analiza

Report
POGLAVLJE 11
McGraw-Hill/Irwin
MAKROEKONOMSKA
ANALIZA, ANALIZA
GRANE I TEHNIČKA
ANALIZA
© 2007 The McGraw-Hill Companies, Inc., All Rights Reserved.
Globalna ekonomija
Fundamentalna analiza – analiza ključnih odrednica
vrijednosti jedne firme, kao što su mogući prihodi i dividende
Pristup analizi
– Analiza globalne i domaće ekonomije
– Analiza grane
– Kompanijska analiza – analiza preduzeća
“Top-down” analiza (odozgo na dole) – prvo se razmatra
stanje u globalnoj ekonomiji, zatim pozicija i perspetive
domaće privrede, pa stanje određene privredne grane i na
kraju samo preduzeće se analizira
“Bottom-up” analiza (odozdo na gore) – prvo se analizira
budućnost kompanije, zatim grana privrede u kojoj kompanija
funkcioniše i na kraju stanje domaće privrede i perspektive
globalne ekonomije
11-2
Fundamentalna analiza
Performanse u različitim zemljama i regionima su
promenljive
Politički rizik – zavisi od zemlje, regiona i njihovih
ekonomskih politika bitnih za ekonomski rast i prihode
od investiranja, kao što su protekcionizam, trgovinska
politika, slobodan protok kapitala i status domaće
radne snage
Devizni kurs – cjenovni kurs, tj. stopa po kojoj se
domaća valuta može razmijeniti za stranu valutu
– Prodaja
– Profit
– Prinos akcija
11-3
Slika 11.1 Promjena realnih deviznih
kurseva: američki dolar u odnosu na
glavne valute,1999-2003.
Odnos kupovne moći (paritet kupovne snage) – naziva se i realni
kurs, tj. kurs korigovan za inflaciju.
Na osnovu njega se određuje koliko su domaći proizvodi skuplji
ili jeftiniji od stranih, pri čemu se uzimaju u obzir i kursna
kolebanja i razlike u stopi inflacije različitih zemalja.
11-4
Fundamentalna analiza
Osnovni cilj:
- iznalaženje zaključaka o budućim dostignućima kompanije, a
koja ne znaju ostali investitori, što treba da omogući
ostvarivanje ekstra zarade na tržištu kapitala
- razlikovanje cijene i vrijednosti akcija, tj. na tržištu se nalaze
potcijenjene i precijenjene akcije
- utvrđivanje stvarne cijene akcija i pokušaj da se dobije
diskontovana sadašnja vrijednost svih primanja koja akcionar
treba da dobije na osnovu vlasničkog udjela
Analiza koristi različite pokazatelje da bi došla do
kvalitetnih rezultata
– raniji prihodi i finansijski izvještaji firme
– procjena budućih prihoda i isplaćenih dividendi
– rizik i kretanje kamatnih stopa u narednom periodu
– ekonomska analiza (kvalitet menadžmenta firme, status u
11-5
grani, perspektiva grane)
Fundamentalna analiza
Makroekonomska analiza
Analiza grane
Analiza individualne kompanije
Makroekonomska analiza – sastoji se od više faktora i
razmatra sljedeće:
- globalno ekonomsko stanje i njen uticaj na preduzeće
- politička situacija – globalna, regionalna i u okviru
pojedinačnih zemalja
- kretanje deviznog kursa nacionalnih valuta – utiče na
konkurentnost privrede zemlje na međunarodnom tržištu
- procjena budućeg položaja domaće makroekonomije
11-6
Fundamentalna analiza
* Ključni pokazatelji koji se koriste za predviđanje
budućeg položaja domaće makroekonomije su:
– bruto domaći proizvod (BDP)
– Nezaposlenost
– Inflacija
– kamatne stope
– budžetski deficit
– raspoloženje
11-7
Fundamentalna analiza
- kretanje nivoa kamatnih stopa – razmatra
uspješnost makroekonomske analize u procesu
analize investicija
- šokovi tražnje i ponude – događaji koji, s jedne
strane, utiču na tražnju za proizvodima i uslugama,
dok s druge strane utiču na proizvodne kapacitete i
troškove
- državna politika – uticaj na ponudu i tražnju roba u
privredi kroz fiskalnu, monetarnu i ekonomsku politiku
ponude
- posmatranje poslovnog ciklusa u kojem se nalazi
privreda – uticaj recesije i ekspanzije na rezultate
firme
11-8
Fundamentalna analiza
* Određeni ekonomski indikatori mogu da
predviđaju, mjere i tumače kratkoročne promjene
ekonomske aktivnosti i nagovijeste pad ili rast
privrede
- Conference Board objavljuje u svom izdanju
Business Cycle Indicators sljedeće:
– vodeći indikatori – pokazatelji koji pokazuju
tendenciju rasta ili pada prije ostatka privrede
– koincidirajući indikatori - pokazatelji koji se kreću
paralelno sa kretanjima u ukupnoj privredi
– zaostajući indikatori - pokazatelji koji malo kasne
za kretanjima ukupne privrede
11-9
Slika 11.2 Indeks S&P 500 u odnosu na
prognoziranu zaradu po akciji
Povećanjem profita cijene akcija pokazuju tendenciju rasta. Iako se tačan odnos
cijene i zarade po akciji mijenja u skladu sa kretanjem faktora (kamatne stope,
rizika, stope inflacije i druge varijable), grafikon pokazuje da se P/E racio po
akciji kreće između 15 i 25. S obzirom na “normalne” odnose cijene i zarade po
akciji, očekujemo da se indeks S&P 500 kreće unutar tih granica. Bez obzira na
činjenicu da je ovo pravilo daleko od savršenstva, sama procjena položaja
ukupne privrede predstavlja prvi korak u predviđanju performansi tržišta
(obratite pažnju na veliko povećanje P/E racia u 90-im godinama – jasno je da
11-10
tržišni indeks i ukupna zarada imaju tendenciju kretanja u istom smjeru)
Slika 11.3 Određivanje ravnotežne realne
kamatne stope uzimajući u obzir krive ponude
i tražnje za sredstvima
Opadajuća kriva tražnje i rastuća kriva ponude – ravnoteža se postiže u
tački presjeka krive ponude i krive tražnje (u tački E na grafikonu).
Država i centralna banka mogu pomjerati krive ponude i tražnje bilo
lijevo bilo desno pomoću fiskalne i monetarne politike, iako su osnovne
odrednice realne kamatne stope sklonost stanovništva ka štednji i
očekivana produktivnost investicija u fizički kapital
11-11
Državna politika
Fiskalna politika - odnosi se na državnu
potrošnju i poreske mere
– Direktan uticaj na privredu
– Spor i komplikovan proces primene
11-12
Državna politika
Monetarna politika – odnosi se na
upravljanje ponudom novca
– Lako se primenjuje,ali njen uticaj nije direktan
Instrumenti monetarne politike:
– Operacije na otvorenom tržištu
– Diskontna stopa
– Obavezne rezerve
11-13
Šokovi tražnje i ponude
Šok tražnje – događaj koji utiče na tražnju za
robom i uslugama u privredi
– Smanjenje poreskih stopa
– Povećanje državne potrošnje
11-14
Poslovni ciklusi
Poslovni ciklus – ciklusi recesije i oporavka
koji se stalno ponavljaju
– Vrh – prelaz iz perioda ekspanzije u period
kontrakcije
– Dolja – prelazna tačka između recesije i
oporavka
Osetljivost grana na poslovne cikluse
– Ciklične – grane sa natprosječnom osjetljivošću
na stanje u privredi
– Defanzivne – grane koje su manje osjetljive na
11-15
stanje u privredi
Ekonomski indikatori
* Vodeći ekonomski indikatori – pokazuju
tendenciju rasta ili pada prije ostatka privrede
• Primjeri:
– Prosečan broj sati rada nedeljno
– Cijene akcija
– Broj zahtjeva za naknadu za nezaposlenost
– Nove narudžbine proizvođača
11-16
Ekonomski indikatori
• Koincidirajući indikatori – kreću se
paralelno sa ukupnom privredom
• Primjeri:
– Industrijska proizvodnja
– Promet u proizvodnji i trgovini
11-17
Ekonomski indikatori
• Zaostajući indikatori – kasne za ukupnom
privredom
* Primjeri:
– Odnos trgovačkih zaliha i prometa
– Odnos otplata potrošačkih kredita i ličnog
prihoda potrošača
11-18
Slika 11.6 Ekonomski kalendar Yahoo!-a
Podaci u nedelji od 16. avgusta 2004 – navedene nedavne
prognoze zajedno sa stvarnim vrijednostima svake varijable
Finansijski časopisi odmah objavljuju vijesti – problem
negativne selekcije
11-19
Analiza grane
Poslovni ciklusi – ciklusi recesije i oporavka
koji se stalno ponavljaju i privreda stalno prolazi
kroz periode ekspanzije i kontakcije (obrazci
stalnog smjenjivanja recesije i oporavka su
poslovni ciklusi)
Osetljivost na poslovni ciklus – ciklične i
defanzivne grane privrede
Rotacija sektora – strategija ulaganja koja
podrazumijeva da se investira u sektore za koje
se na osnovu makroekonomskih predviđanja
očekuje da će imati bolje rezultate od ostalih
sektora
Životni ciklus grane – faze kroz koje firme
obično prolaze u svom razvoju
11-20
Slika 11.7 Prognozirana stopa rasta
profita u nekoliko grana, 2004.
11-21
Osjetljivost na poslovni ciklus
Faktori koji određuju osjetljivost firme
na poslovni ciklus
– Osjetljivost prometa
– Poslovni leveridž
– Finansijski leveridž
11-22
Slika 11.9 Ciklično kretanje grana
11-23
Slika 11.10 Stilizovani prikaz poslovnog
ciklusa
11-24
Rotacija sektora
Investiranje u one grane ili sektore za koje se, na
osnovu procjene stanja poslovnog ciklusa, očekuje
da će imati natprosečne rezultate
Ekspanzija – treba investirati u ciklične grane
- u najvišoj tački ekspanzije treba investirati u firme
koje se bave ekstrakcijom i preradom prirodnih
sirovina pošto je tada i najveća privredna aktivnost
Kontrakcija – treba ulagati u defanzivne grane
– u najnižoj tački recesije treba ulagati u firme koje
se bave proizvodnjom kapitalnih dobara pošto je
privreda spremna za oporavak i buduću ekspanziju
11-25
Životni ciklus grane
Faze
Rast
Početna faza
Brz
Konsolidacija
Stabilan
Zrelost
Usporen
Relativno opadanje
Minimalan ili negativan
11-26
Slika 11.11 Životni ciklus grane
11-27
Analiza grane
Definisanje grane (NAISC šifre – North American
Industry Clasification System) – klasifikacija firmi po
privrednim grupama pomoću numeričkih šifara radi
identifikacije privrednih grana
Struktura i performanse privredne grane – promjene u
konkurentskom okruženju firme koje predstavljaju odnos
granske strukture, konkurentske strategije i profitabilnosti
Pet faktora koji određuju konkurenciju (Michael Porter
iz 1980. i 1985. godine):
- opasnost od ulaska novih konkurenata
- rivalitet između postojećih konkurenata
- pritisak alternativnih proizvoda
- pregovaračka moć kupaca
11-28
- pregovaračka moć dobavljača
Tehnička analiza
Metode tehničke analize – postojanje tržišnih anomalija
opravdava ove metode za iskorištavanje neefikasnih tržišta i
identifikovanje akcija čije cijene nisu na pravilno vrednovanom
nivou
Dio je aktivnog upravljanja portfolijom
- uspješnost se mjeri visinom ostvarenog profita
(natprosječnih profita)
Bazirano na kretanju cijena preduzeća i indeksa u prošlosti
i na tvrdnji da će istorijske informacije o cijenama i obimu
trgovanja uticati na buduće kretanje cijena
Tehnički analitičari vs. fundamentalni analitičari – tehničari
zanemaruju podatke koje koriste fundamentalisti, pretpostavke
na kojima su zasnovane ove dvije strategije su potpuno
suprostavljene, kao i ideje o vrednovanju akcija na tržištu
11-29
kapitala
Čartiranje – tehnička analiza
Dauova teorija – tehnika koja ima za cilj da otkrije
kratkoročne i dugoročne trendove u cijenama na tržištu
akcija. Tri sile istovremeno utiču na cijene akcija:
– primarni trendovi
– sekundarni ili intermedijarni trendovi
– tercijalni ili minorni trendovi
* Varijacije Dauove teorije: Eliotova teorija talasa i teorija o
Kondratiefovim talasima
Grafikon tačaka i simbola – konstruiše se primjenom
pokazatelja za cjenovne promjene naviše i naniže (određuje
se jedinica mjere za koju se evidentira promjena cijene
nagore i nadole u grafikonu koji se konstruiše)
Candlestick grafikon (“svijeća grafikon”) – pravugaonik
kroz koji prolazi vertikalna linija
11-30
Stvarni nasuprot simuliranim rezultatima akcija
Slika 19.2 Trendovi po Dauovoj
teoriji
Tri komponente kretanja cijene akcija. Primarni trend je rastući,
ali intermedijarni trendovi dovode do kratkoročnih padova tržišta
u trajanju od nekoliko nedelja.
Dnevni minorni trendovi nemaju nikakav dugoročni uticaj na
cijenu.
11-31
Slika 19.3 Dow Jones Industrial
Averages u 1988.godini
Nivo podrške – nivo cijene ispod koje je malo vjerovatno da će
akcija ili indeks akcija pasti.
Nivo otpora – nivo cijene iznad kojeg je malo vjerovatno da će
akcija ili indeks akcija porasti (probijanje tačke otpora predstavlja
bikovski signal – signal rastućeg tržišta).
11-32
Slika 19.4 Grafikon tačaka i simbola za
tabelu 19.2
Slika nema vremensku dimenziju već jednostavno prikazuje značajna
uzlazna ili silazna kretanja cijena akcija bez obzira na trenutak kada do
njih dolazi. Podaci su izvedeni iz tabele 19.2
Signali za prodaju – nastaju kada cijena akcije probije pređašnje
najniže vrijednosti.
Signali za kupovinu – nastaju kada cijena akcije probije pređašnje
najviše vrijednosti.
Oblast zagušenja – horizontalni lanac simbola X ili O stvoren usljed
11-33
nekoliko zaokreta cijena i one odgovaraju nivou podrške i nivou otpora.
Tabela 19.2 Kretanje cijene akcije u
prošlosti
Zvjezdice označavaju događaj poslije koga treba staviti novi
simbol X ili O u grafikon.
Krstići označavaju promjenu cijena nakon koje treba otpočeti
novu kolonu simbola X ili O.
11-34
Slika 19.5 Grafikon tačaka i simbola za
Atlantic Richfields
Oblast zagušenja – horizontalni lanac simbola X ili O
stvoren usljed nekoliko zaokreta cijena i one
odgovaraju nivou podrške i nivou otpora.
11-35
Slika 19.6 Candlestick grafikon
Pravugaonik je osjenčen – cijena je rasla tokom dana, pa dno
pravugaonika predstavlja cijenu na otvaranju a vrh cijenu na
zatvaranju.
Pravugaonik nije osjenčen – cijena je pala tokom dana, pa dno
pravugaonika predstavlja cijenu na zatvaranju a vrh cijenu na
otvaranju.
Vertikalne linije se pružaju od najviše do najniže dnevne cijene.
11-36
Slika 19.7 Stvarno i simulirano kretanje
cijena akcija u periodu od 52 nedelje
Studija Harry Robertsa (1959)
11-37
Slika 19.8 Stvarne i simulirane promjene
-promjene cijena akcija u periodu od 52
nedelje
Data mining – problem povezan sa tendencijom opažanja
obrazaca tamo gdje oni ne postoje.
Razumnost uočenog pravila trgovanja i vjerovanje da nešto što
je bilo uspješno u prošlosti će biti i u budućnosti
11-38
Tehnički pokazatelji
Pokazatelji raspoloženja – cilj da odrede
očekivanja različitih grupa investitora (npr. onih koji
ulažu u investicione fondove, upućenih lica –
insajdera ili specijalista sa NYSE)
Pokazatelji toka sredstava – mjere potencijal
različitih grupa investitora u pogledu kupovine ili
prodaje akcija sa ciljem predviđanja pritiska na
cijene koji će izazvati ovi postupci
Pokazatelji tržišne strukture – prate cjenovne
trendove i cikluse
11-39
Pokazatelji raspoloženja
Trin Statistika-promet se koristi za mjerenje intenziteta tržišnog rasta ili pada
(Broj hartija kojima je cena porasla/Broj hartija kojima je cena pala)
(Promet hartijama kojima je cena porasla/Promet hartijama kojima je cena
pala)
ili:
(Promet hartijama kojima je cena pala/Broj hartija kojima je cena pala)
(Promet hartijama kojima je cena porasla/Broj hartija kojima je cena
porasla)
* Ako je Trin > 1,0 ,to se smatra signalom
opadajućeg (medveđeg) tržišta
11-40
Pokazatelji raspoloženja
* Trgovina nepotpunim lotovima – teorija po kojoj
neto kupovina malih investitora predstavlja
opadajući (medveđi) signal za akciju
Indeks trgovine nepotpunim lotovima računa odnos
kupovine prema prodaji nepotpunih lotova
- Kada je odnos veći od 1,0 - signal opadanja
(“medveđi” signal)
* Zasniva se na pretpostavci da mali investitori
kupuju akcije nakon što se period rastućeg tržišta
završio
11-41
Pokazatelji raspoloženja
Indeks povjerenja – odnos između prinosa na
korporativne obveznice vrhunskog rejtinga i prinosa
na obveznice srednjeg prinosa
Ovaj odnos će uvijek biti ispod 100%, a kada su
trgovci obveznica optimistični u pogledu stanja u
privredi, oni mogu zahtjevati manje premije za kreditni
rizik obveznica nižeg ranga
Ovaj odnos, tj. indeks povjerenja će u tom slučaju
težiti 100%
11-42
Pokazatelji raspoloženja
Put / Kol stopa – odnos između izdatih put-opcija i
kol-opcija na određenu akciju
– Obično se kreće oko 65%
– Promjena stope (rast ove stope) može se tumačiti kao
* signal pada – najveći broj tehničkih analitičara smatra da
rast ove stope znak opšteg pesimizma i pada tržišta
* signal rasta – kontraška investiciona strategija
Gotovinske pozicije otvorenih investicionih
fondova – OIF imaju slabu sposobnost tržišnog
tajminga, tj. oni postaju optimistički raspoloženi kada
se rast tržišta već bliži kraju (kontraška stategija)
– Niski gotovinski tokovi – “medveđi” signal
– Visoki gotovinski tokovi – “bikovski” signal
11-43
Pokazatelji toka sredstava
Interes za prodaju na kratko - ukupan broj akcija
koje su na tržištu trenutno prodate na kratko
• Veliki interes za prodaju na kratko se tumači kao:
– Bikovski signal (signal rasta)
– Medveđi signal (signal pada)
Stanje na računima kod brokera
– Investitori imaju pozitivan saldo na računima kod brokera
kada planiraju investiranje u bliskoj budućnosti
– Povećanje sredstava na računima se tumači kao simbol
rasta
11-44
Pokazatelji strukture tržišta
Pokretni prosjeci:
Prosječni nivo indeksa tokom određenog
vremenskog intervala
Promjena cijene se tumači:
“Bikovski” signal - kada tržišna cijena
akcije probije liniju pokretnog prosjeka
“Medveđi” signal - kada tržišna cijena
akcije padne ispod pokretnog prosjeka
11-45
Slika 19.10 Pokretni prosjek za Microsoft
11-46
Slika 19.11 Pokretni prosjeci
11-47
Struktura tržišta
Širina:
Stepen do kojeg se kretanje širokih
tržišnih indeksa odražava u kretanju
cijena pojedinačnih akcija
Razlika između broja akcija kojima je
porasla i kojima je pala cijena
Relativna snaga – skorije performanse
određene akcije ili grane u poređenju sa
performansama opšteg tržišnog indeksa
11-48
Tabela 19.4 Širina
Kumulativna širina za svaki dan se dobija sabiranjem neto broja
akcija čija cijena je porasla (ili pala) i kumulativne širine za
prethodni dan.
Smjer kretanja kumulativne serije se koristi za otkrivanje opštih
trendova na tržištu.
Ako je broj akcija kojim je cijena porasla mnogo veći od broja
akcija čija cijena je pala, tržište se smatra snažnim zato što je
rast široko rasprostranjen.
11-49
Slika 19.12 Kumulativna razlika u prinosima
pređašnjih najuspešnijih i najneuspješnijih akcija u
narednim mjesecima
Grafikon pokazuje kumulativnu razliku u prinosima između 10%
uzorka koji čine akcije sa najvišim prinosima u polaznom periodu
i 10% akcija sa najnižim prinosima u polaznom periodu.
Početni uzlazni trend znači da najuspješnije akcije nastavljaju
nadmašivati gubitnike iz početnog perioda, a kasniji pad (nakon
godine dana) znači da su akcije koje su po inerciji ostvarivale
abnormalne prinose sada doživjele zaokret.
11-50
Value Line Sistem
Najveći savjetodavni servis za investiranje
Value Line Investment Survey – informacije o
fundamentalnim pokazateljima za oko 1700 firmi
Sistem rangiranja – pet grupa kojima se predviđa
apresijacija akcija u narednih 12. mjeseci (pravovremeno
rangiranje)
Postupak rangiranja se sastoji od tri dela (tehnički
orijentisani pokazatelji s obzirom da se oslanjaju na inerciju
cijena ili relativnu snagu):
– Relativno kretanje profita – promjene u kvartalnom profitu svake
kompanije iz godine u godinu podijeljena prosječnom promjenom
za sve akcije
– Iznenađenje u pogledu profita – odnosi se na razliku između
stvarnog kvartalnog profita iz računovodstvenih izvještaja i
procjene koju je dala Value Line kompanija
11-51
– Indeks vrijednosti – V = a + b1x1 +b2x2 + b3x3
Slika 19.13 Rezultati sistema rangiranja
kompanije Value Line (bez uračunavanja
promjena u rangu, 1965-1990)
Performanse različitih grupa bile su u skladu sa prognozama
(dvadesetpetogodišnja apresijacija cijena za prvu grupu bila
je 3.083% - 14,8% godišnje, a za petu grupu je iznosila 15% 0,5% godišnje).
11-52
Value Line Sistem
Problemi u praksi sa uspješnosti ovih
prognoza i tehnika kompanije Value
Line:
– Fondovi kompanije Value Line nisu pokazali
najbolje performanse
– Naizgled uspješna pravila trgovanja mogu biti
komplikovana za primjenu na stvarnim
tržištima (troškovi transakcija, kupovnoprodajni rasponi i cjenovni udari izazvani
velikom tražnjom koja može promijeniti cijenu
HoV, naročito cijenu manje likvidnih akcija)
11-53

similar documents