ali se umjesto podneskom može
izjaviti i usmeno na zapisnik kod parničnog suda –
izuzev trgovačkih sporova
• ako je žalba nepotpuna, prvostupanjski će sud
rješenjem, protiv kojega nije dopuštena žalba, pozvati
žalitelja da u određenom roku dopuni ili ispravi žalbu
podneskom ili na zapisnik kod toga suda
• - ako žalitelj u određenom roku ne postupi po traženju
suda, sud će rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu
• odluku o troškovima sadržana u presudi se smatra
rješenjem, pa se u načelu može napadati samo žalbom
na rješenje
IZNIMKE
• ako se žalbom napada ne samo odluka o
troškovima sadržana u presudi, nego i odluka o
glavnoj stvari, i žalba protiv odluke o troškovima
smatra se žalbom protiv presude
• ako jedna stranka napada presudu samo u
pogledu troškova, a druga u pogledu glavne
stvari, viši će sud jednom odlukom odlučiti o
oba pravna lijeka
• do donošenja odluke drugostupanjskog suda stranka
može odustati od već podnesene žalbe
• - odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati
• rok za žalbu iznosi petnaest dana od dana dostave
prijepisa presude, ako zakonom nije određen drugi rok
• - rok iznosi osam dana: u mjeničnim i čekovnim
sporovima, u radnim sporovima, u sporovima male
vrijednosti, i u postupku pred trgovačkim sudovima
• sud provodi određeni postupak
• utvrđuje pravnorelevantne činjenice
• na utvrđene činjenice primjenjuje određena pravna
pravila radi ocjene osnovanosti tužbenog zahtjeva
• sve moguće greške suda svode se na dva osnovna tipa
• 1. greške u provođenju postupka – errores in procendo
• 2. greške u suđenju o osnovanosti zahtjeva – errores in
judicando
• ZPP predviđa da se presuda može pobijati:
• 1) zbog bitne povrede odredaba parničnog
postupka;
• 2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga
činjeničnog stanja;
• 3) zbog pogrešne primjene materijalnog
prava
BITNE POVREDE ODREDABA
PARNIČNOG POSTUPKA
• one za koje zakon presumira da su mogle utjecati na
donošenje zakonite i pravilne presude te one koje zakon
proglašava uvijek bitnim zbog nekih drugih razloga –
apsolutno bitne
• one za koje postoji vjerojatnost da su in concreto
utjecale ili da su mogle utjecati na donošenje zakonite i
pravilne presude – relativno bitne
• bitne povrede odredaba parničnog postupka imaju za
posljedicu ništavost donesene presude
• za neke od bitnih povreda odredaba parničnog postupka
zakon presumira da uvijek dovode do pogrešne odluke o
osnovanosti tužbenog zahtjeva
• - sud presudu ukida ne ispitujući je li meritorno pravilna
ili nije zbog apsolutne ništavosti
• za ostale bitne povrede u svakom konkretnom slučaju je
potrebno učiniti vjerojatnim da postoji kauzalna veza
između procesne povrede i rezultata meritornog suđenja
– zbog razloga relativne ništavosti
POGREŠNO I NEPOTPUNO UTVRĐENO
ČINJENIČNO STANJE
• činjenično stanje je pogrešno utvrđeno kad je sud
utvrđivao sve relevantne činjenice, ali je o postojanju
svih tih činjenica ili samo nekih od njih stekao nepravilne
predodžbe i formirao nepravilan zaključak
• pogrešan stav suda o tome da je neka činjenica priznata
iako ona nije bila priznata, pogrešan stav suda da je
neka činjenica općepoznata, oskudna dokazna sredstva,
njihov loš izbor ili neadekvatna ocjena njihove dokazne
snage
POGREŠNA PRIMJENA MATERIJALNOG
PRAVA
• iako je činjenično stanje pravilno utvrđeno presuda će
biti nezakonita ako se pokaže da je rezultat pogrešne
primjene pravnih pravila koja treba primijeniti radi ocjene
osnovanosti tužbenog zahtjeva
• - kad sud primjeni pravno pravilo koje ne postoji,
• - kad primjeni pravno pravilo koje važi ali koje nije
trebalo primijeniti na konkretan slučaj,
• - kad primjeni pravno pravilo koje je trebalo primijeniti ali
na način koji nije zakonit
•
APSOLUTNO BITNE POVREDE
• 1) ako je u donošenju presude sudjelovao sudac koji se
po zakonu mora izuzeti, odnosno koji je rješenjem suda
bio izuzet, ili ako je u donošenju presude sudjelovala
osoba koja nema svojstvo suca,
• 2) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u
sudsku nadležnost
• 3) ako je sud u povodu prigovora stranaka pogrešno
odlučio da je stvarno ili mjesno nadležan,
• 4) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud
utemeljio svoju odluku na nedopuštenim raspolaganjima
stranaka
• 5) ako je protivno odredbama ovoga Zakona donio
presudu na temelju priznanja, presudu na temelju
odricanja, presudu zbog ogluhe, presudu zbog izostanka
ili presudu bez održavanja rasprave
• 6) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito
propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da
raspravlja pred sudom,
• 7) ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud odbio
zahtjev stranke da se u postupku služi svojim jezikom i
pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a
stranka se zbog toga žali,
• 8) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala
osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako
stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena
osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije
zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik,
odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno
ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u
postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje
pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno
- u ovom slučaju žalbu može izjaviti samo stranka koje
se ti nedostaci tiču
• 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica,
ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o
kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba
koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske
nagodbe,
• 10) ako je protivno zakonu bila isključena javnost na
glavnoj raspravi,
• 11) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može
ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva,
ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako
presuda nema uopće razloga, ili u njoj nisu navedeni
razlozi o odlučnim činjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili
proturječni, ili ako o odlučnim činjenicama postoji
proturječnost između onoga što se u razlozima presude
navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim
u postupku i samih tih isprava ili zapisnika,
• 12) ako je presudom prekoračen tužbeni zahtjev
• 13) ako je odlučeno u povodu nepravodobno podnesene
tužbe, a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti
• 14) ako prije podnošenja tužbe nije proveden zakonom
predviđeni postupak mirnog ili drukčijeg ostvarivanja
prava a zbog toga je tužbu trebalo odbaciti
ŽALBENI POSTUPAK
• Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku
presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu
stranku
• Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu žalbu
odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno
predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez
održavanja ročišta
• - nepravovremena ako je podnesena nakon proteka
zakonskog roka za njezino podnošenje
• - nepotpuna ako se iz nje ne može utvrditi koja se
presuda pobija ili ako nije potpisana
• - nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije
ovlaštena za podnošenje žalbe, ili osoba koja se
odrekla ili je odustala od žalbe, ili ako osoba koja je
podnijela žalbu nema pravnog interesa za podnošenje
žalbe
• primjerak pravovremene, potpune i dopuštene žalbe
dostavit će prvostupanjski sud protivnoj stranci koja
može u roku od 8 dana od primitka podnijeti tome sudu
odgovor na žalbu
• nepravovremeno podnesen odgovor na žalbu neće se
odbaciti, već će se dostaviti drugostupanjskom sudu koji
će ga uzeti u obzir ako je to još moguće
• nakon primitka odgovora na žalbu ili nakon proteka roka
za odgovor na žalbu sudac pojedinac, odnosno
predsjednik vijeća će žalbu i odgovor na žalbu, ako je
podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom
sudu
• kad spisi po žalbi stignu drugostupanjskom sudu, odredit
će se sudac izvjestitelj
• sudac izvjestitelj može, prema potrebi, od
prvostupanjskog suda pribaviti izvještaj o povredama
odredaba postupka i zatražiti da se radi utvrđivanja tih
povreda provedu izviđaji
• sjednica vijeća na kojoj prisustvuje barem jedna od
stranaka počinje izvještajem suca izvjestitelja, koji izlaže
stanje stvari ne dajući svoje mišljenje o osnovanosti
žalbe
• nakon toga pročitat će se presuda ili dio presude na koji
se odnosi žalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj
raspravi pred prvostupanjskim sudom
• žalitelj će obrazložiti svoju žalbu, a protivna stranka
odgovor na žalbu
ODLUKE ŽALBENOG SUDA
• 1. odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao
nedopuštenu,
• 2. odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi
prvostupanjsku presudu,
• 3. ukinuti presudu i uputiti predmet prvostupanjskom
sudu na ponovno suđenje,
• 4. ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu
• 5. preinačiti prvostupanjsku presudu
• drugostupanjski sud će rješenjem odbaciti
• nepravovremenu,
• nepotpunu ili
• nedopuštenu žalbu
• drugostupanjski će sud presudom odbiti žalbu kao
neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu:
• - kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se
presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj
dužnosti
• - ako utvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio
materijalno pravo, ali da je pravilnom primjenom
materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom
zahtjevu
rješenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i
vratiti predmet prvostupanjskom sudu
• - ako smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog
stanja treba održati novu glavnu raspravu pred
prvostupanjskim sudom
• - ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parničnog
postupka
• - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen
tužbeni zahtjev na način da je odlučeno o nečem
drugom, a ne o onome što je traženo
• - ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoračen
tužbeni zahtjev na način da je dosuđeno više od onoga
što je traženo, drugostupanjski će sud rješenjem ukinuti
presudu prvostupanjskoga suda samo u dijelu u kojem je
prekoračen tužbeni zahtjev i neće vraćati
prvostupanjskom sudu, jer nema zahtjeva o kojem bi se
odlučivalo
• u ovom slučaju može i ustupiti predmet nadležnome
prvostupanjskom sudu radi održavanja nove glavne
rasprave
drugostupanjski će sud ukinuti
prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu
• Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom
povrijeđene odredbe
• 2) ako je odlučeno o zahtjevu u sporu koji ne ide u
sudsku nadležnost
• 9) ako je odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica,
ili o kojemu je već prije pravomoćno presuđeno, ili o
kojemu je već zaključena sudska nagodba ili nagodba
koja po posebnim propisima ima svojstvo sudske
nagodbe
ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet
nadležnome prvostupanjskom sudu ili će ukinuti
prvostupanjsku presudu i odbaciti tužbu
• Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom
povrijeđene odredbe članka 354. stavka 2. točke 8.
• 8) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala
osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako
stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena
osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije
zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik,
odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno
ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u
postupku, ako vođenje parnice, odnosno obavljanje
pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno
- u ovom slučaju žalbu može izjaviti samo stranka koje
se ti nedostaci tiču
Drugostupanjski će sud presudom preinačiti
prvostupanjsku presudu
• 1) ako je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio isprave ili
posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog
suda utemeljena isključivo na tim dokazima
• 2) ako je prvostupanjski sud iz činjenica što ih je utvrdio
izveo nepravilan zaključak o postojanju drugih činjenica,
a na tim je činjenicama utemeljena presuda
• 3) ako smatra da je činjenično stanje u prvostupanjskoj
presudi pravilno utvrđeno, ali da je prvostupanjski sud
pogrešno primijenio materijalno pravo
• Zabrana reformatio in peius
• drugostupanjski sud ne može preinačiti presudu na štetu
stranke koja se žalila ako je samo ona podnijela žalbu
• Drugostupanjski sud može ukinuti presudu i kad stranka
traži njezinu preinaku, a može preinačiti presudu iako
stranka traži da se ona ukine
• Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog
suda i vrati predmet istom sudu na ponovno suđenje,
može narediti da se nova glavna rasprava održi pred
drugim vijećem
OBRAZLOŽENJE ODLUKE
• treba ocijeniti žalbene navode koji su od odlučnog
značenja i označiti razloge koje je uzeo u obzir po
službenoj dužnosti
• kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih
povreda odredaba parničnog postupka, treba u
obrazloženju navesti koje su odredbe povrijeđene i u
čemu se povrede sastoje
• ako se prvostupanjska presuda ukida i predmet vraća
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje radi
pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, navest će su u
čemu se sastoje nedostaci u utvrđivanju činjeničnog
stanja odnosno zašto su određene činjenice i dokazi
važni i od utjecaja za donošenje pravilne odluke
Povreda pravila o postupanju
- ne pazi po službenoj dužnosti
• povreda načela saslušanja stranaka,
• povreda načela javnosti,
• povreda pravila o jeziku,
POVREDE PRAVILA O PROCESNIM
PRETPOSTAVKAMA
• s obzirom na predmet spora - PAZI PO SLUŽBENOJ
DUŽNOSTI
• postojanje procesnih smetnji
• s obzirom na stranke – PAZI PO SLUŽBENOJ
DUŽNOSTI
• stranačka nesposobnost,
• parnična sposobnost,
• nedostatci u zastupanju,
• s obzirom na sud – NE PAZI PO SLUŽBENOJ
DUŽNOSTI
• izuzeti sudac,
• sudjelovanje u suđenju osobe koja nema svojstvo suca,
• relativna nenadležnost suda
• sudska nenadležnost - PAZI PO SLUŽBENOJ
DUŽNOSTI
Povreda pravila o odlučivanju
•
•
•
•
•
•
•
NE PAZI PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
nedopušteno izricanje presude na temelju priznanja,
nedopušteno izricanje presude na temelju odricanja,
nedopušteno izricanje presude zbog ogluhe,
nedopušteno izricanje presude zbog izostanka,
nedopušteno izricanje presude bez održavanja rasprave,
odlučivanje utemeljeno na nedopuštenim raspolaganjima
stranaka,
• prekoračenje tužbenog zahtjeva
• povreda pravila o obliku i sadržaju presude – PAZI PO
SLUŽBENOJ DUŽNOSTI
ŽALBA PROTIV RJEŠENJA
• redovan, devolutivan, jednostran i u pravilu suspenzivan
pravni lijek protiv rješenja prvostupanjskog suda
• žalba protiv rješenja dopuštena je u svim slučajevima
osim o onima u kojima je izričito zabranjena
• kad je dopuštena ona je samostalna osim u slučajevima
kad zakon neposredno ili sud na temelju zakonskog
ovlaštenja odredi da je dopuštena samo nesamostalna
žalba
• kad je dopuštena samostalna žalba, ona je suspenzivna,
osim kad zakon neposredno ili sud na temelju zakonskog
ovlaštenja, odredi da žalba nije suspenzivna
• pravovremeno podnesena žalba zadržava ovrhu rješenj,
ako ZPP nije drugačije propisao
• ako ZPP izričito određuje da posebna žalba nije
dopuštena, rješenje prvostupanjskog suda može se
poijati samo u žalbi protiv konačne odluke
•
Rješavajući o žalbi drugostupanjski sud može:
• 1) odbaciti žalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili
nedopuštenu
• 2) odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje
prvostupanjskog suda
• 3) uvažiti žalbu i rješenje preinačiti ili ukinuti te prema
potrebi predmet vratiti na ponovan postupak
NOVINE U PRAVNOM REŽIMU ŽALBE 2008
• Drugostupanjska rasprava
• Kad vijeće drugostupanjskog suda nađe da je radi
pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja potrebno da se
pred drugostupanjskim sudom ponove već izvedeni
dokazi – ZAKAZATI RASPRAVU PRED
DRUGOSTUPANJSKIM SUDOM
• Meritorno odlučivanje u slučaju pogrešno i
nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja
• Drugostupanjski sud je dužan presudom odbiti žalbu i
potvrditi drugostupanjsku presudu polazeći od stanja
spisa u 4 slučaja
• 1. okolnost da bitne činjenice nisu sporne
• 2.okolnost da se one mogu utvrditi na temelju isprava i
posredno izvedenih dokaza
• 3. okolnost da se one mogu utvrditi pravilnom primjenom
pravila iskustva na pravilno utvrđene indicije
• 4. na temelju rezultata provedene drugostupanjske
rasprave i na njoj izvedenih dokaza
• Čl. 373. a st. 1. ZPP-a sud će odbiti žalbu i potvrditi
prvostupanjsku presudu odnosno presudom će preinačiti
prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe:
• 1. da bitne činjenice među strankama nisu sporne ili
• 2. da ih je moguće utvrditi i na temelju isprava i posredno
izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o
tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje
odluke uzeo uu obzir i te isprave odnosno posredno
izvedene dokaze
• Riječ je o situaciji kad je došlo do pogreške
prvostupanjskog suda jer je zauzeo drugačiji stav o
činjenicama nego što je to među strankama nesporno
odnosno kad sud drugog stupnja bitne činjenice utvrdi
na temelju isprava i posredno izvedenih dokaza koji se
nalaze u spisu neovisno o tome je li prvostupanjski sud
temelj na kojem se utvrđuju bitne činjenice uzeo u obzir
ili ne
• Sud drugog stupnja ovlašten je uzeti u obzir i činjenice o
postojanju kojih je prvostupanjski sud izveo nepravilan
zaključak na temelju drugih činjenica koje je po njegovoj
ocjeni sud prvog stupnja pravilno utvrdio
• Relativizirano značenje apsolutno bitne povrede
odredbe ZPP-a iz čl. 354. st. 2. t. 11.
• Drugostupanjski sud može potvrditi odnosno preinačiti
prvostupanjsku presudu i kad drugostupanjska presuda
sadržava takve navode o ispravama i posredno
izvedenim dokazima da se presuda u tom dijelu uopće
ne može ispitati, ali će presudu potvrditi odnosno
preinačiti ako prema stanju spisa nađe da bitne činjenice
među strankama nisu sporne ili da ih je mogu će utvrditi i
na temelju isprava i posredno izvedenih dokaza koji se
nalaze u spisu
• Obrazloženje drugostupanjskog (ukidnog) rješenja
• Drugostupanjski sud u obrazloženju treba ocijeniti
žalbene navode koji su od odlučnog značenja i označiti
razloge koje je uzeo u obzir po službenoj dužnosti
• Ako se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih
povreda odredaba parničnog postupka, u obrazloženju
treba navesti koje su odredbe povrijeđene i u čemu se
povrede sastoje
• Dodan st. 4. čl. 375. drugostupanjski sud u rješenju
određeno navodi koje radnje prvostupanjski sud treba
izvesti u ponovnom postupku i za to dati razloge
• Ovom odredbom željela se pojačati obveza
drugostupanjskog suda da u ukidnim rješenjima bude
jasan i precizan pri davanju uputa prvostupanjskom sudu
po kojima on mora postupati
• Cilj - izbjeći da se više puta ukida prvostupanjska odluka
• Novelom 2013 sud drugog stupnja oslobođen je obveze
obrazlaganja presude kad prihvaća činjenično stanje
utvrđeno prvostupanjskom presudom i primjenu
materijalnog prava suda prvog stupnja
NOVINE U PRAVNOM REŽIMU ŽALBE 2011
• Žalbenom sudu je dana ovlast utvrđivanja bitnih
činjenica na temelju svih izvedenih dokaza koji se nalaze
u spisu bez obzira na to jesu li izvedeni posredno ili
neposredno
• DAKLE ŽALBENI SUD MOŽE SVOJU ODLUKU
DONIJETI NA TEMELJU SVIH DOKAZA KOJI SE
NALAZE U SPISU BEZ OBZIRA NA KOJI SU NAČIN
IZVEDENI (POSREDNO ILI NEPOSREDNO)
• Sud drugog stupnja u postupku u parnicama iz radnih,
trgovačkih i obiteljskih sporova može u povodu žalbe
ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvom
stupnju na ponovno suđenje SAMO JEDANPUT
• Nakon toga ako nisu ispunjeni uvjeti da drugostupanjski
sud potvrdi ili preinači prvostupanjsku odluku,
• DUŽAN JE SAM PROVESTI POSTUPAK, uz
odgovarajuću primjenu odredaba o postupku pred
prvostupanjskim sudom i donijeti odluku
NOVINE U PRAVNOM REŽIMU ŽALBE 2013
• Početak tijeka roka za podnošenje žalbe
• Rok za žalbu stranci počinje teći od dana kad je održano
ročište za objavu presude, ako je bila prisutna na ročištu
na kojem je zaključena glavna rasprava ili
• Ako je uredno pozvana na ročište radi objave presude
jer nije bila prisutna na ročištu na kojem je zaključena
glavna rasprava
• Sastav suda
• Žalba protiv presude u sporovima za isplatu novčane
tražbine ako vrijednost predmeta spora ne prelazi
100.000,00 kuna
• Odnosno u trgovačkim sporovima ako vrijednost
predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna odlučuje
sudac pojedinac višeg suda
• Kad odlučuje o žalbi protiv drugostupanjskih odluka
Vrhovni sud RH sudi u vijeću u kojemu sudi u povodu
revizije protiv drugostupanjskih odluka – vijeću
sastavljenom od 5 sudaca
• Zabrana višestrukog ukidanja
• Novelom 2011 uvedena je zabrana višestrukog ukidanja
• U radnim, trgovačkim i obiteljskim sporovima.
• Novela 2013 zabranu je proširila na sve sporove
• Sadržaj obrazloženja potvrđujuće presude
• Ako se presudom žalba odbija u obrazloženju presude
drugostupanjski sud neće posebno obrazlagati presudu
u slučaju da prihvaća činjenično stanje utvrđeno
prvostupanjskom presudom, kao i primjenu materijalnog
prava
• SAMO NA BITNE POVREDE ODREDABA ZPP-a
• Izvođenje dokaza pred sudom drugog stupnja
• Odlazak suca drugog stupnja u zgradu prvostupanjskog
suda
• Pri tome bi se, radi manjeg opterećenja, dokazi tamo
mogli izvoditi pred sucem pojedincem ili predsjednikom
vijeća drugog stupnja odnosno predsjednikom vijeća
prvostupanjskog suda
• Kad se ti dokazi izvedu vijeće će o žalbi odlučivati bez
rasprave ali na sjednicu mora pozvati stranke i sjednicu
provesti prema pravilima čl. 363. ZPP-a
• I to zato što je naknadno izvodilo određene dokaze
IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
REVIZIJA
izvanredan, samostalan, devolutivan nesuspenzivan,
ograničen i dvostrani pravni lijek stranka zbog povrede
zakona protiv pravomoćne presude drugog stupnja
donesene u povodu žalbe protiv prvostupanjskog suda
revizija se može izjaviti u prekluzivnom roku od 30 dana
od dana dostave drugostupanjske presude stranci koja
je izjavljuje neovisno o tome je li prijepis
drugostupanjske presude sadržavao uputu o njenom
izjavljivanju
DRUGOSTUPANJSKE PRESUDE PROTIV
KOJIH JE REVIZIJA ISKLJUČENA
• po vrijednosnom kriteriju revizija je isključena u
sporovima male vrijednosti uz stanovite izuzetke
određene po kauzalnom kriteriju
• po kauzalnom kriteriju revizija je isključena u bračnim
sporovima, u sporovima s kojim će roditeljem dijete
živjeti i o roditeljskoj skrbi, te u sporovima o uzdržavanju
maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelj ostvaruje
roditeljski skrb nakon punoljetnosti
•
REDOVNA REVIZIJA
• KRITERIJ VRIJEDNOSTI PREDMETA SPORA
reviziju u svim sporovima u kojima u redovnom
parničnom postupku vrijednost predmeta spora
pobijanog dijela presude prelazi 200.000 kuna
• ako je presuda donesena u sporu o postojanju ugovora
o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi
utvrđenja postojanja radnog odnosa
• ako je drugostupanjska presuda donesena prema
odredbama članka 373.a i 373.b ZPP-a
• KAUZALNI KRITERIJ
• revizija je dopuštena i protiv drugostupanjske presude o
utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva, te
protiv drugostupanjske presude donesene radi
objavljivanja ispravka objavljenje informacije i odgovora
IZVANREDNA REVIZIJA
• dvije negativne i jedna pozitivna pretpostavka, uz
ispunjenje ostalih općih pretpostavka o kojima ovisi
dopustivost revizije
• 1. da drugostupanjska presuda nije donesena u sporu u
kojem je revizija isključena
• 2. da drugostupanjska presuda nije donesena u sporu u
kojemu revident protiv nje može izjaviti tzv. redovnu
reviziju
• 3. da je tu reviziju u izreci svoje presude dopustio
drugostupanjski sud zato što je ocijenio da odluka o
sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili
postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje
jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti građana
koje je naznačio u obrazloženju te presude
• izvanredna je revizija - pravni lijek čija je primarna
pravnozaštitna funkcija osiguranje jedinstvene
primjene prava i ravnopravnosti građana
RAZLOZI ZA REVIZIJU
• - u sporovima značajne imovinskopravne i socijalne
vrijednosti
• sankcioniranje povreda procesnog i materijalnog zakona
• apsolutno bitne povrede odredaba parničnog
postupka
• 1. o saslušanju stranaka
• 2. o pravu stranke da se u postupku služi svojim jezikom
i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku
• 3. o stranačkoj i parničnoj sposobnosti te o zastupanju
stranaka
• 4. o javnosti glavne rasprave
• 5. o formi i sadržaju presude zbog nedostataka o kojima
se ona ne može ispitati
• 6. o prekoračenju tužbenog zahtjeva
revizija se ne može izjaviti ako su
kumulativno ispunjene pretpostavke
• da su počinjene u prvostupanjskom postupku
• da podnositelj revizije zbog toga žalbom nije pobijao
prvostupanjsku presudu
• da je drugostupanjskom presudom žalba odbijena i
prvostupanjska presuda utvrđena
• AKO je zbog navedenih povreda podnositelj revizije
svojom žalbom pobijao prvostupanjsku presudu pa
je njegova žalba odbijena i prvostupanjska presuda
potvrđena – one od njih zbog kojih je žalba bila izjavljena
postaju i razlog za podnošenje revizije
• Ako drugostupanjski sud u povodu žalbe preinači
prvostupanjsku presudu - neovisno o tome koja je
stranka izjavila žalbu i zbog kojih razloga
• – sve navedene apsolutno bitne povrede postaju razlog
zbog kojeg se revizija može izjaviti
• Zbog povrede pravila o stranačkoj i parničnoj
sposobnosti te o zastupanju reviziju može izjaviti samo
ona stranka koje se te povrede tiču
•
•
•
•
o izuzeću i sastavu suda
o apsolutnoj nadležnosti
o dopustivosti stranačkih dispozicija
o donošenju presude na temelju priznanja i odricanja,
zbog ogluhe i izostanka
• o pravomoćnosti
• uvijek - neovisno o tome jesu li počinjene u
prvostupanjskom ili drugostupanjskom postupku i je li ih
stranka koja se na njih poziva izjavila u žalbi protiv
prvostupanjske presude
• revizija se može izjaviti zbog pogrešne primjene
materijalnog prava
• Revizija se ne može izjaviti zbog pogrešno i nepotpuno
utvrđenog činjeničnog stanja. Stranke mogu u reviziji
iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo
ako se oni odnose na bitne povrede odredaba
parničnog postupka zbog kojih se revizija može izjaviti
• - revizijski sud u načelu ispituje samo pravilnost
primjene prava
• kad se revizija podnosi protiv drugostupanjske presude
zato što odluka ovisi o rješenju nekog
• - materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja važnog
za osiguranje jedinstvene primjene zakona i
ravnopravnosti građana ona se može izjaviti samo zbog
materijalnopravnog ili procesnopravnog pitanja zbog
kojeg je dopuštena Pretpostavke za dopustivost
podnošenja takve revizije su da odluka u sporu ovisi
• - o rješenju nekog materijalnopravnog ili
procesnopravnog pitanja koje je
• - važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i
ravnopravnosti građana
• ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo
svoj stav odlučujući o pojedinim predmetima ili na
odjelskoj ili općoj sjednici, a radi se o pitanju o kojem
postoji različita praksa drugostupanjskih sudova
• - u tom bi slučaju okolnost što postoji različita praksa
drugostupanjskih sudova upućivala na potrebu da se
intervencijom revizijskog suda pridonese osiguranju
jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana
• ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo
stav a moglo bi se očekivati da bi u praksi
drugostupanjski sudovi mogli o njemu imati različita
mišljenja
• pravni stav revizijskog suda mogao bi unaprijed spriječiti
raznolikost prakse i djelovati usmjeravajuće
uspostavljanjem jasnih interpretacijskih pokazatelja na
stranke i njihove kvalificirane zastupnike te
prvostupanjske i drugostupanjske sudove
• ako je tom pitanju revizijski sud već zauzeo stav, ali je
odluka drugostupanjskog suda utemeljena na shvaćanju
koje nije podudarno s tim stavom
• drugostupanjski sud bi dopuštajući reviziju nastojao
isprovocirati primjenu prakse revizijskog suda navodeći
ga razlozima iznijetim u drugostupanjskoj presudi da
odstupi od svog prije zauzetog stava i da prihvati
shvaćanje izraženo u pobijanoj odluci
• ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo stav i
presuda se drugostupanjskog suda temelji na shvaćanju
koje je podudarno s tim stavom
• ali drugostupanjski sud smatra da bi – osobito
uvažavajući pravne argumente iznesene tijekom
prvostupanjskog postupka i u žalbi, promjene u pravnom
sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili
međunarodnim izvorima prava te judikaturu Ustavnog
suda ili Europskog suda za ljudska prava ili Europskog
suda - trebalo preispitati ustaljenu sudsku praksu
• Kad se podnese revizija, sudac prvostupanjskog suda
mora:
• 1) Provjeriti nije li revizija nepravovremena, nepotpuna ili
nedopuštena
• 2) Provjeriti je li revizija obrazložena
• 3) Primjerak pravodobne, potpune i dopuštene revizije
dostaviti protivnoj stranci na odgovor
• 4) Uputiti je revizijskom sudu
•
• nepravovremena je ako je podnesena nakon proteka
roka - revizija se izjavljuje u roku od trideset dana od
dostave drugostupanjske presude
• nedopuštena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlaštena
na podnošenje revizije, ili osoba koja je odustala od
revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni
interes za podnošenje revizije ili ako je revizija izjavljena
protiv presude protiv koje se po zakonu ne može
podnijeti
• nepravovremenu, nepotpunu ili nedopuštenu reviziju
odbacit će rješenjem sudac prvostupanjskog suda, bez
održavanja ročišta
• Revizija treba sadržavati:
• sve što i svaki drugi podnesak - oznaku presude protiv
koje se podnosi, određenu izjavu o tome da se presuda
pobija u cijelosti ili u nekom dijelu, određene navedene
razloge zbog kojih se izjavljuje, te potpis podnositelja
• primjerak pravodobne, potpune i dopuštene revizije
sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća
prvostupanjskog suda dostavit će protivnoj stranci, koja
može u roku od petnaest dana od dostave revizije
podnijeti tom sudu odgovor na reviziju
• nepravodobno podnesen odgovor na reviziju neće se
odbaciti, već će se dostaviti revizijskom sudu, koji će ga
uzeti u obzir ako je to još moguće
• nakon primitka odgovora na reviziju, odnosno nakon
proteka roka za odgovor na reviziju sudac
prvostupanjskog suda uputit će reviziju i odgovor na
reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima izravno
revizijskom sudu
• o reviziji bez rasprave odlučuje Vrhovni sud Republike
Hrvatske u vijeću sastavljenom od pet sudaca
• kada odlučuje o reviziji protiv drugostupanjskih rješenja
koje je donio sudac pojedinac suda nižeg stupnja,
odlučuje u vijeću sastavljenom od tri suca
• revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom
dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama
razloga određeno navedenih u reviziji
• ako u reviziji nije navedeno iz kojeg se razloga izjavljuje,
odbacit će se, budući da revizijski sud ne pazi više po
službenoj dužnosti ni na koji revizijski razlog
ODLUKE REVIZIJSKOG SUDA
• PRESUDE I RJEŠENJA
• RJEŠENJE:
• odbacuje nepravodobnu, nepotpunu, nedopuštenu ili
neobrazloženu reviziju, ako to u granicama svojih
ovlaštenja nije učinio prvostupanjski sud
• ukida presude sudova nižeg stupnja i odbacuje tužbu
ako je u postupku pred prvostupanjskim ili
drugostupanjskim sudom učinjena povreda iz članka
354. stavka 2. toč. 2, i 9. ovog zakona, osim ako je
odlučeno o zahtjevu o kojemu već teče parnica
• ukida presude drugostupanjskog i prvostupanjskog suda
ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraća
na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću
prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda odnosno
drugome nadležnom sudu ako utvrdi da postoji bitna
povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354, st.
1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija može izjaviti,
osim povreda određenih u st. 2. i 3. čl 394.
• ukida presude sudova nižeg stupnja i odbacuje tužbu,
ako je to s obzirom na prirodu povrede neophodno, ako
je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim
sudom učinjena povreda iz članka 354. stavka 2. točke
8. ZPP-a
• ukida presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda
ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vraća
na ponovno suđenje istom ili drugom vijeću
prvostupanjskog odnosno drugostupanjskog suda ako
revizijski sud ustanovi da je zbog pogrešne primjene
materijalnog prava činjenično stanje nepotpuno utvrđeno
i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane
presude
• ukida drugostupanjsku presudu bez vraćanja predmeta
na ponovno suđenje ako utvrdi da je drugostupanjskom
presudom prekoračen tužbeni zahtjev na način da je
dosuđeno više od onoga što je traženo - presudu ukida
samo dijelu u kojem je prekoračen tužbeni zahtjev
• PRESUDOM:
• odbija reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje
razlozi zbog kojih je revizija izjavljena
• prihvaća reviziju i preinačuje pobijanu presudu ako utvrdi
da je materijalno pravo pogrešno primijenjeno, a ne radi
se o slučaju pogrešne primjene materijalnog prava koja
bi dovela do nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer
bi je tada ukinuo
• revizijski sud može ukinuti presudu kad stranka traži
preinaku, a može je i preinačiti iako stranka traži
ukidanje
• u revizijskom postupku zabranjena je reformacija in
peius
• prvostupanjski sud je dužan izvesti sve parnične radnje i
raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio revizijski
sud u svome rješenju
• Novela 2003 - značajna novinu koja treba poslužiti
ostvarenju zadaće VSRH da osigurava jednistvenu
primjenu zakona i ravnopravnost građana
• sud kojem je predmet vraćen na ponovno suđenje vezan
je u tom predmetu pravnim shvaćanjem na kojemu se
temelji rješenje revizijskoga suda kojim je ukinuta
pobijana drugostupanjska, odnosno kojim su ukinute
drugostupanjska i prvostupanjska presuda
REVIZIJA PROTIV RJEŠENJA
• protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je
• postupak pravomoćno završen
• u sporovima u kojima bi revizija bila dopuštena protiv
drugostupanjske presude dakle protiv rješenja koje
dovodi do prestanka litispendencije u određenoj stvari
• revizija nije dopuštena:
• - protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja
posjeda
• - protiv rješenja drugostupanjskog suda u sporovima
male vrijednosti
• -protiv pravomoćnog drugostupanjskog rješenja o
privremenoj mjeri donesenoj tijekom parničnog postupka
• revizija protiv rješenja dopuštena je ako su ispunjene
pretpostavke:
mora se raditi o rješenju drugostupanjskog suda
• rješenjem postupak mora biti pravomoćno završen
• mora se raditi o sporu u kojemu bi revizija bila dopuštena
protiv drugostupanjske presude u smislu članka 382.
ZPP-a
• revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja
drugostupanjskog suda:
• - kojim se podnesena žalba odbacuje
• - kojim se potvrđuje rješenje prvostupanjskog suda o
odbacivanju revizije
PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE
POSTUPKA
• nesuspenzivan, u pravilu remonstrativan i dvostran
pravni lijek
• prijedlog za ponavljanje postupka je ograničeni
izvanredni pravni lijek stranaka protiv odluka kojima je
postupak pravomoćno završen, bez obzira na to je li do
pravomoćnosti došlo nakon korištenja redovnih pravnih
lijekova ili nezavisno od njih
• ponavljanje postupka može se tražiti neovisno o tome je
li protiv odluke donesene u prijašnjem postupku bio
izjavljen pravni lijek
PREDMET POBIJANJA
• presuda, djelomična presuda, međupresuda kao i tzv.
dispozitivne presude
• pravomoćna presuda kaznenog suda kojom je odlučeno
o imovinskopravnom zahtjevu može se izmijeniti u
parničnom postupku po pravilima za ponavljanje
postupka
• kojima je spor pravomoćno završen - rješenje u parnici
zbog smetanja posjeda, o ispravku izreke presude
• sudska nagodba se ne može pobijati prijedlogom za
ponavljanje postupka, jer ona u materijalnopravnom
smislu predstavlja ugovor
PRETPOSTAVKE
• da prijedlog udovoljava posebnim pravilima s obzirom na
formu i sadržaj
• da se ponavljanje traži protiv odluke protiv koje je
traženje dopušteno
• da prijedlog bude podnesen u zakonskom roku
• da bude osnovan na razlozima zbog kojih se ponavljanje
postupka može tražiti
• da u pogledu razloga zbog kojih se ponavljanje traži
postoje specifične pretpostavka
TKO JE OVLAŠTEN PODNIJETI
• osobe koje su u prijašnjem postupku imale status
parničnih stranaka
• u slučaju smrti stranke, odnosno prestanka pravne
osobe - njihovi nasljednici odnosno pravni sljednici
• umješač koji je stupio u parnicu do pravomoćnosti
odluke - osim ako to nije u suprotnosti s pravnim
radnjama stranke kojoj se pridružio
• umješač koji ima položaj jedinstvenog suparničara,
legitimiran je i ako u prijašnjoj parnici nije uopće
sudjelovao kao umješač
• punomoćnik – odvjetnik - posebna punomoć ako je od
pravomoćnosti odluke proteklo više od šest mjeseci
• punomoćnik koji nije odvjetnik potrebno je izričito
ovlaštenje
RAZLOZI ZA PONAVLJANJE POSTUPKA
• povrede postupka
• kaznenih djela sudionika u postupku
• novih činjnica i novih dokaza
• ne može se tražiti zbog pogrešne primjene materijalnog
prava
POVREDE POSTUPKA
• najteže apsolutno bitne povrede odredaba parničnog
postupka
• 1. povreda načela saslušanja stranaka: ako kojoj stranci
nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem
dostave, nije bila dana mogućnost da raspravlja pred
sudom
• iz ovog razloga ne može se zahtijevati ponavljanje
postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u
prijašnjem postupku
• 2. povreda pravila o izuzeću: ako je u donošenju odluke
sudjelovao sudac koji je po zakonu morao biti izuzet
odnosno koji je rješenjem suda bio izuzet, ili ako je u
donošenju odluke sudjelovala osoba koja nema svojstvo
suca
• iz ovih razloga ne može se zahtijevati ponavljanje
postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u
prijašnjem postupku
• ovdje se ponavljanje postupka može dopustiti samo ako
stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti
prije nego što je prijašnji postupak pravomoćno završen
• povreda načela pravomoćnosti: ako stranka stekne
mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja
je ranije među istim strankama donesena o istom
zahtjevu
• također je razlog za ponavljanje i sklopljena sudska
nagodba između istih stranaka o istom predmetu spora
• - ponavljanje postupka se može dopustiti samo ako
stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge
iznijeti prije nego što je prijašnji postupak
pravomoćno završen
• moguće je postojanje dviju pravomoćnih presuda između
istih stranaka u istoj stvari, u kojima nije istovjetno
odlučeno
• u tom slučaju treba uzeti da će vrijediti kasnija od dviju
pravomoćnih presuda, jer se više ne može postići
njezino ukidanje
• povreda pravila o stranačkoj sposobnosti i zastupanju
stranaka: ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik
sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku,
ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala
ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku
nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski
zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao
potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine
radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno
obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno
odobreno
• iz ovog razloga ne može se zahtijevati ponavljanje
postupka ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u
prijašnjem postupku
• prijedlog za ponavljanje postupka iz ovog razloga,
analogno žalbi, može izjaviti samo stranka koje se ti
nedostaci tiču
KAZNENA DJELA SUDIONIKA U
POSTUPKU
• 1. ako se odluka suda temelji na lažnom iskazu
svjedoka ili vještaka
• 2. ako se odluka suda temelji na ispravi koja je
krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadržaj
• 3. ako je do odluke suda došlo zbog kaznenog djela
suca, zakonskog zastupnika ili punomoćnika stranke,
protivne stranke ili koje treće osobe
• Između počinjenih kaznenih djela i donesene odluke
mora postojati uzročna veza, tj. odluka suda ne bi bila
kakva jest da nije počinjeno kazneno djelo
• postojanje ovih kaznenih djela dokazuje se
pravomoćnom kaznenom presudom
• ako zbog nekih razloga ne bi bilo moguće provesti
kazneni postupak parnični sud je ovlašten odlučivati o
postojanju kaznenog djela kao o prethodnom pitanju
- stranka nije dužna dokazivati da bez svoje krivnje
nije mogla te razloge iznijeti prije nego što je
prijašnji postupak pravomoćno završen
NOVE ČINJENICE I NOVI DOKAZI
• ponavljanje postupka može dopustiti samo ako stranka
bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti prije nego
što je prijašnji postupak završen pravomoćnom sudskom
odlukom
• ako stranka sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne
mogućnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je
za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su
te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijašnjem
postupku
• pod pojmom "nove činjenice" misli se na činjenice
nastale do trenutka zaključenja glavne rasprave pred
prvostupanjskim sudom, samo što stranka za njih nije
znala, pa ih zbog toga nije mogla predočiti sudu
• što se tiče "novih dokaza", bitno je da se oni odnose na
činjenice koje se mogu isticati kao razlog za ponavljanje
postupka
• novote ne smiju biti takve da mijenjaju identitet
spora
• postupak pravomoćno završen presudom na temelju
priznanja, presudom na temelju odricanja, presudom
zbog ogluhe i presudom zbog izostanka ne može se
ponoviti zbog toga što je nadležno tijelo donijelo
drugačiju odluku o prejudicijelnom pitanju i zbog novih
činjenica i novih dokaza
• IZNIMNO postupak pravomoćno završen presudom na
temelju priznanja i presudom na temelju odricanja može
se ponoviti zato što je izjava o priznanju, odnosno
odricanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili
prijevare
• ne može se zahtijevati ponavljanje postupka ako je taj
razlog bio bez uspjeha iznesen u prijašnjem postupku
• ponavljanje postupka može se dopustiti samo ako
stranka bez svoje krivnje nije mogla te razloge iznijeti
prije nego što je prijašnji postupak završen
pravomoćnom sudskom odlukom
• na stranci je teret dokaza da do propusta nije došlo
njenom krivnjom
• u parnicama zbog smetanja posjeda razlozi za
ponavljanje su samo samo bitne povrede pravila o
saslušanju stranaka te o stranačkoj sposobnosti i
zastupanju stranaka
ROKOVI
• SUBJEKTIVNI ROK – 30 DANA
• u slučaju povrede pravila o izuzeću, te povrede pravila o
zastupanju ako zakonski zastupnik ili punomoćnik
stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje
parnice ili za pojedine radnje u postupku
• - od dana kad je stranka saznala za taj razlog
• u slučaju relevantnog kaznenog djela (toč. 4., 5. i 6.) - od
dana kad je stranka saznala za pravomoćnu presudu
u kaznenom postupku
• ako se kazneni postupak ne može provesti - od dana
kad je saznala za obustavu tog postupka ili za
okolnosti zbog kojih se postupak ne može pokrenuti
• u slučaju povrede pravila o pravomoćnosti, te kada
nadležno tijelo donese odluku o pitanju koje je od
prejudicijelnog značenja
• – od dana kad je stranka mogla upotrijebiti
pravomoćnu odluku koja je razlog za ponavljanje
postupka
• u slučaju povrede pravila o saslušanju stranaka, te
pravila o stranačkoj sposobnosti ili ako stranku koja je
pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba odnosno
parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski
zastupnik
• - od dana kad je odluka dostavljena stranci
• kad se stranka poziva na nove činjenice i nove dokaze
uključujući i one koji se odnose na okolnost da je izjava
o priznanju ili odricanju dana pod utjecajem mana volje
• – od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove
činjenice odnosno nova dokazna sredstva
• nakon što protekne objektivni rok od pet godina od dana
kad je odluka postala pravomoćna, prijedlog za
ponavljanje postupka ne može se podnijeti
• ako se ponavljanje traži zato što je u donošenju odluke
sudjelovala osoba koja nema svojstvo suca ili iz razloga
povrede pravila o saslušanju stranaka, pravila o
stranačkoj sposobnosti te zastupanju stranaka
• prijedlog za ponavljanje treba biti podnesen u
subjektivnom roku od 30 dana od dana kad je stranka
saznala za neki od tih razloga, odnosno od kada joj je
dostavljena odluka.
• ponavljanje postupka u parnicama zbog smetanja
posjeda - samo objektivni rok od 30 dana od
pravomoćnosti rješenja
• prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu
koji je donio odluku u prvom stupnju
• u prijedlogu se, pored podataka koje mora sadržavati
svaki podnesak - moraju navesti: zakonska osnova po
kojoj se traži ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je
prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se
potkrepljuju navodi predlagača
• o prijedlogu za ponavljanje postupka isključivo je
nadležan odlučivati sud koji je u prijašnjem postupku
donio prvostupanjsku odluku, osim ako se razlog za
ponavljanje ne odnosi na postupak pred višim sudom
• postupak provodi i o prijedlogu za ponavljanje odlučuje
sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća
• o prijedlogu za ponavljanje postupka pred
drugostupanjskim sudom odlučuje vijeće
• nepravovremene i nedopuštene prijedloge za
ponavljanje postupka odbacit će rješenjem sudac bez
održavanja ročišta
• Ako je prijedlog nepotpun, pozvat će stranku da ga u
određenom roku dopuni i ako stranka tome ne udovolji
prijedlog će odbaciti
• ako sudac ne odbaci prijedlog, dostavit će primjerak
prijedloga protivnoj stranci, koja ima pravo da u roku od
15 dana odgovori na prijedlog
• kad dobije odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za
davanje odgovora, sudac će odrediti ročište za
raspravljanje o prijedlogu
• ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi isključivo
na postupak pred višim sudom, sudac prvostupanjskog
suda će, nakon održanog ročišta za raspravljanje o
prijedlogu za ponavljanje postupka, dostaviti predmet
višem sudu radi donošenja odluke
•
ODLUKE SUDA O PRIJEDLOGU ZA
PONAVLJANJE POSTUPKA
• rješenjem se odbacuje prijedlog bez održavanja ročišta
ako je nepravovremen, nedopušten i nepotpun
• nepravovremen je onaj prijedlog koji je podnesen nakon
proteka propisanog objektivnog odnosno subjektivnog
roka
• nedopušten je onaj prijedlog kojeg je podnijela
neovlaštena osoba, zatim osoba koja nema pravnog
interesa, ako se njime pobija neka odluka koja nije
pravomoćna, te ako je prijedlog izjavljen zbog nekog
razloga koji nije dopušten
• nepotpuni prijedlog, kojeg stranka nije dopunila po
nalogu suda, sudac će odbaciti
• protiv rješenja o odbačaju žalba je dopuštena
• sud rješenjem odbija prijedlog za ponavljanje postupka - ako utvrdi da nije osnovan, odnosno da okolnosti
koje su navedene kao razlog ne odgovaraju
stvarnom činjeničnom stanju
• sud rješenjem dopušta ponavljanje postupka i izriče da
se ukida odluka donesena u prijašnjem
• ako utvrdi da je prijedlog osnovan
• protiv ovog rješenja dopuštena je posebna žalba. Sudac
će odrediti glavnu raspravu tek nakon pravomoćnosti tog
rješenja
• ako je sud prethodno odlučio o prijedlogu za ponavljanje
postupka raspravljati zajedno s glavnom stvari, ili je u
rješenju kojim se dopušta ponavljanje odlučio da se
odmah otpočne raspravljanje o glavnoj stvari
• protiv rješenja nije dopuštena posebna žalba, već se
rješenje kojim se dopušta ponavljanje postupka i
ukida odluka donesena u prijašnjem postupku unosi
se u odluku o glavnoj stvari
• nakon pravomoćnosti samostalnog rješenja o
ponavljanju postupka i o ukidanju odluke iz prijašnjeg
postupka - sud zakazuje raspravu radi odlučivanja o
glavnoj stvari
• ako je razlog ponavljanja povreda iz čl. 421. st. 1. toč. 2.
i 3. ZPP-a, glavna rasprava počinje iz početka
• nova rasprava je dopuna ranije i čini s njom jedinstvenu
cjelinu, te se na njoj mogu iznositi nove činjenice i
predlagati novi dokazi
• kad viši sud rješenjem dopusti ponavljanje postupka,
nakon pravomoćnosti tog rješenja može predmet vratiti
prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a ako
smatra da nije potrebno održati novu glavnu raspravu,
ukinut će svoju raniju odluku i donijeti novu odluku o
glavnoj stvari
Ponavljanje postupka povodom presude
ESLJP
• kad Europski sud za ljudska prava utvrdi povredu kojeg
ljudskog prava ili temeljne slobode zajamčenih
Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
i dodatnim Protokolima uz tu Konvenciju koje je RH
ratificirala, stranka može podnijeti zahtjev sudu u RH koji
je sudio u prvom stupnju u postupku u kojemu je
donesena odluka kojom je povrijeđeno ljudsko pravo ili
temeljna sloboda, za izmjenu odluke kojom je to pravo ili
temeljna sloboda povrijeđeno
• može se podnijeti u objektivnom roku od trideset dana
od konačnosti presude ESLJP-a
• prijedlog za ponavljanje mora sadržavati potrebne opće
podatke kao i relevantne činjenice o presudi Europskog
suda
• prvostupanjski sud ne može odbiti prijedlog za
ponavljanje ako je presudom Europskog suda utvrđena
povreda ljudskog prava ili slobode stranke, jer je u
ponovljenom postupku dužan poštivati pravna stajališta
izražena u konačnoj presudi Europskog suda
Ponavljanje postupka povodom odluke
Ustavnog suda RH
• kad Ustavni sud RH donese odluku o ukidanju nekog
zakona zbog njegove neustavnosti, odnosno nekog
drugog propisa zbog njegove neustavnosti ili
nezakonitosti
• ovlast za podnošenje prijedloga za ponavljanje postupka
ovisi o tome je li stranka bila predlagatelj u postupku
pred Ustavnim sudom
• svaka fizička i pravna osoba koja je Ustavnom sudu
podnijela prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedine
odredbe zakona s Ustavom, odnosno pojedine odredbe
drugog propisa s Ustavom i zakonom, a Ustavni sud
njezin prijedlog prihvati i ukine odredbu zakona, odnosno
odredbu drugog propisa, ima pravo podnijeti prijedlog za
ponavljanje postupka za izmjenu pravomoćne odluke
kojom joj je povrijeđeno pravo, a koja je donesena na
temelju ukinute zakonske odredbe, odnosno ukinute
odredbe drugog propisa
• svaka fizička i pravna osoba kojoj je povrijeđeno pravo
pravomoćnom odlukom donesenom na temelju
poništene odredbe drugog propisa
• - neovisno o tome je li podnijela prijedlog Ustavnom
sudu za ocjenu ustavnosti ili zakonitosti, ima pravo
podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za
izmjenu te odluke
• kad sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti propis
zbog njegove neustavnosti ili nezakonitosti, a Ustavni
sud utvrdi da takva neustavnost, odnosno nezakonitost
ne postoji, svatko kome je povrijeđeno neko pravo može
podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka za izmjenu te
odluke
• pravo na izmjenu pravomoćne odluke stranka ima
bez obzira je li ona prigovor o neustavnosti zakona
ili neustavnosti i nezakonitosti drugog propisa
uopće iznijela u prijašnjem postupku
• ako stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka
samo iz razloga iz kojih se može izjaviti i revizija, i u roku
za izjavljivanje revizije, smatrat će se da je stranka
izjavila reviziju bez obzira što bi naknadno bila
izjavljena i revizija
• ako je u prijedlogu za ponavljanje iznesen i neki razlog
zbog kojega se revizija ne može izjaviti - u tom dijelu ne
postoji presumpcija da je izjavljena revizija
• ako stranka izjavi reviziju zbog toga što je suđeno o
predmetu o kojem već postoji pravomoćna odluka ili
sudska nagodba, i istovremeno ili nakon toga podnese
prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg
dopuštenog razloga, sud će prekinuti postupak u povodu
prijedloga za ponavljanje postupka do završetka
postupka po reviziji
• ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim zbog
povrede pravila o presuđenoj stvari, i istovremeno ili
nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka u
svezi s relevantnim kaznenim djelima, sud će prekinuti
postupak po reviziji do završetka postupka u povodu
prijedloga za ponavljanje postupka
• U ostalim slučajevima u kojima stranka izjavi reviziju i
istovremeno ili nakon toga podnese prijedlog za
ponavljanje postupka sud će odlučiti koji će postupak
nastaviti, a koji prekinuti, uzimajući u obzir sve
okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna
lijeka podnesena i dokaze koje su stranke predložile
• U ostalim slučajevima u kojima stranka podnese
prijedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi
reviziju sud će, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji
do završetka postupka u povodu prijedloga za
ponavljanje postupka
• ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne
prvostupanjskom sudu prije nego što je predmet u
povodu revizije upućen revizijskom sudu, rješenja da se
da se prijedlog za ponavljanje smatra revizijom te o
prekidu jednog i o nastavljanju drugog, donosi sudac
prvostupanjskog suda
• ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne
prvostupanjskom sudu nakon što je predmet u povodu
revizije upućen revizijskom sudu, navedena rješenja
donosi revizijski sud
• u slučaju da je prijedlog za ponavljanje stigao u sud prije
revizije, o daljnjem postupku odlučuje prvostupanjski
sud, osim ako je predmet upućen višem sudu (jer se
razlog za ponavljanje odnosi na postupak pred tim
sudom), u kojem slučaju o odnosu revizije i ponavljanja
postupka odlučuje viši sud
• - nije dopuštena žalba
POSEBNI POSTUPCI
POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG
SMETANJA POSJEDA
• hitna i efikasna uspostava poremećenog faktičnog stanja
prema posljednjem stanju posjeda,
• bez obzira na pravo na posjed,
• pravni temelj posjeda,
• poštenje posjednika,
• te bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u
kakvom društvenom ili javnom interesu
• stvarno su nadležni općinski sudovi
• subjektivni i objektivni rok
• tužba se mora podnijeti u subjektivnom roku od 30 dana
od dana kada je tužitelj saznao za čin smetanja i
počinitelja
• ako od dana kada je smetanje nastalo protekne
objektivni rok od godine dana ova se tužba ne može više
podnijeti, makar subjektivni rok nije još počeo teći
• cilj postupka je pružiti zaštitu faktičkim posjedovnim
odnosima,
• raspravljanje je ograničeno samo na dvije bitne
okolnosti;
• posljednje stanje posjeda i
• smetanje
• isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, pravnom
temelju posjeda, poštenju posjednika
• dopušteno je da se na prigovor tuženika
• – exceptio vitosae possessionis ob adversario –
raspravlja o tome je li mu tužitelj oduzeo posjed silom,
potajno ili prijevarom,
• no samo ako dana kada je tuženik saznao da mu je
tužitelj oduzeo posjed do dana kada je vratio posjed nije
proteklo više od trideset dana, ni više od godine dana
• ovaj je prigovor dopušten samo ako se zasniva na tvrdnji
da je baš tužitelj oduzeo posjed na nedopušten način
• sadržaj rješenja kojim se pruža posjedovna zaštita
determiniran je sadržajem tužbenog zahtjeva
• tužitelj je dužan tražiti da sud;
• utvrdi čin smetanja njegovog posjeda
• naredi uspostavu posjedovnog stanja kakvo je bilo u
času smetanja
• zabrani takvo ili slično smetanje
• Ako nađe da je tužiteljev zahtjev osnovan, sud bi bio
dužan donijeti rješenje kojim će:
• utvrditi čin smetanja
• narediti tužniku uspostavu posjedovnog stanja kakvo je
bilo u času smetanja
• zabraniti mu takvo ili slično smetanje ubuduće
• žalba u načelu zadržava ovrhu rješenja no sud može iz
važnih razloga odlučiti da žalba nema suspenzivan
učinak
• rok za žalbu iznosi 8 dana
• REVIZIJA NIJE DOPUŠTENA
• Ponavljanje postupka može se tražiti samo zbog toga
• što nezakonitim postupanjem stranci nije bila pružena
mogućnost raspravljanja pred sudom,
• ili ako se povreda odnosi na stranačku ili parničnu
sposobnost i zastupanje stranaka
• pravo na podnošenje prijedloga ograničeno je samo
objektivnim rokom od 30 dana od pravomoćnosti
rješenja o smetanju posjeda
• tijekom postupka sud može po službenoj dužnosti i bez
saslušanja protivne stranke
• odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom
postupku
• radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja
ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenaknadive štete
IZDAVANJE PLATNOG NALOGA
• platni nalog je specifično rješenje kojim se usvaja
tužbeni zahtijev i može biti samo kondemnatorne prirode
• rješenje kojim sud prihvaća tužiteljev zahtjev da se
tuženiku naloži neko plaćanje – platni nalog, mandat,
može biti samo kondemnatornog značenja
• efikasnost platnog naloga manifestira se u tome što
pravomoćnost i ovršnost nastupaju u relativno kratkom
roku i vremenski koincidiraju
• pobijani platni nalog ne gubi pravno značenje zbog toga
što je protiv njega podnesen prigovor
• raspravljanje u povodu prigovora ima za neposredan cilj
ispitivanje pravilnosti i zakonitosti donesenog platnog
naloga i tako, tek posredno, raspravljanje o osnovanosti
tužbenog zahtjeva
• DVIJE VRSTE PLATNIH NALOGA:
• 1. platne naloge koji se izdaju za tražbine čije postojanje
tužitelj dokazuje kvalificiranim ispravama
• – dokumentarni platni nalozi
• 2. naloge koji se izdaju za tražbine manje vrijednosti o
čijem postojanju tužitelj ne mora uz tužbu priložiti
nikakva dokazna sredstva
• – nedokumentarni platni nalozi
• Sud je dužan izdati dokumentarni platni nalog ako se
posebne procesne pretpostavke
• da je tražbina novčana
• da je dospjela
• da tužitelj dokaže tražbinu vjerodostojnom ispravom
priloženom uz tužbu u izvorniku ili ovjerovljenom
prijepisu
• NEDOKUMENTIRANI PLATNI NALOG
• tužbeni zahtjev odnosi se na dospjelo glavno
potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000,00
kuna
• sud će izdati platni nalog protiv tuženika iako tužbi nisu
priložene vjerodostojne isprave, ali je u tužbi iznesena
osnova i visina dugovanja i naznačeni dokazi na temelju
kojih se može utvrditi istinitost tužbenih navoda
• NEDOKUMENTIRANI PLATNI NALOG MOŽE SE
IZDATI SAMO PROTIV GLAVNOG DUŽNIKA
• u sporovima iz nadležnosti trgovačkih sudova
nedokumentirani platni nalog sud će izdati kad se
tužbeni zahtjev odnosi na dospjelu glavnu tražbinu u
novcu koja ne prelazi svotu od 20.000,00 kuna
• tužitelj u tužbi predlaže izdavanje platnog naloga
• ako sud ne prihvati taj prijedlog, nastavit će postupak po
tužbi
• protiv rješenja suda kojim se ne prihvaća prijedlog za
izdavanje platnog naloga nije dopuštena žalba
• sud će izdati platni nalog i kad tužitelj u tužbi nije
predložio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim
uvjetima za izdavanje platnog naloga
• kad sud prihvati prijedlog ili sam odluči izdati platni
nalog, sudac će bez održavanja ročišta izdati platni
nalog
• sud će izreći da je tuženik dužan u roku od 8 dana
• u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od 3 dana
nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tužbe
zajedno s troškovima koje je sud odmjerio ili u istom roku
podići prigovore protiv platnog naloga
• platni nalog dostavlja se objema strankama
• tuženiku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tužbe s
prilozima
• platni nalog tuženik može pobijati samo prigovorom
• u dijelu u kojemu nije napadnut postaje pravomoćan
• nepravovremene, nepotpune ili nedopuštene prigovore
odbacit će sudac bez održavanja ročišta
• ako su prigovori podneseni pravovremeno, sudac će
ocijeniti je li potrebno da zakaže pripremno ročište ili
može odmah odrediti ročište za glavnu raspravu
• ulaganje prigovora dovodi do početka redovnog
kontradiktornog postupka
• ako tuženik do zaključenja glavne rasprave odustane od
svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi
• u odluci o glavnoj stvari sud će odlučiti ukida li se platni
nalog ili se u cijelosti ili djelomično održava na snazi
• sud se može po službenoj dužnosti oglasiti mjesno
nenadležnim najkasnije do izdavanja platnog naloga
• tuženik može istaći prigovor stvarne i mjesne
nenadležnosti samo u prigovoru protiv platnog naloga
• ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je
stvarno ili mjesno nenadležan, neće ukinuti platni nalog,
nego će nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio
nenadležnim ustupiti predmet nadležnom sudu
SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI
• načela de minimis non curat praetor i usmjerenja da se
strankama pruže jamstva za zaštitu njihovih prava i u
onim sporovima koji su nominalno niže vrijednosti
• poseban sumarni (bagatelni, malični) postupak
• u okviru Novele 2008 svakako je jedno od najznačajnijih
novo procesno uređenje koje se tiče instituta sporova
male vrijednosti
• polazeći od činjenice da su sudovi opterećeni velikim
brojem takvih sporova, predloženim izmjenama se
olakšava postupanje sudova u takvim postupcima
• mijenja vrijednost predmeta spora za sporove male
vrijednosti na način da ista sada iznosi 10.000,00 kn, a
uvodi se i tzv. prethodni postupak kao bitna
procesnopravna novina
• u cilju bržeg okončanja sudskih sporova, predloženom
novinom je predviđena dužnost stranaka da sve
činjenice i dokaze iznesu i predlože najkasnije do
okončanja prethodnog postupka
• mogućnost podnošenja protutužbe, mogućnost preinake
tužbe, isticanja određenih procesnopravnih i
materijalnopravnih prigovora i sl. ograničena je do
procesne faze okončanja prethodnog postupka
• po okončanju prethodnog postupka sud bi na glavnoj
raspravi izveo sve dokaze i donio svoju odluku
• navedene izmjene bi trebale smanjiti broj sudskih spisa
u sporovima male vrijednosti koji bespotrebno
opterećuju sudove
• riječ je samo o kvantitativnim izmjenama slijedećih
kondemnatornih zahtjeva čije postojanje kvalificira spor
kao spor male vrijednosti:
• a) tužbeni zahtjevi koji se odnose na novčane tražbine,
• b) nenovčani tužbeni zahtjevi uz koje je tužitelj istakao
procesnu facultas alternativu, tzv. procesno novčano
alternativno ovlaštenje, pristajući da umjesto tražene
činidbe primi novčanu svotu i
• c) tužbeni zahtjevi koji se odnose na zahtjev za predaju
pokretne stvari, čiju je vrijednost tužitelj označio svotom
koja nije veća od navedenih iznosa
• Negativni kriteriji za određivanje pojma sporova male
vrijednosti utvrđeni su odredbom čl. 459. Novele 2008.
Tako se sporovima male vrijednosti ne smatraju:
• sporovi o nekretninama (riječ je o sporovima u kojima je
istaknut kondemnatorni tužbeni zahtjev čiji je posredni
predmet spora nekretnina,
• sporovi iz radnih odnosa koje je pokrenuo radnik protiv
odluke o prestanku ugovora o radu i
• sporovi zbog smetanja posjeda
• Daljnje izmjene uslijedile su uvođenjem tzv. prethodnog
postupka u sporove male vrijednosti, na koji način se
nastojalo ubrzati postupanje suda prigodom odlučivanja
o zahtjevima za pružanje tražene pravne zaštite.
• Tako je zaključenje prethodnog postupka vremenski
relevantno za:
• iznošenje činjenica i predlaganje dokaza na kojima
stranke temelje svoje zahtjeve i utvrđuju te činjenice,
• sud koji se može ex offo ili u povodu prijedloga stranke,
proglasiti stvarno i mjesno nenadležnim, najkasnije do
upuštanja tuženika u raspravljanje o meritumu,
• podnošenje protutužbe,
• mogućnost tužitelja da preinači tužbu,
• mogućnost tuženika da imenuje prethodnika,
• iznošenje prigovora radi prebijanja i zastare,
• nalaganje činidbe ako je ona dospjela do tog momenta,
• primjenu načela otvorenog pravosuđenja
• Novela 2008 uvodi obvezu stranaka da iznesu sve
činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predlože sve
dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, najkasnije do
zaključenja prethodnog postupka
• Ograničenje u iznošenju novota trebalo bi doslovno
primjenjivati u smislu da sud ne bi smio nakon
zaključenja prethodnog postupka uzimati u obzir tvrdnje
o činjenicama koje su navodno nastale do toga momenta
ako ne bi bile iznijete do toga momenta
• sud ne bi smio uzimati u obzir ni činjenice za koje bi se
tvrdilo da su nastale nakon zaključenja prethodnog
postupka
POSTUPAK PRED TRGOVAČKIM SUDOM
• Pravila o postupku pred trgovačkim sudovima
primjenjuju se u sporovima iz nadležnosti trgovačkih
sudova osim u sporovima za koje je propisana posebna
vrsta postupka.
• U sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja
ugovora, radi ispunjenja ili raskida ugovora, a i u
sporovima radi naknade štete zbog neispunjenja
ugovora, osim suda opće mjesne nadležnosti, mjesno je
nadležan i sud mjesta gdje je prema sporazumu
stranaka tuženik dužan ispuniti ugovor.
• U postupku pred trgovačkim sudovima podnesak se
može podnijeti u elektroničkom obliku. Podnesak u
elektroničkom obliku mora biti potpisan naprednim
elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima.
Podnesak u elektroničkom obliku potpisan naprednim
elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno
potpisanim
• Podnesak u elektroničkom obliku podnosi se na
propisanom obrascu na način da se elektroničkim putem
pošalje središnjem informacijskom sustavu. Informacijski
sustav automatski potvrđuje primitak podneska
podnositelju. Dan predaje podneska informacijskom
sustavu smatra se danom predaje sudu kojemu je
upućen
• Ako podnesak podnesen elektroničkim putem nije
prikladan za obradu na sudu (nema odgovarajući
format), sud će elektroničkim putem obavijestiti
podnositelja o propisanom obliku formata u
elektroničkom obliku i naložiti da podnesak ispravi
• Sadržaj i oblik obrasca te pretpostavke za podnošenje
podnesaka u elektroničkom obliku, oblike zapisa
podnesaka u elektroničkom obliku (formate) te
organizaciju i djelovanje informacijskog sustava propisat
će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa
• u postupku pred trgovačkim sudovima dostava se može
obaviti elektroničkim putem
• ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava u
postupku pred trgovačkim sudovima dostavu obavlja
elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati
elektroničkim putem preko jedinstvenog informacijskog
sustava
• stranka može zatražiti da joj se dostava pismena
elektroničkim putem obavlja dostavom u siguran
elektronički poštanski pretinac, čiju će adresu navesti u
svom zahtjevu, koji može postaviti običnim podneskom ili
podneskom u elektroničkom obliku
• navedena adresa sigurnog elektroničkog poštanskog
pretinca jednakovrijedna je adresi prebivališta odnosno
sjedišta stranke
• ako stranka pismeno uputi sudu sigurnim elektroničkim
putem, smatrat će se, dok ne priopći drugačije, da je
suglasna da joj se dostava obavlja sigurnim
elektroničkim putem
• ako sud utvrdi da dostava u siguran elektronički
poštanski pretinac nije moguća, dostavit će pismeno na
drugi način i navesti razlog za takvu dostavu
Pripremanje glavne rasprave
• u hitnim slučajevima ročište se može zakazati telefonom,
brzojavom, elektroničkim putem u skladu s posebnim
zakonom ili na drugi odgovarajući način
• o tome će se sastaviti službena bilješka, ako o
zakazivanju ročišta, s obzirom na to kako je obavljeno,
nema drugog pisanog dokaza
• ako prvostupanjski sud u slučaju iz članka 40. stavka 4.
ovoga Zakona ne utvrdi vrijednost predmeta spora na
način određen u toj odredbi najkasnije do zaključenja
glavne rasprave, smatrat će se da je vrijednost predmeta
spora 100.000,00 kuna
• u postupku pred trgovačkim sudovima sud može
strankama naložiti da jedna drugoj izravno upućuju
pismena, elektroničkim putem, preporučeno poštom s
povratnicom ili na drugi način koji omogućava nesumnjiv
dokaz o obavljenoj predaji
• takvo je upućivanje podnesaka po učincima izjednačeno
sa sudskom dostavom pismena
• ako s pripremnog ročišta ili prvog ročišta za glavnu
raspravu ili s nekoga kasnijeg ročišta izostanu obje
stranke, sud će ročište odgoditi, a ako ni na novo ročište
ne dođu obje stranke, smatrat će se da je tužitelj
povukao tužbu
• U postupku pred trgovačkim sudovima važe ovi rokovi:
• 1) rok od 30 dana za podnošenje prijedloga za povrat u
prijašnje stanje
• 2) rok od 8 dana za žalbu protiv presude odnosno
rješenja, a rok od 3 dana za podnošenje odgovora na
žalbu
• 3) rok od 8 dana za ispunjenje činidbe, a za činidbe koje
se ne sastoje u novčanom davanju sud može odrediti
duži rok
• u postupku pred trgovačkim sudovima stranke ne mogu
izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda
• isprava na temelju koje se izdaje platni nalog ne mora
biti priložena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu dovoljno da je ovjerena
• u postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male
vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev
odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od
50.000,00 kuna
• i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na
potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da
pristaje da umjesto udovoljenju određenom zahtjevu
primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu
• i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije
novčana svota, već predaja pokretne stvari čija
vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu
TUŽBA ZA ZAŠTITU KOLEKTIVNIH
INTERESA I PRAVA
• Udruge, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su
osnovane u skladu sa zakonom, koje se u sklopu svoje
registrirane ili propisom određene djelatnosti bave
zaštitom zakonom utvrđenih kolektivnih interesa i prava
građana, mogu, kad je takvo ovlaštenje posebnim
zakonom izrijekom predviđeno i uz uvjete predviđene tim
zakonom, podnijeti tužbu (tužba za zaštitu kolektivnih
interesa i prava)
• protiv fizičke ili pravne osobe koja obavljanjem određene
djelatnosti ili općenito radom, postupanjem, uključujući i
propuštanjem, teže povređuje ili ozbiljno ugrožava takve
kolektivne interese i prava
• mogu biti interesi koji se tiču čovjekova okoliša i životne
sredine, moralni, etnički, potrošački, antidiskriminacijski i
drugi interesi, koji su zakonski zajamčeni i koji moraju biti
teže povrijeđeni ili ozbiljno ugroženi djelatnošću,
odnosno općenito postupanjem osobe protiv koje se
tužba podnosi
• PODNOSITELJ TUŽBE MOŽE ZATRAŽITI:
• 1. da se utvrdi da su određenim postupanjem, uključujući
i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi
zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje
je tužitelj ovlašten štititi,
• 2. da se zabrani poduzimanje radnji kojima se povređuju
ili ugrožavaju interesi ili prava osoba koje je tužitelj
ovlašten štititi, uključujući i korištenje određenih
ugovornih odredaba ili poslovne prakse,
• 3. da se tuženiku naloži poduzimanje radnji radi otklanjanja
nastupjelih ili mogućih općih štetnih posljedica nedopuštenih
postupanja tuženika, uključujući i uspostavu prijašnjeg stanja
ili stanja koje će po mogućnosti najviše odgovarati tom stanju
ili stanju u kojemu moguća povreda zaštićenih kolektivnih
interesa ili prava ne bi mogla nastupiti,
• 4. da se presuda kojom će biti prihvaćen koji od zahtjeva iz
prethodnih točaka ovoga stavka objavi na trošak tuženika u
medijima.
• Postupanja tuženika kojima mogu biti povrijeđeni ili ugroženi
interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi mogu biti i
donošenje određenih pravila o uvjetima i načinu obavljanja
djelatnosti tuženika ili odgovarajuća njegova praksa, izgradnja
određenih objekata, propuštanje ugradnje propisanih zaštitnih
ili drugih uređaja, imisije itd
• Fizičke i pravne osobe mogu se u posebnim parnicama
za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude
kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a
st. 1. da su određenim postupanjem, uključujući i
propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom
zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj
ovlašten štititi
• U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici
u kojoj će se ta osoba na njih pozvati
• U postupku koji je pokrenut određenom tužbom iz čl.
502.a st. 1. mogu se kao umješači s položajem
jedinstvenog suparničara na strani tužitelja, ako se on s
time suglasi, umiješati i drugi ovlašteni podnositelji takve
tužbe. U taj se postupak mogu umiješati kao umješači i
fizičke i pravne osobe radi zaštite čijih je kolektivnih
interesa tužba i podnesena
• O tužbi u prvom stupnju odlučuje sud opće mjesno
nadležan za tuženika ili mjesta na kojem je počinjena
radnja kojom se povređuju kolektivni interesi ili prava
radi zaštite kojih je ta tužba podnesena
• U presudi kojom prihvaća zahtjeve iz tužbe sud može
odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu ili odrediti kraći rok
od propisanog za ispunjenje činidbi koje su naložene
tuženiku
• Prije pokretanja ili tijekom postupka pokrenutog tužbom
sud može, na prijedlog tužitelja, odrediti PRIVREMENE
MJERE PREDVIĐENE OVRŠNIM ZAKONOM, ako
tužitelj učini vjerojatnim:
• 1. da je tuženik postupao na način kojim je povrijedio ili
ozbiljno ugrozio kolektivne interese ili prava zaštita kojih
se tužbom traži te
• 2. da je određivanje mjere potrebno radi otklanjanja
opasnosti nastupanja nenadoknadive štete ili
sprječavanja nasilja
• Fizička ili pravna osoba koja obavlja određenu djelatnost
u vezi s kojom ovlaštenici na podnošenje tužbe iznose
tvrdnje da se njome povređuju ili ugrožavaju kolektivni
interesi ili prava osoba koje je taj podnositelj ovlašten
štititi takvom tužbom, ovlaštena je podnijeti tužbu kojom
će zatražiti da se utvrdi da određenim postupanjem,
uključujući i propuštanjima ne povređuje odnosno da ne
ugrožava te kolektivne interese ili prava, odnosno da ih
ne povređuje ili ugrožava na nedopušteni način
• Tužitelj u toj parnici može zatražiti da se ovlašteniku na
podnošenje tužbe zabrani određeno ponašanje, osobito
određeno istupanje u javnosti, naknadu štete te objavu
presude, na trošak tuženika, u sredstvima javnog
priopćavanja
• Udružnom tužbom tužitelj može obuhvatiti kao tuženike i
osobe koje su ovlaštene zastupati ovlaštenika za
podnošenje tužbe ili su članovi njegovih tijela, ali i
možebitne njegove članove koji u njegovo ime istupaju u
javnosti
• Tužitelj može zatražiti da se podnositelj tužbe i osobe
koje su ga ovlaštene zastupati osude na naknadu
posebne štete visinu koje će sud utvrditi po slobodnoj
ocjeni ako se pokaže da je tužba bila očito neosnovana i
da su vođenjem parnice u povodu te tužbe, a osobito
njezinim praćenjem u sredstvima javnog priopćavanja
teže povrijeđeni ugled i poslovni interesi toga tužitelja

similar documents