GLAGOLI,_Megan-Maria_Fabing

Report



glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima
izričemo radnju, stanje i zbivanje: kopam, leže,
cvjetaju.
mijenjaju se po licima/osobama u jednini i
množini – konjugacija ili sprezanje
jednina
množina
1. JA hodam
1. MI hodamo
2. TI hodaš
2. VI hodate
3. ON hoda
3. ONI hodaju











Infinitiv je gl. oblik koji se tvori nastavcima –ti, –ći
Primjer :
1. pisati, raditi, misliti, razumjeti, govoriti…
2. moći, stići, reći, postići, izreći…
Infinitiv je polazni oblik za tvorbu drugih glagolskih vremena.
Primjer:
1. moći, stići, misliti
mogu, stignem, mislim
sadašnjost
2. napisati, složiti se
napisala sam, složili su se
prošlost
3. reći, razumjeti
reći će, razumjet će
budućnost
Pazi na pisanje glagola u budućnosti!
Važno! INFINITIV NE IZRIČE GL. VRIJEME, LICE I BROJ ON JE
SAMO DOPUNA DRUGOME GLAGOLU!!!!!










izriču radnju koja još nije završena – gl. nesvršenoga vida
izriču radnju koja još traje – gl. svršenoga vida
glagole po vidu dijelimo na:
1. nesvršeni vid (razumijevati, učiti, pisati…)
2. svršeni vid (razumjeti, naučiti, napisati…)
3. dvovidni (telefonirati…)
Postoje i vidski parovi:
1. baciti-bacati
2. naučiti-učiti
svršeni i nesvršeni vid istoga glagola
3. napisati-pisati







mogu imati imensku riječ u akuzativu (bez prijedloga) - prijelazni
ne mogu imati imensku riječ u A (bez prijedloga) - neprijelazni
uza se imaju povratnu zamjenicu se - povratni
Primjer:
1. vidjeti, čuti, slušati – Koga? Što? Klavir. prijelazan
2. prilaziti, pričati – Koga? Što? ……..
NE MOŽE! neprijelazan
3. brinuo se, tukao se, igrao se – povratna zamjenica se povratan









gl. pridjevi – pridjevi nastali od glagola :
gl. pridjevi
radni
primjer: radile, vidjele,
vidio, čuo… Mi smo čuli.
trpni
primjer: nađen, viđen, tražen,
voljen… Auto je nađen.
subjekt vrši
radnju
Tvore se od osnove i nastavka!
radni: -o, -la, -lo, -li, -le, -la
subjekt trpi radnju
trpni: -n, -en, -jen, -t







- imenice nastale od glagola
primjer:
1. trčati - trčanje
2. mahati - mahanje
3. obnoviti - obnova
- nastavci su : -nje ili glagolski pridjev trpni + -je
glasovne promjene : jotacija, pr. n + j = nj ili t + j = ć ili k +j = č











Jednostavno sadašnje glagolsko vrijeme. Izriče radnju u
sadašnjosti!
Pomoćni glagoli : biti
Nesvršeni naglašeni : jesam, jesi, jest, jesmo, jeste, jesu
nenaglašeni : sam, si, je, smo, ste, su
Svršeni: budem, budeš, bude, budemo, budete, budu
Niječni: nisam, nisi, nije, nismo, niste, nisu
htjeti
Nesvršeni naglašeni: hoću, hoćeš, hoće, hoćemo, hoćete, hoće
nenaglašeni: ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će
niječni: neću, nećeš, neće, nećemo, nećete, neće
Tvori se od osnove i nastavka: -am, -em, -im, -jem
hodam…spavam…radim…pijem











- složeno prošlo glagolsko vrijeme. Izriče radnju u prošlosti.
Tvori se od : prezenta pom. gl. biti i gl. pridj. radnog
sam
učio
Primjer: pom. gl. biti i htjeti
1. sam bio, si bio, je bio, smo bili, ste bili, su bili
2. nisam bio, nisi bio, nije bio, nismo bili, niste bili, nisu bile
3. sam htio, si htio, je htio, smo htjeli, ste htjeli, su htjeli
4. nisam htio, nisi htio, nije htio, nismo htjeli, niste htjeli,
nisu htjeli
Pazi! htjeo = ne valja treba: htio
bijo = ne valja treba bio
Upitne rečenice: Jesam li bio u školi?











jednostavno prošlo svršeno glagolsko vrijeme
Pomoćni glagoli: biti i htjeti:
bih, bi, bi, bismo, biste, biše/bi
htjedoh, htjede, htjede, htjedosmo, htjedoste, htjedoše
Nastavci: -h, /-, /-, -smo, -ste, -še
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
Pazi! Aorist se može izreći samo svršenim vidom!!!!
primjer: naučiti
1. naučih
1. naučismo
2. nauči
2. naučiste
3. nauči
3. naučiše









Prošlo nesvršeno gl. vrijeme koje se tvori samo od NESVRŠENIH
glagola. Izriče radnju koja je u prošlosti trajala ili se davno
odigrala.
Pomoćni glagoli: biti i htjeti
a) bijah, bijaše, bijaše, bijasmo, bijaste, bijahu
b) htijah, htijaše, htijaše, htijasmo, htijaste, htijahu
nastavci: -ah, -jah, -ijah
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
Pazi! Imperfekt se može izreći samo nesvršenim vidom!!!!
Primjer:
1. pričah
1. pričasmo
2. pričaše
2. pričaste
3. pričaše
3. pričahu














Pretprošlo složeno glagolsko vrijeme kojim se izriču radnje koje su se
dogodile prije neke druge prošle radnje.
Tvori se od: perfekta ili imperfekta pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog
Konjugacija glagola biti:
1. bio sam bio 1. bili smo bili
2. bio si bio
2. bili ste bili
3. bio je bio
3. bili su bili
ili
1. bijah bio
1. bijasmo bili
2. bijaše bio
2. bijaste bili
3. bijaše bio
3. bijahu bili
Pluskvamperfekt može se zamijeniti i perfektom ako je iz teksta jasno
da jedna radnja prethodi drugoj
primjer:
Oni su se uplašili jer ih je jednom već bila napala.
Oni su se uplašili jer ih je jednom već napala.
Glagolsko vrijeme kojim izričemo radnje koje će se dogoditi u bilo
kojemu trenutku u budućnosti nazivamo futur prvi.

Tvori se od: pomoćnog gl. htjeti i infinitiva glavnog glagola

Konjugacija pom. glagola:

1. ću biti
1. ćemo biti

2. ćeš biti
2. ćete biti

3. će biti
3. će biti

Primjer.

ću raditi, ćeš raditi, će raditi, ćemo raditi, ćete raditi, će raditi

ili

radit ću, radit ćeš, radit će, radit ćemo, radit ćete, radit će





ću ići, ćeš ići, će ići, ćemo ići, ćete ići, će ići
ili
ići ću, ići ćeš, ići će, ići ćemo, ići ćete, ići ćete
Pazi na pisanje infinitiva sa nastavkom -ti ako je iza infinitiva onda se piše bez
i, a ako je tu nastavak -ći onda se piše isto bez nekih promjena!!!!!










Glagolsko vrijeme kojim se izriču buduće radnje koje će se
dogoditi prije neke druge buduće radnje.
Tvori se od: svršeni prezent pom. gl. biti i gl. pridjeva radnog
Primjer konjugacije:
budem htio budemo htjeli
budeš htio budete htjeli
bude htio
budu htjeli
Primjer:
budem plesala 1. budemo plesale
budeš plesala 2. budete plesale
bude plesala
3. budu plesale















Glagolske oblike kojima izričemo odnos govornika prema vršenju glagolske
radnje nazivamo imperativ.
Imperativ je glagolski način kojim se izriče zapovijed i molba, a još ga i
nazivamo zapovjedni način.
Očisti sobu! – zapovjedni način Molim te, očisti sobu! – molba
Imperativ se tvori dodavanjem nastavaka na glagolsku osnovu:
uliti
1. -------------- 1. ulijmo
2. ulij
2. ulijte
3. neka ulije 3. neka uliju - čestica neka i 3. lice/osoba prezent
- glagoli kojima osnova završava na –j imaju nastavke /, -mo –te
- imperativ kojim izričemo prošlu radnju nazivamo pripovjedni imperativ
-svevremenost: Krsti vuka, a vuk u goru!
Takav se imperativ naziva svevremenski ili poslovični imperativ.
Glasovne promjene:
Sibilarizacija
Jotacija
reći….reci
rek + i
brisati…briši
bris + ji

Glagolski način kojim se izriče želja.

Pronađite mi, molim vas olovku! Biste li mi, molim vas pronašli olovku?
imperativ
kondicional

a) kondicional prvi izriče želju u sadašnjosti- tvori se od aorist pom gl. biti i gl. pridjeva radnog
Kad bih bila astronautkinja lebdjela bih svemirom…
b) kondicional drugi izriče želju u prošlosti- tvori se od kondicionala 1. gl. biti i gl. pridjeva radnog
Da sam ja bila astronautkinja, bila bih lebdjela svemirom…
Kondicional 1. glagola misliti
Kondicional 2.
1. mislio bih 1. mislili bismo
1. bila bih mislila 1. bile bismo mislila
2. mislio bi 2. mislili biste
2. bila bi mislila 2. bile biste mislile
3. mislio bi 3. mislili bi
3. bila bi mislila 3. bile bi mislile
Točno: Ja bih rado došla. Mi bismo došli k vama, a vi biste htjeli k nama.
Netočno: Ja bi rado došla. Mi bi došli k vama, a vi bi htjeli k nama.
Volio bih da sam leptir.
Bih li volio da sam leptir?
I mi bismo tad lepršali krilima.
Bismo li i mi tad lepršali krilima?
Kondicional prvi upitni oblik se tvori od aorista pom. gl. biti (dolazi ispred gl. Pridj. Radnog. Pri tome
postaje naglašen, a iza njega dolazi upitna čestica li.
Bih li bio dijelio sretna lica? Kondicional drugi upitni oblik tvori se od kondicionala 1. pom. gl. biti
(dolazi ispred gl pridj. radnog)
Kondicionalom osim želje možemo izreći i mogućnost i pogodbu.
I mi bismo tada pjevali u radosti i veselju- mogućnost
Kad bih bio Sunce, dijelio bih sretna lica-pogodba
Kondicionalom često izričemo pogodbu pa ga i nazivamo pogodbenim glagolskim načinom.


similar documents